DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1934 str. 30 <-- 30 --> PDF |
pažnju drugim stručnim radovima i prikupljanju prihoda. Kod šum. uprava sa većim površinama treba dodeliti starešini šum. uprave onolik broj šum. pripravnika i pomoćnog osoblja, koliko to zahteva potreba uspešnog gospodarenja. Budžetom treba osigurati potreban kredit za izlaske u šumu, najmanje osam dana mesečno, kako bi starešina uprave mogao često pregledavati sastojine, na vreme uočiti nastale promené i preduzeti potrebne stručne radove. Mogao bi se odrediti i pristojan mesečni paušal. Od velike je štete, što se krediti za službena putovanja smanjuju i dovedeni su tako nisko, da šef uprave ne može provesti na terenu prosečno 3—4 dana mesečno. Time se oseća znatan gubitak ne samo za šum. gospodarstvo, yeć i za drž. kasu. Kod nekih direkcija, usled nedovoljnih kredita i bojazni za njihovo prekoračenje, šefovi šum. uprava u 1922. godini nisu smeli ići na teren ,bez prethodnog odobrenja Direkcije. Razgranata administracija smanjila bi se sama od sebe, ako bi šum. uprave imale onu samostalnost, koju im daju upustva o primeni zakona o šumama, a ne da za svaki kubni metar građe od suvara ili 10 pr. metara ogrev. drva moraju stavljati obrazložene predloge Direkciji i od nje čekati odobrenje za prodaju. Takav je bar slučaj kod nekih Direkcija, a to nije potrebno. Direkcije su dužne da kontrolišu rad šefova uprava, a nikako da koče, ako je takav rad izvršen po zakonu. Čuvarsko bi osoblje moralo imati potrebnu kvalifikaciju, kao što to propisuje zakon o činovnicima. Za službu zvaničnika dva razreda gimnazije, čuvarsko osoblje treba da provede dve „godine u lugarskoj školi, gde bi dobilo najpotrebniju teoretsku spremu i gde bi se obratila najveća pažnja na praktičnu .stranu. Dvogodišnjom školskom spremom steklo bi veći i bolji pojam o šumi, imalo bi više razumevanja za šumu, a bilo bi i pismenije. Sem toga i iz razloga što je uložilo i materijalnih žrtava i više truda za sticanje potrebnog znanja, postojala bi manja verovatnoća da bude koruptivno. Da bi se drž. gazdinstvo sačuvalo od devastacije i krađe, čuvarski rejoni ne bi trebali biti ,veći od 600 hektara, a rejoni opkoljeni selima trebali bi da budu još i manji. Šume u ravnicama treba dobro opšančiti, a pristup ostaviti na kapijama. Isto tako i kod brdskih šuma treba dozvoliti pristup u šumu samo na određenim mestima. Ovakav način osiguranja šum. gazdinstva zahteva stalne investicije, ali .se i količina ukradenog drv. materijala smanjuje za hiljade. Trebalo bi jednom prestati sa otpisivanjem šum. šteta i opraštanjem kazni. Ovakav način nanosi ogromnu štetu drž. šum. gazdinstvu, a upravnom i čuvarskom osoblju krnji ugled. Mnogo je bolje, da se siromašnijim slojevima građanstva, koji će to dokazati uverenjima, prodaje drvni materijal po znatno sniženoj taksi, a u doba velike krize daje i besplatno, ali šum. štetu ne treba otpisivati niti opraštati. U protivnom slučaju kvari se građanstvo, a naročito seljaštvo, i navikava na krađu, jer je u stalnom uverenju, kao što se to uobičajilo u posleratno vreme, da će se šum. odštete oprostiti. Davanje pomoći Jhumanim, dobrotvornim i javnim društvima u drvnom materijalu sa taksom sniženom za 50—75% treba ukinuti. Kod davanja drvnog materijala dobrovoljcima, kolonistima i pogorelcima treba proveriti na licu mesta, kakve zgrade misle podići i gde i jesu li nabavili potreban materijal, pa im se onda tek može da izda potrebna građa, ali ne i prvoklasni trupci. Stručno treba proceniti potrebu građe, kao i da li imaju odobrenje za gradnju, a eventualno treba tražiti i nacrt; uopšte 108 |