DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1934 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Prof. Dr. ANDRIJA PETRAČIĆ (ZAGREB): ŠTETE OD HRASTOVOG KRASNIKA (CORAEBUS BIFASCIATUS) KOD UZGAJANJA HRASTOVIH ŠUMA (DOMMAGES CAUSÉS PAR LE CORAEBUS BIFASCIATUS DANS LES ENVIRONS DE ZAGREB) Hrastov krasnik uzrokuje posljednjih nekoliko godina u okolici Zagreba velike štete i smetnje kod njegovanja hrastovih sastojina. Iz dosadanjih se opažanja može ustvrditi da je on sada u glavnom jedan od najznatnijih štetnika u mnogim hrastovim šumama ovoga kraja. Njegova ličinka buši u drvu vrhova odnosno grana hrastovih stabala. Živi obično 3 godine i grize u smjeru od vrha grane prema dolje. Ako je kora napadnute grane još glatka, mogu se bušotine ovog krasnika zapaziti na pojedinim mjestima već izvana. Na takvim mjestima kora se nešto uzdigne ili napukne, a iz pukotina ispada crvotočina. Bušenje ličinaka svršava se na koncu treće godine njihova razvitka spiralnim prstenovanjem vrhova ili grana u drvu. Kora pri tome ostaje u glavnom neoštećena. P´rstenovanje vrhova ili grana nalazi se obično u udaljenostima od 1—´2 m od vrha debla odnosno grane. Naravno da se tako podgrižene grane suše i otpadaju, a time nastaju znatni gubici na prirastu pojedinih stabala odnosno sastojina. Pored toga krošnje napadnutih stabala poprime zbog gubitka vrhova ili pojedinih grana poseban izgled, a deblima se umanjuje njihova naravna visina. Kako je obrana šuma od hrastovog krasnika vrlo teška, u pojedinim starijim sastojinama jedva moguća, to mogu štete od ovoga štetočinje biti veoma znatne. Osim navedenih direktnih šteta, koje uzrokuje hrastov krasnik, našao sam u .praksi da štete od ovoga štetočinje mogu kod uzgajanja hrastovih sastojina i indirektno izazvati teže posljedice. Događa se da se kod sušenja vrhova i grana u hrastovim sastojinama ne istražuje pobliže pravi uzrok toj pojavi, nego se pri tome naprečac zaključuje da je sušenje vrhova i grana posljedica nepovoljnog staništa za hrast. Ističe se da se to događa i pored činjenice, što se štete od hrastovog krasnika dadu vrlo lako konstatovati, jer otpale grane i vrhovi pokazuju na prelomljenim mjestima značajne spiralno izgrižene kolute. Na temelju pomenutih krivih pretpostavki sijeku se katkada u praksi hrastova stabla i izmjenjuju drugim vrstama drveća. Baš ta okolnost ponukala me je da ovim člankom upozorim na najvažnije o ovome štetniku. Hrastov krasnik uzrokuje štete pretežno u srednjedobnim sastojinama, koje su stare iznad 50 godina, i to na svim vrstama hrastova. Napose se može opaziti da on u većoj mjeri napada stabla uzrasla iz panjeva, te nadalje stabla u jače proređenim sastojinama — naročito ako se one nalaze na lošijem tlu i na toplim, prisojnim stranama. Preventivna obrambena mjera sastoji se u tome da se za vrijeme pojave ovog štetnika u nekom kraju drže hrastove šume u što potpu 110 |