DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1934 str. 17 <-- 17 --> PDF |
suprot tome broju stoji, ako ne više, a ono barem toliko (cea 710) studenata i nezaposlenih inženjera. Ovo poređenje pokazuje jasno, kakav izgled u budućnost imaju apsolventi i slušači šumarstva. Najstarijem dobnom razredu od 49 jedinica, koji će u narednih 5 godina biti zreo za penzionisanje, stoji nasuprot pomladak od cea 710 jedinica, koji će kroz 5 godina htjeti, ako i ne baš sav, ali svakako velikim dijelom da uđe u službu. Interesantno bi bilo, kad bi se i za druge struke provele slične komparacije. Uvjeren sam, da bi se u nekim strukama došlo do još jačih napetosti između nezaposlenosti i zaposlenosti, nego li je to u šumarstvu. Nažalost ni za šumarsku struku nije komparacij a potpuna , kako sam to već spomenuo, jer nema podataka o ukupnom broju zaposlenih šumarskih stručnjaka u privatnim i samostalnim službama. U nekim drugim strukama pogotovu prevlada privatno zaposlenje, pa je još teže sakupiti podatke, koji bi pokazivali odnos između zaposlenosti i nezaposlenosti. Ipak donosim za ilustraciju nekoliko napomena u pogledu ostalih struka. Tehnički List, organ Udruženja jugoslovenskih inženjera i arhitekata, štampa se u 2000 primjeraka i razašilje na cea 2000 članova toga Udruženja. Nezaposlenih inženjera tehnike ima u državi preko 400, dok je na domaćim tehničkih fakultetima inskribirano svega oko 2450 slušača. U samoj Dravskoj banovini bilo je krajem godine 1932. preko 1000 nezaposlenih apsolvenata učiteljskih škola. Iz dnevnog života dobro je poznato, kako teško dolaze do uposlenja svršeni apotekari, liječnici, pravnici itd. Držim stoga, da je nezaposlenost u mnogim drugim strukama jača nego u šumarstvu. Nezaposlenost je opća pojava. Privreda je funkcija, koja zavisi od vanredno (gotovo beskonačno mnogo) faktora, a svi ti faktori međusobno su povezani kao funkcije funkcija. I kad jedan od faktora krene nizbrdice, uzrokuje padove i poremećenja i kod drugih faktora, pa i onih najudaljenijih, koji na oko sa prvim faktorom nemaju nikakove veze. Nitko ne bi rekao, da nezaposlenost naše mlađe inteligencije, pa i šumarskih inženjera, ima kakove veze sa padom cijena žitu i sa bankovnim krahovima u Americi. A ipak je tako. Funkcionalnosti u današnjem privrednom životu toliko su komplikovane, da je teško ma i donekle predvidjeti kretanje privrede i života u najbližoj budućnosti. Stoga naglašujem, da se i gornji predloži glede ograničavanja broja studenata šumarstva imaju da uzmu sa izvjesnom rezervom. Neznatno naime, kakva nam iznenađenja sprema najbliža budućnost. Na pr. pokusi za kemijsku fabrikaciju hrane iz drveta već su potpuno uspjeli. Tjeranje motornih vozila sa drvnim ugljem realna je stvar. A za preradu drveta u hranu i ugalj mogu da se iskoriste i razmjerno sitni produkt šume. Tko može da predvidi, kako će ti i slični pronalasci u budućnosti djelovati na intenzivnost gospodarenja sa šumama, pa prema tome i na potrebu šumarskih stručnjaka? Zaposlenje nezaposlenih. Prijeđimo na pitanje, kako da se nezaposlenim šumarskim inženjerima dade uposlenje. Zapravo je nezaposlenost jedan od rezultata općeg privrednog stanja. Trebalo bi dakle općim mjerama izliječiti čitavu privredu, pa bi u glavnom nestalo i čitave nezaposlenosti. Već sam ranije naglasio, da bi po svoj prilici došlo do nove konjunkture u privredi, kad bi se svima nezaposlenima dalo posla, jer bi se pojačao konzum, a preko .95 |