DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Do pošumljavanja je golet Zajčev rid služila za ispašu stoke sela
Zlokućana i to u vreme od druge polovine septembra do sredine juna,
u koje je vreme trava sveza i ima je u dovoljnoj meri.


Polje je podeljeno, prema vremenu sadnje i prema metodama rada,
na šest delova (Vidi nacrt u razmeri 1 : 2.500).


Sadnja je izvršena pod stručnim rukovodstvom inžinjera N i k o1
a j a Z a 1 e s o v a i D i m i t r i j a V e 1 i č k o v i ć a, a sistem ogleda i
nadzor nad ovim radovima izvršavao je inž. Ljubom i r Marković.


Registriranje stanja polja izvršili su sa nužnom tačnošću inžinjeri
Ljubomir Marković, Hans Em, M i h a i 1 o 11 i ć, Nikolai
Z a 1 e s o v, P a n t e 1 e j m o n D o 1 g i j, Relja Popović i Svetislav
Kijametović. Izmeru teodolitom je izvršio P a n t e î e î m o n
Dolgi j.


Radi jednobraznosti opisa sadnica i njihovog zdravstvenog stanja,
prilikom registriranja (prvo 15. jula, drugo 5. novembra 1933. godine),
razvrstali smo sadnice u četiri kategorije. U I. kategoriju su svrstane
uginule, u II. one koje teraju iz panja i žila (slabe), u ... one koje teraju
iz dela stabljike osrednjeg izgleda (srednje) i u IV. kategoriju one sadnice,
koje su lepo razvijene, sa zdravom bojom lista i kore (normalne).


Polje ćemo prikazati po delovima, kako bi se mogle uočiti karakteristike
metode rada i ostalih činjenica od važnosti.


Opis i stanje dela polja 1.


Ovaj deo polja prestavlja pošumljavanje sadnjom u jamama, čije
su dimenzije iznosile 70 X 60 cm, na razmaku od 2X 2 do 4X 4 m.
Veći deo jama iskopan je besplatnom radnom snagom vojske. Sadnja ie
izvršena između 5—15. marta 1932. godine. Sadnice su donesene iz banovinskog
šumskog rasadnika »Juri je«, koji je udaljen oko 7 km od ovog
polja i nalazi se u skopskom polju na 237 m nadmorske visine. Seme
bagrema i gledičije sakupljeno je u okolini Leskovca. Seme amerinkanskog
jasena kupljeno je od firme »Šuma« u Ljubljani. Seme duda dobiveno
je iz Novog Sada. Seme javora negundo i bresta sakupljeno je u
okolini Skoplja. U rasadniku su sadnice u prvoj godini života zalivane
radi klijanja i porasta, a u godini pikiranja nisu navodnjavane, već samo
prašene 3 puta u toku leta. Zasađene su sadnice dvogodišnjeg pikiranog
bagrema (Robinia pseudoaccacia) i belog duda (Morus alba), kao i jednogodišnje
sadnice amerikanskog jasena (Fraxinus americana alba), gledičije
(Gleditschia triacanthos) i javora negundo (Acer negundo). Zasađene
su 2.773 sadnice na površini od 26.135 m~, odnosno 1.064 sadnice
na 1 hektar.


Prema podacima tabele 2. porast broja uginulih sadnica je neznatan.
Broj slabih umanjio se za račun uginulih. Srednje individue su u
opadanju za račun normalnih. Jasen je pokazao izvesno opadanje u svima
kategorijama izuzev porasta uginulih. Na njega je sušna zima i proleće
kao i niska temperatura u aprilu i maju nepovoljno delovala. Temperatura
ga je zadržala od blagovremenog listanja, s toga je njegov prirast
u godini 1933. od 0—10 cm. Kod bagrema je primetno pomeranje živih
sadnica u pozitivnom smeru. To isto vredi za gledičiju i beli dud. Kod
javora se javlja na prvi pogled, da uginule individue vaskrsavaju, i to
za vreme suše, u periodi juli-novembar. Tu se krije osobina javora negundo,
da i sadnice bez života u vazdušnom delu, kod povoljnih atmo


183