DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 32     <-- 32 -->        PDF

nika u Kumanovu. Tom prilikom zasađeno je 8.000 bagremovih sadnica.
Na istom mestu opština Krivopalanačka zasadila je 1917. godine 2.000
bagrema kao popunu kulture iz 1914. godine. Posle oslobođenja opština
je zasadila 1920. godine na istom mestu, kao novu kulturu, 30.000 bagremovih
i 5.000 crnoborovih sadnica. Godine 1926. zasađeno je na površini
od 10 hektara 43.000 bagremovih sadnica.


Ukupno de zasađeno na Bajiru 83.000 bagremovih i 5.000 crnoborovih
sadnica. Sva ova pošumljavanja izvršila je opština Krivopalanačka
sadnicama iz državnih rasadnika.


Građani Krive Palanke shvatili su sav značaj pošumljavanja goleti,
jer je njihovo mesto često stradalo od poplava i nanosa od razornog
dejstva Krive reke i njenih pritoka posle svake veće kiše.


Zbog toga je ondašnji šef šumske uprave u Kumanovu g. Đuro
Šokčević predložio 1925. godine, da se pristupi pošumljavanju i stabiliziranju
terena i da se osnuju dva rasadnika, od kojih bi jedan bio u dolini
reke Krklje, a drugi u Krivoj Palanci. Odobren je bio čak i predračun
u sumi od 30.000 dinara, ali do radova nije došlo. Naprotiv su osnovani
rasadnici tamo, gde nisu bili potrebni, na području šumovitog Karađaga
i svetoilijske šume za proizvodnju četinarskih stabala.


Od 1919—1929. vršeno je pošumljavanje na Vački, Kiseloj vodi, na
starom pravoslavnom i na starom muslimanskom groblju. Na Preševskoj
kosi Vački zasađeno je od 1924/29. 62.200 bagremovih sadnica, 22.300
crnoborovih sadnica i 3.000 sadnica belog bora na površini od 24 hektara.
Uspeh slab, skoro nikakav. Za ove radove utrošeno je 8.165 dinara.


Na Kiseloj Vodi, kod Kumanova, zasađeno je 2.000 bagrema, 2.000
sadnica crnog bora. Od ove sadnje nije ostalo ništa, sve se posušilo.
Izdataka nije bilo iz državne kase, pošto je radove izvršila kumanovska
opština.


Na starom pravoslavnom groblju posađeno je 1928. godine 1.366
sadnica bagrema, 1.185 duda, 22 jasena — svega 2.573 sadnica — i
utrošeno 3.645 dinara. Pošumljena površina iznosi 0.50 ha.


Na starom muslimanskom groblju zasađeno je na površini od 5
hektara: 6.521 bagrem, 2.422 duda, 483 jasena, 626 javora negundo i
559 sadnica crnog bora. Svega te zasađeno 10.341 sadnica i utrošeno


20.285 dinara.
v) Pregled svih radova na području Kumanovske
Uprave.


1. Osnovano je 6 šumskih rasadnika sa ukupnim troškom od 61.552
dinara;
2. proizvedeno je svega 1,298.280 sadnica, od kojih 1,194.280 lišćara
i 104.000 četinara;
3. zasađeno je 159.555 sadnica lišćara i 32.859 sadnica četinara;
4. pošumljavana je površina od 40 hektara sa ukupnim troškovima
od 32.095 dinara;
5. sveukupni troškovi u rasadnicama i na pošumljavanju iznose
93.647 dinara;
6. razdeljeno je besplatno narodu 1,034.725 sadnica lišćara, a 71.140
sadnica četinara prestarelo je u rasadnicima ili se posušilo.
Na Bajiru kod Krive Palanke uspeh vrlo dobar, na Vački kod
Preševa i Kiseloj Vodi kod Kumanova potpun neuspeh, na grobljima


158