DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1934 str. 9 <-- 9 --> PDF |
ralno i materijalno rad šumarskih udruženja kao i drugih udruženja, koja unapređuju interese šumarske privrede i šumarstva«). Pravilnik o prikupljanju i rukovanju prinosa za pošumljavanje Br. 855 od 11. I. 1928 ima između ostalih i ove važne odredbe: Član 3. Iz ovog fonda mogu se vršiti izdaci u sledeće svrhe: 10) Nagrade privatnim licima i korporacijama za uspešno izvedeno pošumljavanje goleti, krša i bujičnog područja, živih peskova na vlastitom zemljištu po vlastitoj inicijativi iz vlastitog troška; 11) Nagrade učiteljima, profesorima, đacima za izvedeno pošumljavanje o đačkom danu za pošumljavanje ili inače ; kao i šumarskim stručnjacima za održana predavanja u školama, kasarnama i u narodu; Član 4. Od prikupljenih prinosa može se upotrebiti najviše 30% za honorare, nagrade, pokriće putnih troškova, a 70% za izvođenje radova pobrojanih u 51. 3. od 1) do zaključno 8) s tim da se isti imaju upotrebiti u prvom redu na onom području sa kojeg su naplaćeni.« Kako se predviđa izmjena gornjeg Pravilnika, to neće biti teško unijeti u novi Pravilnik odredbe, koje bi osiguravale sretstva za provođenje §§ 118 i 120 zak. o šum. u djelo, naročito za sretstva te propagande: letke, projekcione aparate, filmove, skiopt. slike, literaturu, tečajeve za usavršavanje stručnjaka i za obuku naroda. Korisni bi bili i naročiti tečajevi za usavršavanje stručnjaka za šumarsku propagandu, koja bi trebala da bude glavna zadaća šumarskog personala kod općih upravnih vlasti. I član 4. Pravilnika treba preudesiti i odrediti postotak, koji ima da otpadne u gornje svrhe. Uza sve materijalne poteškoće našeg vremena Fond za pošumljavanje još nalazi sretstava, koja su dovoljna da se njima mnogo postigne. Ako propustimo godišnje samo 20 hektara golijeti da pošumimo vjestačkim načinom u državnoj režiji i tako dobivena sretstva utrošimo u ciljeve propagande, učinjeni će se propust hiljadustruko nadoknaditi. Konačno bi i naši šumarski fakulteti, uzimajući u obzir nivo šumarstva u našoj zemlji, u svojoj nastavi trebali da jače istaknu propagandu šumarstva, bez ikakove štete po najvišu šumarsku nastavu. III. INDIVIDUALNA DIOBA KOMUNALNIH I DRŽAVNIH ŠUMA — ŠIKARA I PUSTOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA NA APSOLUTNOM ŠUMSKOM TLU I NJEGOVOM EKSTREMU — KRŠU. § 106 Zakona o šumama od 29. XII. 1929 govori: 1. Opštinske, seoske i plemenske šume ne mogu se deliti. Izuzetke uređuje poseban zakon; 2. Posebnim zakonom će se urediti deoba zajedničkih pustih šumskih zemljišta. Pravno shvaćanje pretežnog dijela našeg naroda je za neke objekte tih dobara upravo uni stava juće. Dobra zajednice smatraju se kao stvar bez gospodara odnosno kao ničija i svačija. Radi toga ne iskorišćuju se racionalno, već na njih navaljuje svako, često i mimo stvarne potrebe, znajući iz iskustva, da mora da se još danas domogne neke koristi od njih, jer će ga inače već sutra drugi preteći. Ovim neprilikama u najvećoj su mjeri izložene komunalne šume na Kršu. Te su šume većinom izdanačke i vrlo žilavog života, ali besprav 7 |