DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 36 <-- 36 --> PDF |
3. Šumska Uprava u Stipu. a) Šumski rasadnici. Na području ove uprave osnovana su 1924. godine dva šumska rasadnika i to jedan na Kavakliji kod Štipa, a drugi kod sela Erdželije na Ovčem Polju. Rasadnik na Kavkaliji imao je služiti za proizvodnju sadnica za pošumljavanje ovčepoljskih goleti. Kako je problem pošumljavanja goleti na Ovčem Polju neobično složen zbog klimatskih odlika ove visoravni i zbog geoloških osobina tla, rešeno je da se u samoj: takvoj sredini osnuje rasadnik za proizvodnju sadnica u neposrednoj! blizini objekta za pošumljavanje. Zbog toga je i osnovan rasadnik u Erdželiji na Ovčem Polju. Postojala je namera, da se na Ovčem Polju osnuje specijalno nadzorništvo za pošumljavanje, ali ni ova zamisao niti akcija na pošumljavanju ovčepoljskih goleti nije shvaćena u svoj svojoj velikoj važnosti. To je pitanje skinuto i bačeno u pozadinu, jer naša administracija nije mogla resiti ovo pitanje kako iziskuje priroda ovako važnoga rada. Za ceo kraj u slivu Bregalnice, velika je šteta što merodavni faktori nisu posvetili veću pažnju pošumljavanju u tome kraju, bar u onoj meri v kojoj su to opravdano tražili ondašnji šumarski stručnjaci u Južnoj Srbiji. U obadva rasadnika proizvedeno je od 1924—1929. godine 1,606.760 sadnica i to 1,309.483 sadnica lišćara i 307.277 četinara. Proizvodnja sadnica po vrstama izgleda ovako: bagrem 652.000 sadnica pajasena 585.000 gledičije 31.600 duda 17.626 pitoma kestena 176 crnog oraha 360 ,, divljeg kestena 840 javora 290 katalpa 500 hrasta 3.077 divlja kruška 18.000 crni bor 279.000 beli bor 5.0O0 munika 20.000 tuja 1.277 Pored ovih vrsta sejano je u rasadnicima ove Uprave čak i seme ariša, jele, vejmutovog bora, belog bora i jasena, što sve1 nije bilo ni najmanje potrebno niti opravdano. Nije se smelo eksperimentisati sa ovim vrstama, koje nisu za podneblje ovčepoljskih i bregalničkih goleti, jer ža te vrste nema uslova za život pod klimatskim uslovima jedne izrazito suve oblasti i na onoj nadmorskoj visini i izvan prirodnog areala gore pomenutih vrsta. Rasadnik u Erdželiji ukinut je 1926., a onaj na Kavkaliji ostao je i dalje. Za sve radove u rasadnicima ove Uprave utrošeno je od 1924.— 1929. godine 134.292 dinara. Uslovi za održanje rasadnika u Erdželiji bili su veoma teški. Pored nepogodnih klimatskih uslova nedostajalo je i vode. Zbog toga je i isko 162 |