DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1934 str. 12     <-- 12 -->        PDF

čiti produkciju apsolvenata na godišnje otprilike 34, a svake treće godine


(a = 0´33 = Va — 0´35) povećati taj broj za jedan.


Razmotrimo sada iz tabele I. brojeve apsolvenata na šumarskom
učilištu u Križevcima i nastavno na nj´ na šumarskoj akademiji i fakultetu
u Zagrebu. Rubrike 2 i 3 naše tabele daju nam te brojeve. Zagrebački
šumarski fakultet ima iza sebe već istoriju od 70 godina. Sta čitamo iz
razvoja broja apsolvenata u Križevcima i Zagrebu kroz tih 70 godina?
Konstruišimo (si. 2.) za Križevce—Zagreb frekvencioni poligon apsolvenata
i pravac prosječnog razvoja posve analogno, kako smo gore učinili
za sve jugoslov. apsolvente šumarstva (bez obzira da li su apsolvirali
u tuzemstvu ili inozemstvu). Jednadžba pravca prosječnog razvoja, izvedena
posve analogno kao gore, ali naravno samo iz podataka rubrika
2 i 3, glasi:


y = 0´2016x + 61714.


dakle a — 0´2016 ili okruglo Ve. Ordinata toga pravca u 1932. iznosi


.70 = .1932 = 20´29 apsolvenata.


fooj


Prosječnom razvoju zagrebačkog fakulteta odgovara dakle u 1932.
god. 20 apsolvenata. Prema tome razvoju mogao bi se broj apsolvenata
svake 5-te godine povećati za jedan.


Iz tabele I. izlazi, da je na domaćim i stranim šumarskim školama
i fakultetima apsolviralo svega 1524 Jugoslovena, odnosno 1500, ako se
odbiju 24 Bugara. Od toga broja otpada na domaće škule (Križevce,
Zagreb, Sarajevo, Beograd) 1191 apsolvent, a na same Križevce i Zagreb
909 njih, dakle 60´6%. Po pravcu prosječnog prosperiteta zagrebačkog
fakulteta (naravno zajedno s Križevcima, jer je šumarska nastava
u Zagrebu samo nastavak šumarske nastave u Križevcima) dolazi u
1932. god. 20´29 apsolvenata, što je nešto preko polovice onoga broja
(39´78), koji sam prvotno izračunao za sve Jugoslovene. Broj 20´29 čini
oko 60% od onog broja (34), koji sam predložio kao racijonalan (poželjan)
broj apsolvenata u god. 1932. Koeficijenat uspona (a) kod zagrebačkog
pravca iznosi oko 0´20 na godinu, dakle preko polovice onoga
koeficijenta (0´35), koji sam gore predložio sumarno za sve naše apsolvente.


Iz svega navedenoga izlazi, da bi se broj slušača imao da ograniči
na racijonalniiu mjeru. Time bi se povećao i kvalitet apsolvenata, jer
nastava može više pažnje da posveti individualnom uzgoju i naučnom
izgrađivanju slušača, kad ih je manje.


90