DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 73 <-- 73 --> PDF |
pikirati sadnice, kako bi se izvršilo razredivanje biljaka. Pikiranje bilo u rasadniku bilo na pogodnim zemljištima, gde će se izvoditi i radnje na pošumljavanju. Što se tiče organizacije rada na pošumljavanju, ona je vezana sa okolnošću vrlo kratke sezone za moguć rad, jer između prestanka vegetacije s jeseni i prvih snegova i mrazeva je vrlo kratko vreme, umanjeno najzad i nemogućnošću rada pri kišama, koje nastaju pri prestanku vegetacije i iz kojih se prelazi u snežne vejavice i mrazeve. Radna snaga ne može se dobiti, jer se u tom vremenu pribiraju poljski usevi. Prema tome mora se sa kopanjem rupa raditi bez obzira na sezonu, dakle moraju se mnogo ranije spremiti. Rupe mogu biti od 30 do 70 cm širine i sa odgovarajućim dubinama. Na težem terenu treba da su veće. Prašenje za vreme leta obavezno. Ovde uspevaju beli i crni bor i jela dobro. Beli bor na glinovitom škriljcu, a crni na krečnjaku. .lela tamo gde je zemljište dublje, vlažno i na severnoj ekspoziciji. Radilo se i sa sejanjem borovog semena na golim površinama. Uspeh je ometen miševima. Nastaviće se ovo i tako isto sejaćese jelovo seme. Do 1933. god. stalno se sadilo s proleća. Ove godine sađeno je i s jeseni. Opšti utisak: dosadanji uspeh povoljan je i pun obećanja. Po privrednom planu treba ovde pošumiti oko 210 ha. Kao što se vidi, mi ovde radimo sa izvesnom pouzdanošću na uspeh. Ovaj se uspeh očekuje koliko radi preciznosti pri samom izvođenju pošumljavanja, radi vienosti radnika i poznavanja vremena za rad, toliko i radi toga što ovde radimo u zoni, koja je potčinjena režimu srednjoevropske klime. Kontinentalna klima, koja vlada u ovim zonama spomenutih planinskih sistema, olakšava nam posao i naš je zadatak ovde u suštini, da se snalazimo u iskorišćavanju mikroreljefa, saglašavajući pri tom naše radnje dobroj tehnici, dobroj spremi sadnica i pogodnom sezonskom vremenu za rad. 2. Pošumljavanja na Peristeru. Pri pošumljavanju na Peristeru, gde nam je težnja da radimo u glavnom sa molikom (pinus peuce — Griseb.), daje nam se mogućnost da dođemo do dobrih originalnih podataka za izučavanje bioloških osobina ovog specijalnog balkanskoga bora. Kako se ove godine tek počelo uopšte sa radom i sa rasadnikom, to nemamo još podataka iz iskustva sa veštačkom sadnjom. Međutim, posmatrahjem sadašnje vegetacije na Peristeru, a poglavito posmatranjem peristerskog bora (molike) i jele mogu se imati interesantni zaključci s obzirom na temperamenat i ostale osobine, koje nas mogu odlučiti, da verujemo u njenu budućnost, ako je pomognemo zgodnim uzgojnim merama. Odlučuje nas da obratimo veću pažnju na način seča u ovoj šumi i da bivamo optimiste u pogledu njenog širenja, i ako je ona jako osetljiva kako prema sastavu zemljišta i ostalim njegovim osobinama tako i zbog karaktera njenoga semena, koje zahteva ćelu godinu dana odmora u zemlji, pre nego što će da klija. Ovo drvo izvanredne veličine, sa kojom se ravna drugim četinarima, jeste za naše prilike na jugu (a specijalno za Pelagoniju i Bitolji, koji se odlikuju preterano žarkim letom) dragocen ukras i nudi sa gledišta zdravlja građanstvu ogromne usluge, pored onih koje su vezane za drvo takvih dimenzija. Ova šuma molike na Peristeru služi sa gledišta turizma kao 199 |