DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 39     <-- 39 -->        PDF

v) Pregled svih radova na području štipske uprave.


1. Osnovana su dva šumska rasadnika sa ukupnim troškom od
134.292 dinara;
2. Proizvedeno je svega 1,616.700 sadnica, od kojih 1,309.483 lišćara
i 307.277 sadnica četinara;
3. Zasađeno je 195.667 sadnica lišćara i 31.434 sadnice četinara;
4. Pošumljavana je površina od 30 hektara i utrošeno 258.659.50
dinara;
5. Sveukupni troškovi u rasadnicima i na pošumljavanju iznose
392.951.50 dinara;
6. Pazdeljeno je besplatno narodu i ustanovama 1,203.816 sadnica
lišćara i nešto četinara, dok je oko 260.000 sadnica četinara preostalo
u rasadnicima.
Opšti rezultat rada slab. Od celokupne površine jedva da ima
danas prosečno oko 4—5 hektara uspele kulture.


4. Šumska uprava u Đevđeliji.
a) šumski rasadnici.


Na području ove Uprave osnovan je prvi šumski rasadnik 1922.
godine na mestu Carkur u Sermeninskoj planini u površini 0.25J hekt.
Iste godine osnovan je još jedan rasadnik u Đevđeliji na bezvlasničkom
zemljištu, u površini 0.42 hekt., koji je 1925. godine ukinut. Osnovan je
î treći rasadnik 1924. godine u Javorčici na desnoj obali Vardara. Zatim
je osnovan još jedan u Sreskom poljoprivrednom rasadniku u1 Đevđeliji
1926. godine, a 1927. godine osnovan je kod vodenice u Đevđeliji još
jedan rasadnik. Godine 1926. ukinuti su šumski rasadnici u Carkuru,
Javorčici i onaj u Sreskom poljoprivrednom.


U svim ovim rasadnicima proizvedeno je 673.090 sadnica lišćara
i 987.120´ sadnica četinara; svega je proizvedeno 1,660.120 sadnica sa
ukupnim troškom od 118.970 dinara.


P´roizvođene su sledeće vrste: Bagrem, gledičija. javor, sofora
japanska, pitomi kesten, dud. crni orah, jasen, hrast, crveni hrast, a od
četinara crni i bell bor, munika, molika, primorski bor, alepski bor, kiparis,
Vejmutov bor, kontortni bor i banksianski bor.


Nije bilo nikakvog plana ni sistema u osnivanju rasadnika. To se
vidi po datumima njihovog osnivanja i ukidanja. Jedne godine osušilo se
u rasadniku u Carkuru 100.000 bagremovih i 40.000 crnoborovih sadnica
usled suše, jer niko nije negovao biljke, a i zečevi su uništili velik
broj sadnica.


Svi ovi rasadnici osnovani su u zoni nizinskih goleti, južno od
Đemir-Kapije, gde se može reći da postoji jak uticaj mediteranske klime
i aridna karakteristika ćele one oblasti, otvorene punom uticaju Egejskog
mora i jakom uticaju hladnog i suvog vetra vardaica.


Pored toga što su rasadnici nesistematski osnovani, u njima su se
gajile čak i one vrste, koje apsolutno ne odgovaraju onom podneblju. Tu
su se sticali ekstremiteti: primorski i alepski bor u istom rasadniku ss
mimikom i molikom! Ako su to bili samo eksperimenti, onda je potrebalo
da bude zabeleženo, kako je izgledala molika na 100 m. nadmorske
visine u okolini Đevđelije, jer svakako to nije rađeno radi praktičnog
veštačkog pošumljavanja južno od Đemir Kapije.


165