DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Inž. BRANISLAV ŠIKIĆ (KIČEVO): POŠUMLJAVANJE SA CRNIM BOROM U VEZI SA OPITIMA, S NAROČITIM OBZIROM NA POŠUMLJAVANJE U KIČEVU (LES RECHERCHES SUR LE REBOISEMENT AVEC LE PIN NOIR AUX ENVIRONS DE KIČEVO) Uvod. U Južnoj Srbiji se goleti pošumljavaju u glavnom od 1920. god. Od toga vremena upotrebljava se i crni bor u pošumljavanju. Ipak nemamo kultura crnog bora starijih od 10 godina. To što se danas nalazi u životu po neki primerak crnog bora stariji od 10 godina, ne svedoči o umesnosti njegove primene na pošumljavanju goleti niti pak o nekom smišljenom i planskom radu na pošumljavanju. Odbijemo li dve do tri godine na starost sadnica, onda stoji, da postojeće kulture potiču iz 1926. godine. Meni nije poznato, gde i koliko tih kultura ima, ali je danas svakom šumaru Južne Srbije poznata takva kultura u srczu Kičevskom, na mestu zv. Krušino. Mladih kultura imamo mnogo više, a naiviše iz godine 1930/31. i 1932. U Kičevu imamo kultura i iz 1929. i 1930. godine; radilo se sa crnim borom također 1925., 1926., 1927. i 1928. god. Prema tome u Kičevu postoji izvestan kontinuitet u radu na pošumljavanju sa crnim borom, koga u drugim mestima Južne Srbije nema. Govoreći dakle o pošumljavanju sa crnim borom u Južnoj Srbiji treba imati naročitog obzira na radove u Kičevu. U Južnoj Srbiji počelo se sa pošumljavanjem zato, što je bilo i ima mnogo goleti, a u početku se imalo i dosta materijalnih sredstava. Radovima na pošumljavanju nisu prethodile nikakve predradnje, koje bi istraživanjima dale kriterijum o primeni pojedinih vrsta drveća u pošumljavanju goleti. Jedan od najglavnijih uzroka tome je svakako činjenica, da u to doba gotovo i nije bilo školovanih i, pošumljavanju vičnih šumarskih stručnjaka u Južnoj Srbiji. U skladu s time nije postojalo niti oganizacije niti plana u radu na pošumljavanju. Tek individualna sposobnost i stručnost retkih pojedinaca nije bila dovoljna, da daje vidnije rezultate, to pre što je delovanje tih pojedinaca bilo obično kratkotrajno, s obzirom na česta politička premeštavanja. Jedino gde su takvi pojedinci, srećom ostajali poduže vremena, mogao se opaziti po neki uspeh, a taj je slučaj bio u Kičevu. Crni je bor izašao na goleti Južne Srbije prosto zato, što spada u euritope ili bolje reći zbog pogrešnog shvatanja toga pojma. Ponešto je dakako uticao na njegov izbor opšti dobar rezultat pošumljavanja goleti sa crnim borom, koji je postignut u drugim krajevima naše zemlje 210 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 85 <-- 85 --> PDF |
i u inostranstvu. Ali podrobnih razloga za njegovu upotrebu nije bilo. Sama pak činjenica, da se odlučilo raditi i radilo na pošumljavanju sa crnim borom, nije bila dovoljna za uspeh. Nikakvi konkretni podaci ili naučni rezoni nisu upućivali na primenu crnog bora za pošumljavanje izvesne goleti u Južnoj; Srbiji. U pogledu načina pošumljavanja, načina proizvodnje sadnica, njihovog osposobljenja za teren, i tehnike pošumljavanja nije se znalo ništa pozitivno, a o negovanju već uspelih kultura da se i ne govori. Razume se, da su izdata razna naređenja za radove, ali takva naređenja, koja su se izdavala bez stvarnog poznavanja lokaliteta same goleti, možda su samo odmogla uspehu. Po takvom stanju stvari je celokupno pošumljavanje, pa i ono sa crnim borom, išlo nepoznatim i neodređenim putevima i potpuno bilo prepušteno znanju ili neznanju, stručnosti ili nespremnosti, volji ili nehaju pojedinaca. Što je još najžalosnije, to je činjenica, da se skoro nije vodila nikakva kritična evidencija svih izvedenih radova, tako da se i danas tačno nezna, kako se radilo sa crnim borom na pošumljavanju goleti. Se;alo se i sadilo. Kako se sejalo, ne može se danas kazati, ali da rezultata nije bilo, to se može i danas videti. Seme nije bilo lokalne provenijencije. Sadilo se na razne načine, ali su skoro svi ti načini mnogo bliži pošumljavanju redovnih sečišta nego pošumljavanju goleti. Sem manjih izuzetaka tako je rađeno sve do 1930. godine, kada je rukovodstvo nad pošumljavanjem došlo u odlične organizatorske ruke šumarskog Odseka Kraljevske Banske Uprave u Skoplju. Te godine počinje novo doba u pošumljavanju goleti Južne Srbije, pa time i novo doba primene crnog bora u pošumljavanju, koje se odlikuje besprekornom organizacijom, sistemom i planom. Pošumljavanje sa crnim borom u Kičevu. a) Opis goleti. Na dvema goletima se pošumljavalo u Kičevu i to sa nejednakim uspehom, na goleti zvanoj »Krušino« i na goleti »Krastallinica «. Krušino zauzima jedan deo podnožja planine »Drenovo«, koja je jugoistočni ogranak masiva Bistra. Golet se prostire na dve kose odeljene dolinom suvog potoka. Obe su kose u gornjem delu zaravnjene, dok se u Kičevsko polje ruše dosta naglo, tako da je prelaz brda u polje osetljiv. Kosa jugoistočno od potoka proširena je i ima više kunast oblik i ona se u prekinutom nagibu spušta u Kičevsko polje. Obe se kose dosta strmo ruše u potok, koji ih deli. Teren je ispresecan čestim manjim jarugama, naročito na goleti jugoistočno od doline potoka. Te su jaruge pod dejstvom erozije. Nagib se na goletima kreće od 0° do 35°, prosečno 20°. Ekspozicija je istočna, jugoistočna, severoistočna do severne. Glavne su ekspozicije jugoistočna i severoistočna. Geološku podlogu čine filitni škriljevci, dosta trošni, i oni vrlo često izbijaju na površinu u vidu krupnog kamenja, a mestimično i stena. Nadmorska visina je od 660 do 860 m. Zemljište leži na diluvijumu, ali je nanos na nekim mestima potpuno sprat, osobito na terenu s levé strane doline potoka. U pedološkom pogledu zemljište pokazuje procese orumenjene gaj njače. Dubina varira od 10 do 40 cm. U fizičkom pogledu to je peskovita ilovača sa dosta šljunka i kamena, dok površinski deo zemljišta ima jaku primesu gline. U pomenutim jarugama nalazimo manje šljunkovite na 211 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 86 <-- 86 --> PDF |
nose. Zemljište je u glavnom suvo, bar u letnje doba. Zimi i posle oborina mokro je i ljepljivo. Još 1912. god. na ovoj goleti je rasla hrastova šuma, koja je posle sasečena, a njena regeneracija nije dopuštena neprekidnom i neracionalnom sečom, brstom, popašom i vađenjem panjeva. Od biljne vegetacije imamo na goleti hrast (pojavio se pošto je golet stavljena pod zabranu), smreku, kupinu, šipak, poneki glog i diroku. Na ogolelom delu (levo od potoka) ima dosta papradi. Trava je bujna na celoj goleti. »Krasta-Ilinica« nalazi se odmah do Kičeva, istočno od njega. Ona se strmo ruši u korito Zajaške reke kao poslednja padina severozapadne kose »Velike - Korije«, jugoistočnog ogranka masiva Pesjak - čelojica Dobra voda. Qolet je u konfigurativnom pogledu dosta jednostavna. Od jasno stenama oivičenog grebena, sa juga i severa ograničena dolinama suvih potoka, ona se dosta jednomerno spušta u Zajašku reku. Taj ravnomerni pad prekinut je u sredini goleti blažim nagibom, na kome se danas nalazi jedna hrastova izdanačka´ sastojina oko 10 ha. površine. I ova golet je prosečena jarugama, ali su ove duže i rede. Nagib je prosečan 35°, a kreće se između 25° i 80°. Ekspozicija je u glavnom severozapadna i severna, a manji deo (Ilinica) je jugozapadne ekspozicije. Gornji deo leži na trijanskom krečnjaku, dok srednji i donji deo goleti menja podlogu; redaju se naslage škriljevca i krečnjaka. Ipak je pretežniji deo goleti na krečnjaku. Podloga svugde izbija na površinu i kako ie teren ogoljen i pod velikim nagibom, on je zasut odlomcima stena i kamenjem. Nadmorska visina je od 610 do 880 metara. Sem na pojedinim mestima, naročito u severnom delu goleti, o zemjištu kao zasebnoj pedološkoj tvorevini ne može biti govora. Zemljište u glavnom skeletno i procesi stvaranja zemljišta odigravaju se mestimično, u zavisnosti od pogodnosti mikroreljefa. U glavnom je tu aluvijum pomešan sa dispersidima stena, od peskovitih do kamenih dimenzija, koji su ovamo dospeli silom gravitacije. U stvari je ovde ranije bilo zemljište, no po nestanku šumske vegetacije teren se ogolio, a tom ogolićenju doprinele su orografske i topografske prilike same goleti .Mestimično, naročito u severnom delu goleti, primetni su procesi rubifikacije (podloga je tu krečnjak). Od šumske vegetacije na goleti imamo hrast, beli grab, crnograbić, raznih glogova, kupina i diroka. Travni pokrivač je dosta slab i redak. Od zeljastih biljaka češći je kukurek. b) Klimatske prilike. U Kičevu je samo kišomerna stanica i to od 1923. godine. Svi potrebni elementi klime nisu se dakle mogli sistematski zabeležiti, a da bi se dao sastaviti bilten klime. Najbolje podatke o klimi u Kičevu naćićemo u knjizi »Šume i Šumarstvo našeg juga« od inž. Ljubomira Markovića. Podatci su po navodu pisca uzeti iz knjige »Novo vinogradarstvo« od inž. Milutina Stojanovića. Prema pomenutoj knjizi Kičevo ulazi u Jegejsko-istočnu klimu, zapadni pojas, a po! režimu kiša u Ohridsko-pološki režim.1 U toku od pet godina posmatranja dobiveni su sledeći meteorološki podatci. Nadmorska visina kišomerne stanice 607 metara. Srednji godišnji vodeni talog 607 mm. Procenat vegetacionog taloga od godišnjih 46. Raspored vodenih taloga u procentima: zima 31.1, proleće 26.5, leto 14.0, jesen 28.4, prema tablici kišnih i toplotnih promena s obzirom na nadmorsku visinu goleti, godišnja relativna vlažnost zraka je 68, srednja temperatura: godišnja 11.6°, a za 7 meseci 1 Detaljnije o klimi vidi u samoj knjizi od strane 23 do strane 31, koja se može dobiti kod pisca: Kraljevska Banska Uprava — Skoplje. 212 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 87 <-- 87 --> PDF |
vegetacije 21.0°. I ako se ovi poslednji podaci ne osnivaju na posmatranjima u Kičevu, oni se mogu uzeti kao približno tačni. Sa svoje strane prikupio sam sledeće podatke o vodenim talozima: Prema posmatranju kišomerne stanice u Kičevu u godini 1925, 1926, 1927, 1928, 1930, 1931, 1932 i 1933 prosečni godišnji talog iznosi 619 mm. i on oscilira sa pozitivnom amplitudom do 25%i (1931. god.), a sa negativnom amplitudom do 48% (1928. god.). Prosečni vodeni taloži u V, VI, VII mesecu zajedno iznose 128,6 mm i osciliraju na više sa maks. 92% (1926. god.), a na niže sa maks. 34%´ (1928. god.). Prosečni vodeni talog u VIII. mesecu je 6,9 mm. sa najvećom pozitivnom amplitudom 227% (1927. god.) i negativnom 100% (1925. i 1928. god.). Temperaturne oscilacije su dosta osetne, kako u toku dana tako i u pojedinim godišnjim dobama. Za toplih letnih dana razlika između maksimalne i minimalne dnevne temperature prelazi 20°. Maksimalna godišnja temperatura biće oko 35°, a minimalna oko 21°. Vazdušne struje u glavnom su povoljne. Vetrova stalnijeg i trajnijeg karaktera nema niti su vetrovi osetnih jačina. Hladniji vetrovi dolaze iz 4. kvadranta, a topliji iz drugog. v) Hronološki red radova na pošumljavanju sa crnim borom. 1924. god. u proleće osnovan je rasadnik do same goleti >Krušino« na nadmorskoj visini od 825 metara. Crni bor, koji je upotrebljen na pošumljavanju goleti u Kičevu, proizveden je u tom rasadniku. U koliko je upotrebljen crni bor iz nekog drugog rasadnika, naznačeno je u samom izlaganju hronološkog reda radova. Seme, iz koga je proizveden crni bor, sve do 1931. god. dobavljano je preko firme Fruktus iz Ljubljane, a ono za sejanje 1932. i 1933. god. sakupljeno je u režiji u šumama Porečkog crnog bora, posebno iz seoskih šuma sela Taževa u srezu Porečkom sa nadmorske visine od 900 do 1100 metara. Prvo pošumljavanje počelo je 1925. godine. Tada je u proleće zasađeno 13.000 jednogodišnjih crnoborovih sadnica. Sađeno je pod motiku u jame 20 cm. širine i 15 cm. dubine, u redovima na jedan metar odstojanja i jedan metar rastojanja sa dnevnim kapacitetom 1 radenika od 150 sadnica. 1926. god. U proleće zasađeno je 7.000 jednogodišnjih i 13.500 dvogodišnjih sadnica. Sadilo se u rupe širine 30 cm. dubine 20 cm. U odstojanju i rastojanju od 1 metra sa kapacitetom 1 radenika dnevno sa 70 sadnica. 1927. god. Radilo se i u proleće i u jesen i na obe goleti t. j . na Krušinom i na Krasti. Ranije dve godine rađeno je samo na Krušinom. U proleće zasađeno je 1.600 trogodišnjih pikiranih sadnica i 27.480 trogodišnjih nepikiranih sadnica na obe goleti. U jesen je zasađeno samo na Krušinom 13.700 trogodišnjih pikiranih sadnica. Jame su bile istih dimenzija kao 1926. god., odstojanje i rastojanje 2 m., dnevni kapacitet 1 radenika 70 sadnica. 1928. god. U proleće zasađeno je na Krušinu 29.080 trogodišnjih sadnica; dimenzije jama, odstojanje i rastojanje i kapacitet radenika kao 1927. god. 1929. god. U proleće i u jesen nije rađeno usled pomanjkanja kredita. 1929./30. god. Od decembra meseca 1929. god. do marta 1930. god. zasađeno je na Krušinu 10.706 dvogodišnjih sadnica i 7.155 četverogodišnjih pikiranih sadnica. Na Krasti - Ilinica zasađeno je 7.338 trogodišnjih 213 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 88 <-- 88 --> PDF |
sadnica. Dimenzije jama, odstojanje, rastojanje i dnevni kapacitet kao ranije godine. 1930. god. počinju radovi pod rukovodstvom Kraljevske Banske Uprave. Radovi se u Kičevu odlikuju tim što su dimenzije jama povećane i što se prethodno iskopavaju jame, a potom sadi. Jame su kopane u dimenzijama 70 cm. širine i 50 cm. dubine na razmaku 2 sa 2% m. Na Krasti kopane su jame u novembru mesecu 1930. god. Krajem novembra 1930. god. i sredinom januara 1931. god. zasađeno je 7.451 četvorogodišnjih, 8.041 trogodišnjih i 118 dvogodišnjih sadnica. Na Krušinu su jame kopane u novembru a sadnja je izvršena krajem novembra 1930. god. i od sredine do kraja januara 1931. g. Zasađeno je 9.245 četvorogodišnjih, 4.940 tro- i 140 dvogodišnjih sadnica. Od četvorogodišnjih sadnica 91 su bile pikirane. U proleće 1931. god. na Krušinu, u već regenerisanom delu goleti i obližnjoj državnoj šumi zakržljalog blagunja i cera, zasađeno je 14.000 četvorogodišnjih sadnica (koje su nastupile 5 god.). Kopanje jama izvršeno je od 15. do 25. marta, a sadnja od 25. do 30. marta 1931. god. 1931 ./32. god. Rađeno je na Krušinu i na Krasti. Na Krušinu su iskopane jame od 9. do 18. novembra 1931. god., dimenzija 40/30 do 50/40 cm. u približnom razmaku od 2 do 2% metra. Kod kopanja jama gledalo se više na iskorišćavanje mestimično povoljnijih uslova (bolja dubina zemljišta, zaklonutost od sunca iza džbuna i t. d.) nego na striktno održavanje odstojanja i rastojanja. Sadnja je izvršena 8 i 9 januara i 15 i 17. marta 1932. god. a zasađeno je 12.300 trogodišnjih pikiranih i 4.100 četvorogodišnjih pikiranih sadnica. Na Krasti su jame iskopane od 18 do 21. novembra 1931. god. u dimenzijama od 40 do 50 cm širine i 40 do 50 cm dubine. Sadnja je izvršena od 3. do 13. aprila 1932. god. Zasađeno je 3.670 trogodišnjih pikiranih i 2.500 četvorogodišnjih pikiranih sadnica. Pored ovoga je zasađeno 2.600 trogodišnjih pikiranih sadnica crnog bora iz šumskog rasadnika u Bitolju koji je na nadmorskoj visini od 570 metara. 1932. god. U zimu vršeno je pošumljavanje na Krasti. Popunjavao se onaj; deo starijih kultura, koji nije ranije dao uspeha. Od 20. do 25. decembra zasađeno je 9.850 dvogodišnjih nepikiranih sadnica. Jame su bile dimenzija 40/30 do 50/40 cm., a iskopane su u već postojeće, u kojima se bor sasušio. Ode u hronološkom redu izlaganja radova nije naročito naglašeno, pod proljetnjom sadnjom ima da se podrazume kraj marta i početak aprila, a pod jesenjom novembar mesec. g) Uspesi u pojedinim godinama i sadašnji. Od sadnje iz 1925. god. nemamo danas nijedan primerak. Već u leto iste godine sve su sadnice izginule. S obzirom na tehniku rada i starost sadnica ´(one su tek nastupile 2. god.) tome se i nemamo čuditi. Same sadnice bile su vrlo slabe, tanke i nerazvijene. Ovo naročito s toga, što je seme u lejama sejano sasvim gusto, a mlade su se biljke razvijale u semeništu bez ikakve intervencije. U doba sadnje vreme je bilo sunčano vedro i vetrovito. Suma vodenih taloga u toj (t. j . 1925.) godini bila je 642 mm. U V, Vi, VII mesecu bilo je 106 mm. taloga, a u VIII 0 mm. Dvogodišnji crni bor (koji je tada ulazio u 3. god.) iz 1926. god. uspeo je prve godine sa 75%, a danas ga ima 65%. Jednogodišnji bor iz te godine bio je iste sudbine kao i onaj iz 1925. god. Sadnice su direktno vađene iz semeništa, ali je kod dvogodišnjih sadnica 1925. god. izvršena 214 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 89 <-- 89 --> PDF |
proreda u samom biljevištu, tako da su sadnice 1926. god., kada su upotrebljene na pošumljavanju, bile krepkije, već nešto odrvljene, jačih krunica i sa boljim sistemom korenovih žila. U tehnici rada učinjen je korak napred povećanjem dimenzija jama i napuštanjem sadnje pod motiku. Te godine je suma vodenih taloga bila 598 mm, u V, VI i VII mesecu 247 mm., a u VIII 8 mm. Za vreme sadnje bilo je lepo i mirno vreme. Od sadnica, koje su zasađene na Krušinu u proleće 1927. god., pikirane su i u istoj godini uspele sa 80%, a danas ih ima 70%´; nepikirane uspele su u prvoj godini sa 10%, a danas ih ima svega 5%. Na Krasti se od proletnje sadnje 1927. god. iste godine primilo 25% pikiranih i „Kriišmo". Primerak crnog bora, zasađen kao nepikiran 4 godišnji u zimi 1030/31. Snimljeno 20 januara 1934 god. 30% nepikiranih. Danas imamo 10% pikiranih i 15% nepikiranih. Vreme je za sadnje bilo lepo i vetrovito. Suma vodenih taloga te godine bila je 781 mm., u V mesecu 151 mm., u VI i VII mesecu 9 mm., u VIII 26 mm. Jesenja sadnja iz 1927. god. na Krušinu pokazala je svega 20% uspeha u narednoj godini, dok je danas uspeh ispod 10%. Vodeni talog u decembru mesecu 1927. bio je 242 mm. Godišnji talog u 1928. god. bio je 342 mm., u III, IV, V i VI mesecu 169 mm., u VII i VIII mesecu 0 mm. 1928. god. dala je svega 1% uspeha iste godine, a danas je 0%. Za vreme sadnje bilo kišovito. Sadnice, koje su zasađene u decembru 1929. god. na Krušinu, dale su 70% uspeha u narednoj godini kao pikirane, a nepikirane 60%i. Danas su se one održale: pikirane 65%, a nepikirane 55%. One zasađene u proleće 1930. god., iste godine su uspele sa 80% kao pikirane, a 70%: kao nepikirane. Danas pikiranih ima 75%, a nepikiranih 65%. Za vreme 215 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 90 <-- 90 --> PDF |
sadnje bilo je oblačno sa manjim vetrom. Vodeni talog 1930. god. bio 735 mm., od toga u V, VI i VII mesecu 137,8 mm., u VIII mesecu 7,8 mm. Od onoga što je zasađeno 1930./31. god. na Krasti, primilo se prve godine: 3-godišnje sadnice 35%, četvorogodišnje sadnice 10%, dvogodišnje sadnice 60%. Danas ima trogodišnjih 25%, četvorogodišnjih 8%, dvogodišnjih 25%. iNa Krušinu je sadnja iz te godine u prvoj godini dala ovakav uspeh: dvogodišnji bor 80%, trogodišnji bor 78%, četvorogodišnji nepikirani 75%, četvorogodišnji pikirani 65%. Danas je uspeh ovakav: dvogodišnji bor 80%, trogodišnji bor 75%, četvorogodišnji bor nepikirani 60%, a pikirani 55%´. Za vreme sadnje u novembru mesecu 1930. god. bilo je mirno i vedro, u januaru 1931. god. promenljivo, ali u glavnom mirno. Proletnja sadnja 1931. god. na Krušinu dala je iste godine 35%, a danas 20%. Za vreme sadnje bilo je vetrovito i toplo. Godišnji talog 1931. god. bio je 771,4 mm., od toga u V, VI i VII mesecu 131,4 u VIII 2 mm. 1931. god. vršeno je prvi puta prašenje kultura krajem jula meseca. Sadnja 1931./32. god. Na Krušinu je trogodišnji pikirani crni bor uspeo sa 97% i taj uspeh ostao do danas; četvorogodišnji pikirani je uspeo sa 96% u istoj godini, a danas ga ima 94%. Kulture su prašene početkom avgusta 1932. god. Vodeni talog u 1932. god. bio je 459,9 mm., od toga u V, VI i VII mesecu 69,4 mm., u VIII 2,8 mm. Trogodišnji crni bor pikirani, koji je u isto vreme zasađen na Krasti, dao je 1932. god. 90%´ uspeha, dok ga sada ima svega 25%. Ovde valja napomenuti, da bi toga bora danas bilo makar 60%, da je kultura bila ograđena, jer Je mnogo veći deo bora uništen od strane ljudi i stoke, nego što je uginuo. Trogodišnji pikirani crni bor, koji je doveden na Krastu iz šumskog rasadnika u Bitolju, uspeo je iste godine sa 5%, a i danas ga ima 5%. Četvorogodišnji pikirani crni bor iste godine je uspeo sa 20%> a danas ga ima 10%. Za vreme sadnje bilo je u januaru vedro sa sumrazicom u jutru, u martu lepo i sunčano, a u aprilu vetrovito i toplo. Sadnice, koje su zasađene 1932. god. decembra meseca na Krasti, dale su naredne godine 25%, ali su od strane stoke i ljudi svedene na 15%. Za vreme sadnje bilo je maglovito, hladno i sumrazica. 1933. god. godišnji vodeni talog iznosio je 621,82 mm., u V, VI i VII mesecu 118,1 mm., a u VIII mesecu 9,5 mm. Dok je 1932. god. izvršeno okopavanje kultura, 1933. god. nije izvršeno s razloga, što bi prašenje bilo kod takvog stanja čuvanja kulture uzaludno. d) Opiti. I ako pošumljavači u Kičevu svoj rad možda nisu smatrali takvim, može se reći, da su svi izvedeni radovi na pošumljavanju bili u neku ruku opiti. Što ovi radovi i sa formalne strane nisu imali Karakter opita, leži u nedostatku tačne i periodične registracije radova i pokazatih uspeha u pojedinim i narednim godinama. Opiti u ograničenim, jasno obeleženim, tačno opisanim i popisanim površinama, t. j . u opitnim poljima, zavedeni su u kampanji pošumljavanja 1930. i 1931. god. Tada je, po naročitim upustvima, koje je izdala Banska Uprava u Skoplju, svaki režiser postavljao opitna polja. U tim opitnim poljima način rada bio je jednak sa načinom na ostaloj goleti, s tim da su u njima upotrebljene sve vrste drveća i vrste sadnica, koje su bile raspoložive dotičnom režiseru. 216 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Te godine su u Kičevu postavljena 4 opitna polja; dva na goleti Krušino i dva na goleti Krasta-IIinica. Geološki, pedološki i vegetacioni opis iznet je za pojedine goleti ranije; ovde ću nadopuniti ono što je za pojedino polje karakteristično. Prvo ogledno polje na Krušinu nalazi se u nižem delu same goleti. Ekspozicija je južna. Površina mu je 18 ara. Zasađeno je 9. I. 1931. god. U njemu je zasađeno 115(23) trogodišnjeg nepikiranog crnog bora, 91(20) četverogodišnjeg pikiranog crnog bora. Sve sadnice, t. j. njihov koren, zamočene su pre sadnje u đubrevitu kašu od kravljeg đubreta sem izvesnog broja, a taj je broj upisan u zagradama. Drugo opitno polje na Krušinu nalazi se odmah do prvog, samo preko grebena. Ekspozicija je severna. Površina 30 ari. U njemu je zasađeno 141(28) dvogodišnjeg, 145(28) trogodišnjeg i 159(30) četvorogodišnjeg nepikiranog crnog bora. Treće opitno polje postavljeno je na Krasti u severnom njenom delu, na kreenoj podlozi. Ekspozicije je severozapadne. Veličine 30 ari. Sađeno je 3. XII. 1930. god., 18. I. i 4. II. 1931. god. U njemu je sađeno 128(30) trogodišnjeg, 118(29) dvogodišnjeg nepikiranog crnog! bora i 119(29) četverogodišnjeg pikiranog crnog bora. Četvrto ogledno polje nalazi se također na Krasti, u sredini kulture. Mešovite je podloge (vidi opis goleti), ekspozicije je zapadne, a veličine 60 ari. Zasađeno je 380(85) trogodišnjeg nepikiranog crnog bora i 140(35) četverogodišnjeg pikiranog crnog bora. Prilikom registracije ´uspeha u -ovim opitnini poljitma nađeno je stanje, što ga pokazuje pregled broj 1. Pregled 1. Polje Starost sadnica Uspeh u % 1-X-1931 god. Uspeh u % 1-X-1933 god. Trogodišnji ... . Četvorogod. pikiran 71% 60% 70,5"/„ 55 % II. Dvogodišnji ... . Trogodišnji ... . Četvorogodišnji . . 85% 80% 82% 80 % 80 7» 80,5% III. Dvogodišnji ... . Trogodišnji ... . Četvorogod. pikiran 30% 35% 15% 102510 % 7o % IV. Trogodišnji ... . Četvorogodišnji . . 33% 10% 23 5 /o °/ /0 1931./32. god. Postavljena su dva opitna polja na Krušinu i to na delu goleti severozapadno od potoka (vidi opis goleti). U opitu upotrebljene su trogodišnje i četvorogodišnje pikirane sadnice, a sa druge strane vršen je opit u pogledu položaja zasađene sadnice. Još u pikirištu su krunice sadnice obeležene sa južne strane krečom. U opitnom polju jedan deo sadnica zasađen je u istom položaju prema suncu, koji su zauzimale u pikirištu, a drugi deo zasađen je bez obzira na taj položai. 217 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Prvo polje veliko je 71 ar na nadmorskoj visini od 780 do 840 metara; nagib 5 do 20", prosečno 15°; ekspozicija severna. Sem papradi druge vegetacije nema. Pri kopanju jama nailazilo se na poneki deo istrulelog hrastovog korena. U fizičkom pogledu zemljište se razlikuje od drugog opitnog polja vrlo neznatnim procentom kamenja. Drugo ogledno polje je veliko 1,30 ha., nagiba 15 do 30, prosečno 25", ekspozicije istočne; sem papradi druge vegetacije nema (neuračunajući trave), tlo kamenito do negde čak i stenovito, zaklonjeno (leva padina potoka; vidi opis goleti). Jame su u oba polja kopane od 9. do 12. novembra 1931. god. onako, kao što je rađeno na celoj goleti te godine, a sađenje je izvršeno 15. i 16. marta 1932. god. Iz priloženog pregleda broj 2 vidi se, šta je, čega i koliko zasađeno i kakav je bio uspeh. Pregled 2. Zasađeno Po stanju 1. oktobra 1932 sadnica "o Uginulo uspeh u % c Starost M Primedba J3 o. sadnica ja G JB ´c E c: ._ eu tu ´5. 3 >N C >N „´5 o o cu OJ .- OJ o o O eu s o OJ c O tu CD_QJ c 3 ~ 3 D. i Ja Ü JäJS o. 3 >N g.« eu ´5" 3 -O CU V o X) oj 3 O 3 3*3 3 ° 3°" 3 o E 3 o . o c 3 3 o — tu 3 3 Po stanju I 323´ 7 95,36 4 go1. oktobra 1933 g. dišnje Uginulo je 3 sad sever 612 289 15 22 97.58 96,41 nice od 4-god. pi ne kiranih u I polju ....-3 go146´ 8 96,56 a 2 sadnice od z´cije 4-god. pikiranih dišnje 487 341 5 13 97,60 97,23 95,51 97,62 96,90 u II polju Uspeh u I polju 4 go324´ _ 3 99.08 je dakle 96,5ic/o II Uspeh u II polju dišnje 632 308 2 5 99,35 99,21 je 99,15% istočne Prosečan uspeh ....- .I 3 go654´ 93,24 98,230/c zicije Sve su sadnice 137 3 719 5 10 99,32 99,27 99,18 99,32 99,26 98,39 bile pikirane dišnje Zaključak. Opisatih 8 godina rada na pošumljavanju goleti sa crnim borom u Kičevu daje nam pravo, da stvorimo izvesne zaključke u pogledu umesnosti primene crnog bora, tehnike pošumljavanja, doba sadnje, proizvodnje, pripreme i starosti sadnica sposobnih za uspešan rad. Ovakvi zaključci osnivaju se na čistoj empiriji, dok i danas još nismo u stanju da ih sve postavimo na naučnu osnovu, bar ne najvažniji zaključak, a to je zaključak 0 umesnosti primene crnog bora. Nedostatak naučnih dokaza o primeni izvesne vrste drveta u pošumljavanju određene goleti, prestavljao je karakteristiku pošumljavanja * Obeležene su one sadnice, koje su zasađene u isti položaj prema suncu, u kome su se nalazile u pikirištu. U tablici su označene sa ´. 218 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 93 <-- 93 --> PDF |
goleti u Južnoj Srbiji, a ne može se sporiti, i u ostalim krajevima naše zemlje. I za današnje pošumljavanje se još ne može reći, da u primeni pojedinih vrsta drveća ima naučne podrške, no ono što razlikuje raniji i sadanji rad na tome polju, jeste sistem organizacije i plana, koji postoji od 1930. god. na ovamo. Dok je rad pre 1930. god. bio individualan i često bez kritičke analize uspeha ili neuspeha, on je od 1930. god. postao tako reći šumarsko-kolektivan i otpravljao se po određenim upustvima i direktivama, osnivan je na prikupljenim f sređenim podacima ranijeg iskustva na pošumljavanju goleti Južne Srbije. Ti zaključci, do kojih smo došli iskustvom, opitima i kritičkim posmatranjem, sledeći su: „Krušino". Pogled na kulturu iz 1926 god. i 1930 god. sa severozapada. Crni bor uspeva na goleti Krušino potpuno, a na goleti Krasta-IHnica slabo i delimice i ako golet Krasta ima povoljniju rezultantnu ekspoziciju nego Krušino. Klimatske su prilike jednake za obe goleti. Dakle, klimatske prilike su povoljne za uspevanje crnog bora, a uspeh ili neuspeh se ne može pripisati njima nego ili osebinama zemljišta i zemljišne podloge ili tehnici pošumljavanja. Na obe goleti primenjena je ista tehnika pošumljavanja; radilo se sa istim materijalom sadnica i na isti način, a u isto doba l(u pogledu proljetnje i jesenje sadnje). Uspeh je uvek bio osetno nejednak. Uspeh prema tome ne zavisi od tehnike pošumljavanja u konkretnom slučaju, bolje reći neuspeh na Krasti ne može se pripisati načinu pošumljavanja, jer je taf način dao uspeha tamo, gde drugih uslova za uspeh ima. Uspeh dakle zavisi od zemljišta i zemljišne podloge. Geološka podloga na Krušinu je filitni škriljevac, a na Krastifilitni š´kriljevac i krečnjak. Na Krasti je uspeh na škriljevcu nesrazmerno manji nego na Krušinu, čak šta više, na Krasti je uspeh na krečnjaku nešto bolji nego na škriljevcu. I geološka podloga prema tome nije odlučna za uspeh. Ostaje nam jedino to, da uspeh zavisi od osobina zemljišta, t. j . od pedološke tvorevine. To nam potvrđuje i činjenica, da na Krasti imamo uspeha baš onde, gde postoje procesi stvaranja zemljišta, konkretno tamo, gde se mogu opaziti tragovi rubifikacije. 219 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Kakvo je zemljište na obim goletima, može se videti iz opisa goleti. Nadalje izvodimo sledeće zaključke: Sadnice, koje izlaze na teren, treba da su proizvedene u rasadniku približno istih nadmorskih visina, na kojima se nalaze goleti. Bitoljski crni bof primenjen na Krasti potpuno je podbacio. Nadalje 1932. god. u proleće doneto je iz Bitolja 30.000 dvogodišnjih sadnica crnog bora (koji je tada nastupao 3 godinu). Te sadnice pikirane do rasadnika na Krušino, svele su se u toku prve godine na 50%, a u toku druge godine na 32%. U pogledu provenijencije semena još nemamo iskustva, jer je prvo pošumljavanje sa sadnicama, proizvedenim iz semena Porečkog crnog bora, izvedeno tek jesenas. Velika je verovatnost, da će same lokalne provenijencije uticati povoljno na uspeh. Bor treba da se seje u semeništu dosta retko. Dokazi su sadnja 1925., 1926. kao i sadnja 1931. i 1932. god. 1925., 1928. i 1929. god. seme se sejalo na retko. Pikirane sadnice imaju prednost pred nepikiranim, kada su vezane za pogodnu starost. Trogodišnje sadnice sposobnije su od dvogodišnjih i četvorogodišnjih. Proljetna sadnja prednjači pred jesenjom. Treba da prođe izvesno vreme između kopanja jama i sadnje, a najbolje je jame iskopati u jesen i sadnju izvršiti u martu mesecu. Dubina jame treba da je najmanje 30 cm., a ne mora da je veća od 40 cm. Širina jame nije od presudnog značaja. Važnije je prekopati što veći površinski sloj zemlje oko sadnice. Tako je rađeno u godinama 1930./31., 1931 ./32. i 1932./33., kada je postignut najveći uspeh. Prema iznetom i drugim detaljima, koji se ovde ne iznose, jer prestavljaju opšta pravila za sadnju, moglo bi se postaviti sledeće pravilo u pošumljavanju sa crnim borom za goleti u Kićevu i one, koje stoje pod sličnim klimatskim i zemljišnim prilikama (za golet Krastu ovo pravilo ne može važiti u potpunosti). Crni bor se sadi kao trogodišnji pikirani, u jame dubine najmanje 30 cm., a ne više od 40 cm., koje se iskopaju u jesen. Sadi se u marlu mesecu. Kod sadnje treba što veći sloj površinske zemlje oko sadnice razrahliti, a najmanje 60 cm. u prečniku. U jamu se stavlja samo površinska zemlja t. j . najrodnija na goleti. Sadnicu treba postaviti usred jame, pažljivo i da korenove žilice ne budu savijene: zemlju treba dobro ugaziti, tako da se čvrstoća sadnice može odupreli njihanju, koje prouzrokuje vetar. Površina zasađene jame treba da je horizontalna i u sredini nešto udubljena. Seme u rasadniku seje se na retko, a ć:rn sadnice nastupe 3. godinu, one se u proleće presađuju - pikiraju, po mogućnosti na samoj goleti. U leto iste godine, kada je izvršena sadnja, mora se u pogodno vreme bar jednom prašiti. Pri završetku želim istaći, da se za dobar deo napred navedenih iskustava našlo i može naći naučnih dokaza, ali da to u ovom članku nije učinjeno, manje zbog ograničenosti prostora, no radi toga, što bi ti naučni dokazi bili nepotpuni, s pogledom na nedostatak elementarnog naučnog dokaza, koji se odnosi na umesnost primene crnog bora za pošumljavanje goleti u Kičevu. Pored toga bi sami naučni dokazi prestavljali građu zasebne, obimnije ozbiljne studije. 220 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Résumé. L´ auteur donne une étude détaillée et bien documentée sur . emploi du pin noir dans les reboisements aux alentours de Kičevo. Les plantations en pin noir au mont Krasimo sont bien venantes. Celles de mont Krasta par rapport a celles de K ru šino sont moins réussies. D´ apres lui, la cause est dans les qualités physiques et chimiques du sol, car la méthode, la technique, les plants et la saison étaient identiques aux deux terrains. L´auteur constate que les plants répiqués dn pin noir et a . âge de 3 ans ont donné les meilleurs résultats. Inž. NIKOLA ŠALA JE V (BEROVO): POŠUMLJAVANJE U MALEŠU (LE REBOISEMENT DE MALES) Pošumljavanje u srezu Maleškom otpočelo je u 1930/1931. godini, kada je na brdu »Ujevac« iznad Berova posađeno 10.000 crno-borovih sadnica i 3.700 sadnica alepskog bora. Ujevac ima jugozapadnu ekspoziciju i srednju nadmorsku visinu 920 metara. Ima razvijen mikro-reljef, te je dubina zemljišta razna. Zemljište je produkat raspadanja škriljaca; sa severne strane ima i zelenog filita. Južna strana izbrazdana vododerinama, strmija, ima duboko glinovito zemljište, koje je u donjem delu i pored jaruga dosta vlažno. Kopanje jama i sadnja vršena je narodnom snagom bez dovoljnog nadzora, a sadnice su bile iz đevđelij´skog šumskog rasadnika. Dugo su ležale na stanici u Kočanu, te usled toga i dugog transporta uspeh ove sadnje u leto 1931. pokazao se slabim; ostalo je zdravih sadnica svega oko 30%, a alepski bor je uginuo sav osim jednog primerka. U proleću i u zimi 1932. godine preduzeto je popunjavanje kulture na Ujevcu listačama —< bagremom, javorom, gledičijom i crnim jasenom. Tako je uspeh doveden na 80%. Primećeno je, da je bagrem stradao od poznih mrazeva (8. i 9. VH. 1933. g.), kada mu je kora popucala, ali su se biljke oporavile. Od jake i dugačke zime 1931/32. godine bagrem nije stradao. Posmatrajući kulturu na »Ujevcu« možemo videti, kako veliku ulogu igra korov. Na kulturi je nađeno 46 pretstavnika raznih botaničkih familija, od kojih, kako izgleda prema broju, dominiraju pretstavnici familije Gramineae i to Bromus tectorum. Korov ne samo da konkuriše sadnicama u iskorišćavanju vlage, nego zimi, zajedno sa snegom, stvara iznad jama neku vrstu nadstrešnice, koja pritiskuje sadnice, savija ih, a ponekad i lomi. Na Fudenskom riđu oko Berova, na nadmorskoj visini oko 800 metara, sa peskovitim i glinovitim zemljištem neogenskih naslaga, bilo je 8. IV. 1932. g. posađeno 5.000 komada crno-borovih sadnica donesenih iz Devđelije. I ovde je uspeh bio slab. Primilo se ne više od 15%, te je kultura zimi 1932/33. popunjena listačama i 3-godišnjim sadnicama crnog 221 |