DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1934 str. 32 <-- 32 --> PDF |
nika u Kumanovu. Tom prilikom zasađeno je 8.000 bagremovih sadnica. Na istom mestu opština Krivopalanačka zasadila je 1917. godine 2.000 bagrema kao popunu kulture iz 1914. godine. Posle oslobođenja opština je zasadila 1920. godine na istom mestu, kao novu kulturu, 30.000 bagremovih i 5.000 crnoborovih sadnica. Godine 1926. zasađeno je na površini od 10 hektara 43.000 bagremovih sadnica. Ukupno de zasađeno na Bajiru 83.000 bagremovih i 5.000 crnoborovih sadnica. Sva ova pošumljavanja izvršila je opština Krivopalanačka sadnicama iz državnih rasadnika. Građani Krive Palanke shvatili su sav značaj pošumljavanja goleti, jer je njihovo mesto često stradalo od poplava i nanosa od razornog dejstva Krive reke i njenih pritoka posle svake veće kiše. Zbog toga je ondašnji šef šumske uprave u Kumanovu g. Đuro Šokčević predložio 1925. godine, da se pristupi pošumljavanju i stabiliziranju terena i da se osnuju dva rasadnika, od kojih bi jedan bio u dolini reke Krklje, a drugi u Krivoj Palanci. Odobren je bio čak i predračun u sumi od 30.000 dinara, ali do radova nije došlo. Naprotiv su osnovani rasadnici tamo, gde nisu bili potrebni, na području šumovitog Karađaga i svetoilijske šume za proizvodnju četinarskih stabala. Od 1919—1929. vršeno je pošumljavanje na Vački, Kiseloj vodi, na starom pravoslavnom i na starom muslimanskom groblju. Na Preševskoj kosi Vački zasađeno je od 1924/29. 62.200 bagremovih sadnica, 22.300 crnoborovih sadnica i 3.000 sadnica belog bora na površini od 24 hektara. Uspeh slab, skoro nikakav. Za ove radove utrošeno je 8.165 dinara. Na Kiseloj Vodi, kod Kumanova, zasađeno je 2.000 bagrema, 2.000 sadnica crnog bora. Od ove sadnje nije ostalo ništa, sve se posušilo. Izdataka nije bilo iz državne kase, pošto je radove izvršila kumanovska opština. Na starom pravoslavnom groblju posađeno je 1928. godine 1.366 sadnica bagrema, 1.185 duda, 22 jasena — svega 2.573 sadnica — i utrošeno 3.645 dinara. Pošumljena površina iznosi 0.50 ha. Na starom muslimanskom groblju zasađeno je na površini od 5 hektara: 6.521 bagrem, 2.422 duda, 483 jasena, 626 javora negundo i 559 sadnica crnog bora. Svega te zasađeno 10.341 sadnica i utrošeno 20.285 dinara. v) Pregled svih radova na području Kumanovske Uprave. 1. Osnovano je 6 šumskih rasadnika sa ukupnim troškom od 61.552 dinara; 2. proizvedeno je svega 1,298.280 sadnica, od kojih 1,194.280 lišćara i 104.000 četinara; 3. zasađeno je 159.555 sadnica lišćara i 32.859 sadnica četinara; 4. pošumljavana je površina od 40 hektara sa ukupnim troškovima od 32.095 dinara; 5. sveukupni troškovi u rasadnicama i na pošumljavanju iznose 93.647 dinara; 6. razdeljeno je besplatno narodu 1,034.725 sadnica lišćara, a 71.140 sadnica četinara prestarelo je u rasadnicima ili se posušilo. Na Bajiru kod Krive Palanke uspeh vrlo dobar, na Vački kod Preševa i Kiseloj Vodi kod Kumanova potpun neuspeh, na grobljima 158 |