DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1934 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Broj slušača može da se ograniči na razne načine: a) da se unaprijed fiksira broj slušača (numerus clausus), koji se mogu da upišu u prvo godište .studija; b) da se povise godine studija od 4 na 5 godina; c) da se dozvoli upis u drugo godište studija samo onim kandidatima, koji su zaključni ispit prvog godišta (1. diplomski ispit) položili u redovnom roku. Kvalitet slušača, a po tome i stepen stručne i naučne spreme apsolvenata, znatno bi se podigao, kad bi se provela mjera pod b) i c). Naravno, da bi za to bio potreban sporazum obaju fakulteta. Opći razvoj šumarskih nauka traži, da se godine studija povećaju t. j . da se provede mjera pod b). Zamišljam petu godinu studija djelomice i kao rad na pokusnim šumskim dobrima, koja bi u tu svrhu bila fakultetima stavljena na raspolaganje i gdje bi slušači osim teoretske obuke učvrstili svoje znanje praktičkim radom. Uslijed velikog broja predmeta, koji se danas predaje na fakultetima, studenti se jedva mogu samostalno da bave naukom. Oni moraju da prouče sve brojne predmete u razmjerno kratkom vremenu. Stoga više memoriraju i uče, a manje studiraju i još manje (ili možda i nikako) rade samostalno naučno. Individualan i samostalan naučni rad slušača moguć je u pravom smislu samo onda, kad je broj slušača razmjerno malen. Ako se na šumarskim fakultetima ne ograniči broj slušača respektive apsolvenata, već se nastavi sa produkcijom šumarskih stručnjaka kao do sada, doći će ti apsolventi u još težu krizu. Sad nastaje pitanje, kako da se ovo ograničenje provede već prigodom upisivanja u prvo godište studija. Ako za zagrebački fakultet i za razdoblje od 10 godina (na ,... od školske godine 1919.-20. do 1928.-29.) zbrojimo slušače zasebno po godištima, dobivamo za I. godište 411, za II. godište 321, za III. godište 296 i za IV. godište 295 slušača. Dakle je kroz 10 godina u 1. godištu bio prosječno upisan 41 slušač, u II. godištu 32, u III. i IV. godištu svagdje po 30 slušača. Možemo dakle uzeti, da broj slušača prema godištima studija prosječno pada od 41 na 32, 30 i 30, odnosno od 140% na 109%, 100% i 100% (apsolventi). Brojka 140% može otprilike da posluži kod rasuđivanja pitanja, kolik bi broj slušača bilo racionalno pustiti u prvo godište studija, ako bi studij trajao i dalje samo 4 godine. Ako se za racionalan broj apsolvenata uzme na svakom fakultetu 17 i ako se ne uvede ograničenje spomenuto gore pod c), onda bi se u prvo godište studija mogla da puste otprilike po 24 slušača. Uz ograničenje pod točkom c) moglo bi da ih se u prvo godište eventualno pusti i nešto više, a još nešto više eventualno u slučaju produženja studija od 4 na 5 godina. Pri svemu tome bilo bi dobro, da se pri upisu kandidata u prvo godište posvećuje izvjesna pažnja i ocjenama, što ih u svjedožbama zrelosti dobiše iz matematičko-prirodoslovnih predmeta. Životni izgledi apsolvenata. Već sada imaju apsolventi teške izglede za ulaz u život. Nove privatne službe tako reći ne otvaraju se. Privatni šumski posjedi su pod udarom agrarne reforme i ne primaju gotovo nikoga u službu. Preostaje kao poslodavac država i šumska industrija. O potrebi namještanja 91 |