DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1934 str. 33 <-- 33 --> PDF |
nijem sklopu. Direktna se obrana već napadnutih stabala sastoji u rezanju ili otkidanju uvenulih ili neprolistalih grana odnosno vrhova, te njihovom spaljivanju. Otkidanje je grana s kukom jeftiniji i brži posao nego rezanje pilom. Ovakvo se otkidanje odnosno piljenje grana mora provesti odmah u proljeću, čim se opazi da pojedine grane nisu prelistale ili da venu. Najbolje je da se taj posao obavi već u mjesecu maju i junu, jer u julu izlazi kornjaš. Pošto se zipka kukuljice nalazi u napadnutom drvetu iznad spiralno izgriženog koluta, to se spaljivanjem otkinutih ili otpiljenih grana i vrhova unište i kukuljice. Budući da je generacija ovog štetnika 3- (do 4-) godišnja, to je potrebno voditi računa o višegodišnjoj obrani. Opis hrastovog krasnika nalazi se u Katekizmu o zaštiti šuma od prof. Dragutina Veselia, Sarajevo 1926, na str. 126. Usput se napominje da je u tome opisu pogrešno navedeno da štetnik napada mlad e hrastiće (do 25 god.). Résumé. Il y a, dernierement, dans les environs de Zagreb beaucoup de dégâts causés par le Cor. bif. dans les chenaies d´âge moyen. L´auteur décrit ses observations et propose les mesures de défense. IZVJEŠTAJI POVODOM JEDNOG RIJETKOG JUBILEJA U RUMUNJSKOJ. Prof. Petar Antonescu. Jedan od rijetkih šumara, koji je daleko van granica svoje zemlje uživao naro čito ime, profesor na politehnici u Bukareštu Petar Antonescu, u svojoj 75 godini povukao se je u mir. Udruženje šumarskih inženjera »P ro g resil i S i 1 v i c« dalo je naročitog dokaza, da uvelike cijeni i poštuje rad ovoga velikog čovjeka, koji je pune 54 godine radio na unapređenju svoje struke, a onda i svoje zemlje, od čega je 35 godina radio i djelovao kao profesor šumarstva. Tim povodom je izdan i naročiti broj »R e v i s t a P a d u r i 1 o r«, posvećen prof. Antonescu (Nr. II. .. 1933.). Među evropskim šumarima malo ih je, koji se mogu da takmiče sa uspjesima profesora Antonescu, malo ih ima, koji su toliko duboku brazdu zaorali na šumarskoj njivi svoje zemlje, malo ih je, čiji je život bio toliko plodan za svoju zemlju. I na području šumarske nauke i na polju šumarske prakse, dao je profesor Antonescu toliko, da mu je dugi i plodni rad stvorio spomenik trajniji od granita. Možemo sa sigurnošću kazati, da je u šumarstvu Rumunjske naročito obilježena era profesora Antonescu. Diplomirao je godine 1878. u Centralnom institutu za poljoprivredu i šumarstvo u Herästräu (blizu Bukarešta). Poslije desetgodišnje šumarske prakse dolazi godine 1888. u Nancy, gdje godine 1890. stiče sa odličnim uspjehom diplomu ove škole. Po povratku u svoju zemlju zauzima odgovarajuće položaje u administraciji. Godine 1919. kao generalni inženjer inspektor ostavlja administraciju i prelazi na politehniku kao profesor. Međutim i poslije svoga odlaska iz administracije ne prekida profesor 111 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1934 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Antonescu vezu s njome znajući, da ako igdje, a ono u šumarstvu samo koordinirani rad administracije i škole može da dovede do brzih uspjeha. Zato i poslije definitivnog odlaska na katedru uzima prof. Antouescu učešća pri rješavanju svih glavnijih pitanja u šumarstvu kao savjetodavac. Još za vrijeme svoga službovanja u šumarskoj administraciji imenovan je god. 1898. profesorom podizanja, gojenja i uređenja šuma u šumarskoj školi u Brauesti (blizu Bukarcšta). Tu je katedru zadržao i kasnije na politehnici sve do 1. oktobra 1933., kad je penzionisan. Godine 1912.—1918. bio je direktor pomenute škole u Branesti, dok je na politehnici 1924."]930. bio dekan. Prof. Antonescu je autor Zakon a o šumam a u Rumunjskoj, gdje je unio sve svoje veliko znanje i ljubav za očuvanje šuma svoje otadžbine. Literarni rad profesora Antonescu obuhvata kojih 2000 stranica. Obradio je raznolike teme iz područja šumarstva svoje zemlje, dao prikaze o šumarstvu drugih zemalja, dao odlične priloge za šumarsku nauku uopće. Rasprave su mu štampane i na francuskom jeziku. Za studij rumunjskih šuma od kapitalnog je značenja naročito rad »Foret s d e la Roumanie«, štampan u Revue Générale des sciences No 11. od 15. juna 1920., te rad »Le chene et sa culture en Roumanie« štampan godine 1911. u Bulletin de la Société Centrale forestiere de Belgique. Naročito je povjerenje svoje zemlje uživao prof. Antonescu kao stručni ekspert za šumarska pitanja u Internacionalnoj stalnoj komisiji za režim dunavskih voda (»Commission permanente du régime des Eaux du Danube«), koja je kreirana prema odredbama Triauonskog ugovora o miru. Kako je pisac ovih rečika imao naročitu čast, da kao ekspert našega delegata saraduje na sastancima u Budimpešti (1926) i u Bukureštu (1927), bio je u srećnoj prilici, da se upozna i da dođe u bliži kontakt sa prof. Antonescu. Pri diskusijama o službenim predmetima kao i u nevezanom razgovoru očitovala se je fina, skromna, a opet toliko otmjena duša profesora Antonescu. Šumar u punom smislu riječi, svjestan autoriteta, koji mu je uvjek davala njegova zemlja, vežući u svakoj mogućoj prilici zasade nauke sa potrebama prakse, profesor Antonescu osvajao je svakoga, s kim je dolazio u bliži kontakt. U diskusijama strogo odmjeren, u argumentaciji stvaran i stručan — nalazio je prof. Antonescu puta i načina, da i teža pitanja ujednostavi i Iako dovede do rješenja. Čestitajući mu sedamdesetipetgodišnjicu želimo profesoru Antonescu dobro zdravlje, da još dugo pozivi na korist šumarstva svoje zemlje, a onda i na korist šumarstva uopće. Prof. Dr. Josip Baien. PROSVJETA I ADMINISTRACIJA POSVETA ZGRADE POLJOPR.-ŠUMARSKOG FAKULTETA U ZEMUNU. Dne 14. decembra pr. g. posvećena je na vrlo svečan način novopodignuta zgrada Poljopr.-šumarskog fakulteta u Zemunu. Posveti je prisustvovao zastupnik Nj. Veličanstva Kralja, zastupnik Nj. Svetosti Patriarha, izaslanik g. ministra prosvjete, izaslanik g. Ministra poljoprivrede, izaslanik g. Ministra građevina, predstavnici Parlamenta, Državnog savjeta i drugih vlasti van Univerziteta. Najbrojnije je dakako bio zastupan sam Beogradski univerzitet sa rektorom, dekanima i znatnim brojem profesora svih fakulteta. Naravski, našlo se tu u velikom broju i samoga univerzitetskog 112 |