DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1934 str. 11 <-- 11 --> PDF |
losti). Dakle svatko može da se upiše i da studira nauke, koje želi. Lična sloboda u izboru zvanja potpuno je zagarantovana. Nije predviđen nikakav numerus clausus niti kakovo ograničenje broja slušalaca. To je posve u duhu liberalizma. Kandidati su posve slobodni u izboru svog zvanja, ali i sami imaju da snose posljedice svoje odluke u predmetu tog izbora. Već sam jednom naglasio, kako je liberalizam sjajan po svojim idejama za vrijeme blagostanja i konjunkture, a moglo bi se reći i plodonosan. Međutim za vrijeme krize i depresije posve je drugačije. A pošto bol i bijeda uvijek jače djeluju na čovjeka i negativni utisci uvijek su jači od pozitivnih (zakon psihologije), to će i kriza morati da dovede (a već i dovodi u mnogom smjeru) do odstupanja od principa liberalizma. Država raznim mjerama nastoji da reguliše i ublaži bijedu. Možda bi bilo dobro, da se sva produkcija reguliše prema pravcima prosječnog i s t o r i j s k o g razvoja? U god. 1930. predlažu neke struke u Njemačkoj uvađanje numerus clausus-a na visokim školama. Za ilustraciju vadim iz »Zeitschrift für Vermessungswesen« 1931. strana 62 ovo: »Der von unseren Fachverbänden « (geodeti i geometri) »empfohlene Plan der Einführung eines numerus clausus für den Vermessungsingenieurberuf ist, wie wir erfahren haben, vorläufig zurückgestellt worden, um mit dem Vorgehen in einem Einzelberuf nicht das Zeichen zur Einführung des numerus clausus in anderen Berufen zu geben und um den jungen Leuten nicht das Selbstbestimmungsrecht in der Berufswahl zu schmälern«. Zapravo je dakle odbijen u Njemačkoj prijedlog saveza geodetske struke samo s razloga, da ne bude povrijeđen princip liberalizma u izboru zvanja. Stoga nije uveden numerus clausus u struci, koja je to tražila. Danas međutim Njemačka uvodi kontingentiranje broja studenata na visokim školama i univerzitetima. U usporedbi sa ostalim zemljama vlada u Njemačkoj razmjerno najjača depresija. Nije dakle čudo, da se konzekventno onome, što sam kazao, odustaje u Njemačkoj od principa liberalizma. Uvjeren sam, ako kriza potraje, da će slično učiniti i ostale zemlje. Sve u svemu, pristaša sam liberalizma, ali ako se sa ograničenjima i bezbolnim zahvatima od strane države može da postigne napredak i predusretnu štete, neka se izvrše ti zahvati, makar se i odustalo od principa liberalizma. Takvo je jedno odstupanje i ograničenje broja slušača šumarstva. Predlažem, da se ograniči taj broj u toliko, da bi godišnji broj apsolvenata bio u glavnom jednak broju, što ga daje pravac prosječnog razvoja, koji sam gore izračunao sa a = 0´35 i ..^,2:=34. Kod toga je pravca u glavnom paralizirana hiperprodukcija kao i nesigurnost podataka od 1863. do 1882., jer je broj nezaposlenih u glavnom odbijen, a pravac je računat samo od 1883. na ovamo. Naglašavam, da su kod konstrukcije pravaca iz prednjeg poglavlja upotrijebljeni brojevi apsolvenata , a ne brojevi diplomiranih inženjera. Tabela I. daje naime samo apsolvente. Stoga uvijek konzekventno govorim o a p s o 1 v e n t i m a. Broj1 diplomiranih šumara manji je ili najviše jednak broju apsolvenata. Jedino kad sam uzimao nezaposlenost u obzir, operirao sam i sa brojem diplomenata t. j . odbijao sam broj nezaposlenih šumarskih inženjera od broja apsolvenata. Prema svemu ovome moj konkretan prijedlog glasi: treba ograni 89 |