DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 73     <-- 73 -->        PDF

pikirati sadnice, kako bi se izvršilo razredivanje biljaka. Pikiranje bilo
u rasadniku bilo na pogodnim zemljištima, gde će se izvoditi i radnje
na pošumljavanju. Što se tiče organizacije rada na pošumljavanju, ona
je vezana sa okolnošću vrlo kratke sezone za moguć rad, jer između
prestanka vegetacije s jeseni i prvih snegova i mrazeva je vrlo kratko
vreme, umanjeno najzad i nemogućnošću rada pri kišama, koje nastaju
pri prestanku vegetacije i iz kojih se prelazi u snežne vejavice i mrazeve.
Radna snaga ne može se dobiti, jer se u tom vremenu pribiraju poljski
usevi. Prema tome mora se sa kopanjem rupa raditi bez obzira na
sezonu, dakle moraju se mnogo ranije spremiti. Rupe mogu biti od 30
do 70 cm širine i sa odgovarajućim dubinama. Na težem terenu treba da
su veće. Prašenje za vreme leta obavezno. Ovde uspevaju beli i crni bor
i jela dobro. Beli bor na glinovitom škriljcu, a crni na krečnjaku. .lela
tamo gde je zemljište dublje, vlažno i na severnoj ekspoziciji.


Radilo se i sa sejanjem borovog semena na golim površinama.
Uspeh je ometen miševima. Nastaviće se ovo i tako isto sejaćese jelovo
seme.


Do 1933. god. stalno se sadilo s proleća. Ove godine sađeno je i
s jeseni. Opšti utisak: dosadanji uspeh povoljan je i pun obećanja. Po
privrednom planu treba ovde pošumiti oko 210 ha.


Kao što se vidi, mi ovde radimo sa izvesnom pouzdanošću na uspeh.
Ovaj se uspeh očekuje koliko radi preciznosti pri samom izvođenju pošumljavanja,
radi vienosti radnika i poznavanja vremena za rad, toliko
i radi toga što ovde radimo u zoni, koja je potčinjena režimu srednjoevropske
klime.


Kontinentalna klima, koja vlada u ovim zonama spomenutih planinskih
sistema, olakšava nam posao i naš je zadatak ovde u suštini, da se
snalazimo u iskorišćavanju mikroreljefa, saglašavajući pri tom naše radnje
dobroj tehnici, dobroj spremi sadnica i pogodnom sezonskom vremenu
za rad.


2. Pošumljavanja na Peristeru.
Pri pošumljavanju na Peristeru, gde nam je težnja da radimo u
glavnom sa molikom (pinus peuce — Griseb.), daje nam se mogućnost
da dođemo do dobrih originalnih podataka za izučavanje bioloških osobina
ovog specijalnog balkanskoga bora. Kako se ove godine tek počelo
uopšte sa radom i sa rasadnikom, to nemamo još podataka iz iskustva
sa veštačkom sadnjom. Međutim, posmatrahjem sadašnje vegetacije na
Peristeru, a poglavito posmatranjem peristerskog bora (molike) i jele
mogu se imati interesantni zaključci s obzirom na temperamenat i ostale
osobine, koje nas mogu odlučiti, da verujemo u njenu budućnost, ako je
pomognemo zgodnim uzgojnim merama. Odlučuje nas da obratimo veću
pažnju na način seča u ovoj šumi i da bivamo optimiste u pogledu njenog
širenja, i ako je ona jako osetljiva kako prema sastavu zemljišta i ostalim
njegovim osobinama tako i zbog karaktera njenoga semena, koje
zahteva ćelu godinu dana odmora u zemlji, pre nego što će da klija. Ovo
drvo izvanredne veličine, sa kojom se ravna drugim četinarima, jeste za
naše prilike na jugu (a specijalno za Pelagoniju i Bitolji, koji se odlikuju
preterano žarkim letom) dragocen ukras i nudi sa gledišta zdravlja građanstvu
ogromne usluge, pored onih koje su vezane za drvo takvih
dimenzija. Ova šuma molike na Peristeru služi sa gledišta turizma kao


199