DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 45 <-- 45 --> PDF |
t Na starom groblju kod Struge zasađeno je 5.000 bagrema i 880 jasena i 9.000 raznih četinara. Ukupno je zasađeno od 1923.—1929. godine 98.325 sadnica, od kojih 58.931 lišćara, i 39.394 četinara. Uprava Dvora poslala je iz Splita šumskoj upravi Ohrid 367 kiparisa i 47 alepskog bora u saksijama, osim toga u običnom pakovanju 4.000 kiparisa i 900 sadnica alepskog bora. Jedan deo sadnica zasađen je kao što je napred rečeno, a jedan je deo pikiran u rasadniku. U Ohridu je postojalo društvo za ulepšavanje i pošumljavanje, koje je dobilo jednom prilikom veću novčanu pomoć od države. Na svima radovima na pošumljavanju za sve vreme od 1923.— —1929. godine utrošeno je 167.300 dinara. Radilo se na površini od oko 40 hektara. Današnje stanje kultura vrlo je rđavo. Ostale su samo pojedine sadnice. v) Pregled svih radova na području ohridske uprave. 1. Osnovan je jedan šumski rasadnik na Bejbunaru u površini od 3 hektara sa ukupnim troškovima od 160.834 dinara; 2. Proizvedeno je svega 1,792.479 sadnica, od kojih 982.879 sadnica lišćara i 809.600 četinara; 3. Zasađeno je 58.931 sadnica lišćara i 39.394 četinara; 4. Pošumljavanje je vršeno na površini od oko 40 hektara sa ukupnim troškom od 167.300 dinara; 5. Sveukupni troškovi u rasadnicima i na pošumljavanju iznose 328.134 dinara; 6. Od proizvedenih sadnica razdeljeno je besplatno narodu i ustanovama 923.948 sadnica lišćara. Od 770.206 sadnica četinara razdeljeno je nešto malo narodu, a ostalo je prestarelo u rasadniku. Na kraju mora se reći, da je opšti uspeh slab. Od ovolikog rada ne postoji ni jedna izrazita formirana kultura. Jedini praktični uspeh je u tome, što se u ovim radovima došlo do iskustva, da u okolini Ohrida mogu uspevati mediteranski elementi: alepski bor i kiparis, koji su preživeli strahovitu hladnoću 1928.—1929. godine. 8. Šumska uprava u Kičevu. a) šumski rasadnici. U Kičevu je osnovana šumska uprava 1923., a rasadnik 1924. godine i to na mestu Krušino u blizini Kičeva. Na području ove Uprave sa zadovoljstvom možemo zabeležiti uspeh u pošumljavanju. Pbred odgajivanja raznih sadnica lišćara i četinara ovde su proizvedene prvi put u našim rasadnicima i sadnice molike (Pinus Peuce Qrisebach). Ing. Simčić, ondašnji šef uprave, posejao je u rasadniku 1925. godine 2.5 kgr. nestratificiranog semena molike. Dubina brazdica bila je 3 cm., a u razmaku od 20 cm. Na jedan dužni metar posejao je 3.7 grama. Seme nije klijalo 1925. godine, nego tek iduće godine i od te količine semena dobio je samo 820 biljčica. Iste (1925.) godine stratificirao je 2.5 kgr. semena, koje je preležalo u stratifikaciji do proleća 1926. godine, kada je posejao. Ovoga puta brazdice su bile duboke 4 cm. Seme je klijalo 10 dana posle sejanja, koncem 171 |