DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1934 str. 37     <-- 37 -->        PDF

razgledanje kultura i pošumljavanja na kršu, povratak autobusom u Crikvenicu,
večera, konak.


17. dan — ponedjeljak 14. V. Crikvenica : doručak. Odlazak 6 h autobusima.
— Sušak: dolazak 9 h 30 — carina. — F i u me: odlazak 10 h 30 autobusima za Trst
— Trst : dolazak 12 h, ručak u hotelu. Odlazak 14 h 55 vozom» preko Milana.
18. dan — utorak 16. V. Pariz: dolazak 14 h 20.
ZAPISNIK


II redovne sjednice Upravnog odbora Jugoslovenskog šumarskog udruženja, koja je
održana na dne 4 februara u društvenim prostorijama u Zagrebu.


Prisutni: predsjednik ing. Mila n Lemarčić ; potpredsjednik Ing. Josi p
Grünwald; tajnik N. N e idhardt; blagajnik: D. Hradil; odbornici: ing. Rohr,
ing. Miklau, ing. J a s i ć, ing. M a n o j 1 o v i ć, ing. S mi laj, ing. Baranac, ing.
P e t r o v i ć, ing. S a v i ć, ing. B o r o š i ć i ing. Prpi ć.


I. Čita se zapisnik redovne sjednice održane dne 28. i 129. oktobra 1933., koji
se prima u cijelosti. Ovjerovljuju gg. ing. Borošić i ing. Miklau.
II. Tajnik čita referat o 8 ponuda, koje su stigle za štampanje Šumarsko
g List a u godin i 1934. Nakon razgledanja ponuda prihvaća se ponuda
Nadbiskupske tiskare kao najpovoljnija (ponuda je usprkos toga što je najpovoljnija,
za 24% skuplja od štampanja u prošloj godini).
III. Svetosavske nagrade. Na raspis natječaja za svetosavske nagrade
Udruženja stigle su 4 radnje i to:
a) Ivo Franj kovač, stud. šumarstva Zagreb, na temu: »Šumarski
List od 1877 do 1933 godine u svjetlu statistike.« Natjecatelj iznosi
pregled društvenoga glasila kroz 57 godina. Urednika Lista bilo je kroz to
vrijeme 14, sveukupni broj štampanih stranica 29.720, sveukupni broj glavnih članaka
1.707, najveća naklada Lista bila je 1600 primjeraka (1927) najmanja 500 (1877)
sada je naklada 1200. Na šumarsku politiku otpada najveći procenat (18,2%) kako
od broja glavnih članaka, tako i (18%) od sveukupnog broja stranica. Zatim dolaze
redom po jačini slijedeće grane šumarstva: uzgoj šuma sa 15,8% odnosno 14,6%;
šumarska nastava i povijest sa 13,9%i odnosno 12,4%; iskorišćavanjc šuma sa
11,3% odnosno 11,2% članci općenito o šumarstvu 8,8% (10,9%); obrana šuma:
7,8% (prema broju stranica 5,5%); uređivanje šuma 7,7% (12,2%); dendometrija
5,3% (6,0%); računanje vrijednosti šuma 3,8% (4,i2%); lovstvo i ribolov 3,6% (1,8%)
itd. Radnji su priloženi grafički prikazi o razvoju Šumarskog Lista kroz 57 godina.


b) Šulentić Ferdinand, stud. šumarstva Zemun, na´temu: »Šumeprometn a sredstva« . Natjecatelj je proveo komparaciju u rentabilnosti nekih
prometnih sredstava u eksploataciji šuma.


c) An toi jak Rudolf, stud. šumarstva Zagreb na temu: »Šume i imena
m j e s t a«. Od cea 42.000 imena mjesta u državi otpada oko 3.300 na imena, koja
potječu od šume. Od toga 2.283 na imena lisnatog drveća, 295 na četinjače, 473 na
grmlje, 250 na skupne oznake za šum. drveće i grmlje. Dravska banovina ima najviše
mjesta sa imenima šum. drveća i grmlja, Dunavska najmanje. Po hrastu i dubu
je u državi dobilo svoje ime oko 336 mjesta, po brezi 256, bukvi 198, grabu 175 itd.
Natjecatelj je za pojedine vrsti drveća izradio karte, u koje je uz konture Jugoslavije
unio mjesta, koja su od te vrsti dobila svoje ime. Rasprostranjenost mjesta, koja su
dobila ime po pojedinoj vrsti drveća u glavnom se poklapa sa prirodnim rasprostranjenjem
dotične vrsti.


115