DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1934 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Gospode i gospodo! Dopustite mi da prije početka samog programa zadržim na čas Vašu pažnju i da Vam, kao predsjednik Udruženja studenata šumarstva zagrebačkog univerziteta, prozborim nekoliko riječi. Udruženje studenata šumarstva ovom svojom čednom zabavom slavi trideset godišnjicu svoga postojanja i rada. U godini 1934., u kojoj je naša Alma Mater zako račila na prag svoje šesdesetgodišnjice, naše je Udruženje već navršilo trideset godina života. Ta nam činjenica daje pravo da sa naročitom radošću i ponosom utvrdimo, da je naše čedno Udruženje razvijalo svoj rad diljem čitave druge polovine života naše Almae Matris. Ne treba da Vas pri tome zbunjuje činjenica, da je Poljoprivredno-Šumarski Fakultet formalno star samo četrnaest godina. Stvarno je šumarski nastavni i naučni rad na zagrebačkom univerzitetu započeo već pred trideset i pet godina. Šumarska nastava I nauka ušle su u sklop univerziteta još godine 1898. i bile sve do 1919. organski vezane o filozofski fakultet. Gledajući u prošlost mi možemo sa naročitim zadovoljstvom konstatovati, da je poslije pravnih, filozofskih i teoloških nauka šumarska nauka vremenski najstarija na zagrebačkom univerzitetu. Gledajući u prošlost našeg narodnog šumarstva, naša radost i ponos nisu veliki samo zato što je u Zagrebu — za vrijeme Ilirskog Pokreta — osnovano najstarije šumarsko udruženje Slovenskog Juga, već i zato što je Zagreb već pred 35 godina uočio i ostvario misao, da šumarska nauka i nastava spadaju u krilo univerziteta. Da nije bilo te dalekovidnosti i aktivnosti naših preda i naših najodličnijih nastavnika, ne bi Udruženje studenata šumarstva bilo u današnjoj sretnoj mogućnosti da slavi tridesetgodišnjicu svoga rada na univerzitetu. Istorijski tok dogodaja daje nam pravo da sa naročitim ponosom reknemo, da je Udruženje studenata šumarstva — osnovano godine 1903. — uistinu najstarije stručno udruženje na zagrebačkom univerzitetu. Tu starost našeg udruženja treba zablagodariti žilavome nastojanju u trajanju od tri decenija, kojim se naše udruženje znalo odhrvati onoj čestoj pojavi u životu studentskih društava: prekidanju kontinuiteta u radu, cijepanju i mrvljenju snaga. Naš je rad ostao neprekinut i plodan blagodareći činjenici, da su svijest dužnosti, ljubav k struci i živa želja za proširivanjem obrazovanja bile svagda jače od svih drugih nestručnih upliva. Rad našeg Udruženja bio je svagda ozbiljan, smišljen i stvaran. Cilj mu je bio unapređivanje stručnog i općeg obrazovanja, izdavanjem skripata, održavanjem sastanaka i predavanja, organizovanjem ekskurzija. Isključivo tima ciljevima služili su i služe prihodi naših zabava i plesova, koji su u Zagrebu postali toliko popularni. Ovaj rad našeg Udruženja svagda je nailazio na puno razumijevanje i pomoć nadležnih vlasti, naših nastavnika i naših starijih drugova po struci. Mi smo sretni, što je naša današnja čedna slava naišla na toliku pažnju. čast mi je da na današnjoj slavi tridesete objetnice Udruženja studenata šumarstva na zagrebačkom univerzitetu ovime najsrdačnije pozdravim g. Ing. V. Kereškenjia, koji u zamjeni šefa šumarskog otsjeka kr. banske uprave g. Dubenika zamjenjuje ministra šuma i ruda g. Pavla Maticu, zatim predstavnike univerziteta: gospodina rektora univerziteta prof. ing. Gjuru Stipetiću, gospodina dekana Poljoprivredno- Šumarskog fakulteta dr. ing. Aleksandra Ugrcnovića kao i svu ostalu prisutnu gospodu profesore i nastavnike Poljoprivredno-Šumarskog fakulteta, ostalih fakulteta i Visokih škola. Naročito srdačno pozdravljam gospodina ing. Josipa Grünwalda, višeg šumarskog savjetnika Kr. Banske Uprave, kao jednog od osnivača i prvoga predsjednika našeg Udruženja. 70 |