DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1934 str. 39 <-- 39 --> PDF |
V. Direktor ing. Prpi ć referira o radu užeg odbora Udruženja na projektu zakona o organizaciji Ministarstva šuma i šumarske struke. Taj odbor je u glavnom prihvatio principe, koje je predložila Beogradska podružnica. Predmet bi bilo potrebno još dalje razraditi. Zaključuje se zamoliti uži odbor, da uzme predmet u daljnje razmatranje. Ujedno se proširuje taj odbor tako da ga sačinjavaju gg. direktor ing. Prpić , Čačak; inspektor ing. S e k u 1 i ć, Beograd; profesor dr. Balen , Zemun; savjetnici ing. B o r o š i ć, Dr. P e t r o v i ć, i ing. B a r a n a c, Beograd. Ovlašćuje se taj odbor, da u slučaju hitne potrebe može u ime Upravnog odbora JŠU. podnositi po predmetu predstavke nadležnima. VI. Tajnik čita podnesak od 11 XII 1933. upravnika Šumarskog Muzeja u predmetu troškova za uzdržavanje muzeja. Konstatuje se, da u budžetu ovogodišnjem Udruženja nema mogućnosti za dotacije muzeju. Ipak se odobrava jednokratna pripomoć u iznosu od 2O0O Din. na teret stavke »propaganda šumarstva«. Ta potpora će se isplatiti, kada Udruženju stigne obećana i u budžetu za 1933/34 Savske banovine predviđena potpora. VII. Zaključuje se, da tajništvo za narednu sjednicu spremi referat o onim zaključcima JŠU., na temelju kojih se odbornicima plaća trošak vozne karte za putovanje na sjednice. VIII. Predsjednik razlaže akciju Ljubljanske sekcije Udruženja inženjera i arhitekata, koja ide zatim: a) da se oživotvori Privredni savjet, koji bi sačinjavali predstavnici svih staleških, stručnih i privrednih organizacija i da taj savjet ima odlučan upliv u privrednoj politici države; b) da se iz osnova izmijeni monetarna politika naše države u cilju normalizacije novčanog tržišta, osim toga da se ublaže odnosi između dužnika i vjerovnika; c) da se sastavi stabilan plan gospodarenja u cilju harmonijskog razvoja sviju grana privrede; d) da se izvrše primjerene socijalne reforme u duhu današnjeg vremena. Zaključuje se poduprijeti akciju u smjerovima, koji su pod a) do d) navedeni. IX. Predsjednik referira o uvozu jugoslavenskog drva u Italiju i o sporazumu, koji su uvoznici Italije sklopili u Trstu. Uzima se na znaje. X. Prof. Dr. Bale n referira o deputaciji Udruženja, koja je prema zaključku prošle sjednice posjetila gosp. Ministra šuma i Ministra finansija i skrenula im pažnju na to, da je apsolutno potrebno povisiti budžet šumarstva i predviditi primjerene stavke za investicije, a napose i za namještanje novih stručnih snaga. Potrebno je iz ekstenzivnog preći na intenzivnije gospodarstvo. Napose je Ministru finansija razloženo stanje šumarstva. Ministar finansija je saopćio, da bi se putem amandmana budžetu moglo nešto postići. Uputio je deputaciju, da ponovno posjeti Ministra šuma u predmetu tih amandmana, a on će sa svoje strane stvar podupirati, koliko će bit! moguće. Ovaj izvještaj prima sjednica s odobravanjem na znanje i ovlašćuje na prošloj sjednici izabrani uži odbor da u ime JŠU. povede daljnju akciju po predmetu. XI. Zaključuje se zamoliti Ministarstvo šuma za informacije o tome, koji javni radovi na području šumarstva su predviđeni da se izvedu iz sredstava za pobijanje nezaposlenosti. XII. Tajnik izvještava o prestavci Sarajevske podružnice u predmetu nezaposlenih šumarskih inženjera. Predlaže, da se Ministarstvu šuma odašalje slijedeća rezolucija sastavljena po intencijama Sarajevske podružnice. Prihvaća se predstavka u cijelosti. »Ministarstvu šuma i rudnika — Beograd — Veći broj šumarskih inženjeraapsolvenata naših šum. fakulteta — nalazi se bez posla. Mladi i poletni, željni su rada u struci, a momentano im niko ne pruža mogućnost tog rada. I umjesto da se njihove 117 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1934 str. 40 <-- 40 --> PDF |
mlade snage iskoriste na dobro naroda i otadžbine, na dobro naših šuma i njihove budućnosti, one su danas nezaposlene, premda bi njihov rad bio od preke potrebe u šumama otadžbine. Nezaposleni mladi ljudi mora da žive. Ako im se ne daje uposlenje, žive na račun svoje okoline. Dakle ne samo da nisu produktivni, već moraju da troše i žive na račun drugih, odnosno račun općenitosti. Mlad, zdrav i jak a ne moći raditi, to je tragedija današnje mlade generacije. Gdje je tu ona zlatna narodna poslovica: tka na radi ne treba ni da jede, kad mnogi i uz najbolju volju ne mogu naći rada. Nezaposlenost proizvodi pauperizaciju, proizvodi stalno smanjivanje konzuma. Obratno pako, kad bi se zaposlili svi nezaposleni, uvjereni smo, da bi porasao toliko konzum, da bi privreda opet procvala. Stoga držimo, da je sveta dužnost i da je u bitnom interesu sviju, da nastoje, kako u zemlji ne bi bilo ni jednog nezaposlenog. Napose je po općenitost od goleme opasnosti činjenica, da su mladi, zdravi, poletni i željni rada mladići bez posla. Svaka struka morala bi u svom okviru nastojati,, da njeni nezaposleni dođu do uposlenja i uhljebljenja. Upravni odbor Jugoslovenskog šumarskog udruženja raspravljao je na svojoj sjednici održanoj dne 4. februara, a na predlog Sarajevske podružnice, o problemu nezaposlenosti mladih šumarskih inženjera. Pri tome je jednoglasno zaključeno, da se Ministarstvu podnesu slijedeći predloži uz toplu molbu da Ministarstvo svim silama poradi da nezaposleni šumarski inženjeri dođu do uposlenja. 1) Potrebno je da se putem amandmana finansijskom zakonu za 1934/1935 predvidi primjeren broj novih mjesta za šumarske inženjere u državnoj službi. Povećanje broja stručnog osoblja uvelike je potrebno, kako bi se iz ekstenzivnog šumskog gospodarstva moglo preći na kvalifikovano i intenzivno gospodarstvo. 2) Na sva dnevničarska i slična mjesta u resoru šumarstva neka se isključivo postavljaju nezaposleni šumarski inženjeri. Na taj način ne samo, da će ovi mladi ljudi imati bar kakovu takovu eksistenciju, nego će i u tim makar i administrativnim poslovima steći neku praksu, koja će im kasnije u životu i u službi dobro doći. 3) Pitanje kolonizacije na teritoriji bivše Bosne i Hercegovine sa osobljem kojim danas raspolažu šumske uprave u tim krajevima, neće se u dogledno vrijeme moći svršiti. Od koliko je važnosti to pitanje po spomenute krajeve, kako sa gledišta ekonomsko-socijalnog, tako i sa gledišta šumskog gospodarstva, bilo je razloženo u rezoluciji, koju je Jugoslovensko šumarsko udruženje odaslalo naslovu sa svoje Glavne godišnje skupštine, održane u Banjaluci 1933-će godine. Da bi se riješenje pitanja ubrzalo i već jedanput okončalo, trebalo bi kod svake šumske uprave, kod koje ima veći broj molbi za kolonizaciju, postaviti po jednog šumarskog inženjera, koji bi radio samo na tim stvarima. Ovako postavljeni šumarski inženjeri mogli bi se plaćati djelom na teret »Kolonizacijonog fonda«, djelom na teret putnih iznosa, koje plaćaju interesenti za potrebno uviđanje na licu mjesta. 4) Da bi se što veći broj šumarskih stručnjaka zaposlio na privatnim posjedima i u šumskoj industriji od potrebe je, da Ministarstvo intenzivno poradi oko toga, da se striktno provedu u život propisi zakona o šumama obzirom na namještanje kvalifikovanih stručnjaka. Osim toga bi bilo dobro, da se prilikom revizije ugovora sa šumsko-industrijskim preduzećima ista ugovorom obavežu, da za sve šumsko tehničke poslove postavljaju nezaposlene šumarske inženjere. Na ovaj način zaposlio bi se izvjestan broj mlađih kolega u šumskoj industriji, pa bi i šumari na taj način došli do upliva unutar same industrije, gdje se je dosada znatno osjećalo pomanjkanje šumarskih stručnjaka. 5) U sudove za ograničavanje državnih šuma u Srbiji, Južnoj Srbiji i Crnoj Gori je Ministarstvo u god. 1933-ćoj za geometre i pisare postavilo šumarske inženjere, koji su bez namještenja. Moli se Ministarstvo, da to i u buduće čini i tako 118 |