DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1934 str. 10 <-- 10 --> PDF |
jemo iz podataka .tabele I., pa sa tako reduciranim podacima rubrike 11 izračunamo prosječan istorijski razvoj, dobivamo za pravac izjednačenja od 1863. do 1932. od 1883. do 1932. ordinatu u god. 1932.: 39´27 38´67 koeficijenat uspona a: 0´5172 0´4871 Bugari, koji su kod nas studirali, nisu po apsolviranju dobivali namještenja kod nas, već u Bugarskoj. Ali kako rekoh, s druge su strane mnogi stranci službovali kod nas, koji su svršili studije u inozemstvu. Zato i nisam prvotno odbio naše apsolvente Bugare u tabeli I. Može se uzeti, da oni stvaraju bar neku protutežu brojnijim strancima, koji su u inozemstvu studirali, a kod nas službovali. Nadalje se mora priznati, da se upravo sada frekvencioni poligon apsolvenata (si. 1.) nalazi — da tako rečem — na vrhuncu porasta i da neminovno poslije toga mora da nastupi znatan pad uzrokovan nezaposlenošću. Dakle, pri izračunavanju pravca u si. 1. uzet je u račun zadnji jaki porast, dok onaj pad, koji će prirodno slijediti i koji će zadnjem porastu u glavnom tek da stvori protutežu, nije uzet u obzir. Posljednji porast digao je pravac izjednačenja i povećao njegov koeficijenat uspona (a). Uzmimo i tu činjenicu u obzir. Po mom računu ima danas u državi oko 90 šumarskih inženjera, koji su bez namještenja. Koncem god. 1932. moglo ih je biti cea 60. Da je kojim slučajem na našim fakultetima apsolviralo zadnjih godina ukupno za 90 (do konca 1932. za 60) apsolvenata manje, ne bi danas u glavnom bilo nezaposlenih šumarskih inženjera, odnosno nezaposlenost bi se kretala u granicama normalnosti. Uzmimo da je hiperprodukcija u iznosu od 60 apsolvenata nastupila do 1932. sukcesivno kroz 5 godina, t. j . od 1928. do 1932. Razdijelimo broj 60 na tih 5 godina proporcionalno tako, da na 1928. g. dođe 4 prekobrojna apsolventa, na god. 1929. 8 njih, zatim 12 na 1930., 16 na 1931. i 20 na 1932., ukupno dakle 60. Ako odbijemo te brojeve: od brojeva rubrike 11, dakle ako u glavnom eliminiramo hiperprodukciju zadnjih godina, osim toga ako odbijemo i Bugare, koji su kod nas apsolvirali, pa izračunamo prosječan razvoi, dobivamo nov pravac, koji za razdoblie od 1883. do 1932. daje: a = 0´3536 i .1.-.2 = 34´20. Kad uzimamo nezaposlene u obzir, morali bismo ih odbiti eventualno čak i u dvostrukom iznosu. Jer da ih je apsolviralo baš za onoliko manje, koliko je koncem 1932. bilo nezaposlenih, imali bi zaposlenje svi osim tih nezaposlenih. Ali pošto su nezaposleni tu, morao bi u buduće apsolvirati još manji broj, toliko manji, da i današnji nezaposleni nadu uposlenje. Međutim nećemo ići tako daleko, da dvostruko odbijamo nezaposlenost. Zadovoljit ćemo se sa jednostrukim odbijanjem, dakle sa definitivnim vrijednostima a = 0´35 i yi9:v2 = 34, a višak, koji je nastao i koji se izrazuje u nezaposlenima, neka se na neki način postepeno uposli mjerama jačeg i bržeg intenzivisanja i racionalizovanja našeg šumarstva. Osim toga moramo biti svjesni činjenice, da nezaposlenost nije nastala samo uslijed hiperprodukcije, već i uslijed subkonzuma t. i. u konkretnom slučaju uslijed obustave namještavanja u današnjim lošim prilikama. Numerus clausus. Po zakonu o univerzitetima univerzitetska je nastava slobodna i pristupna svakom građaninu, koji ispunjava izvjesne uslove (ispit zre 88 |