DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1934 str. 9     <-- 9 -->        PDF

ralno i materijalno rad šumarskih udruženja kao i drugih udruženja, koja
unapređuju interese šumarske privrede i šumarstva«).
Pravilnik o prikupljanju i rukovanju prinosa za pošumljavanje Br.
855 od 11. I. 1928 ima između ostalih i ove važne odredbe:
Član 3. Iz ovog fonda mogu se vršiti izdaci u sledeće svrhe:


10) Nagrade privatnim licima i korporacijama za uspešno izvedeno
pošumljavanje goleti, krša i bujičnog područja, živih peskova na vlastitom
zemljištu po vlastitoj inicijativi iz vlastitog troška;


11) Nagrade učiteljima, profesorima, đacima za izvedeno pošumljavanje
o đačkom danu za pošumljavanje ili inače ; kao i šumarskim
stručnjacima za održana predavanja u školama, kasarnama
i u narodu;


Član 4. Od prikupljenih prinosa može se upotrebiti najviše 30% za
honorare, nagrade, pokriće putnih troškova, a 70% za izvođenje radova
pobrojanih u 51. 3. od 1) do zaključno 8) s tim da se isti imaju upotrebiti
u prvom redu na onom području sa kojeg su naplaćeni.«


Kako se predviđa izmjena gornjeg Pravilnika, to neće biti teško
unijeti u novi Pravilnik odredbe, koje bi osiguravale sretstva za provođenje
§§ 118 i 120 zak. o šum. u djelo, naročito za sretstva te propagande:
letke, projekcione aparate, filmove, skiopt. slike, literaturu, tečajeve za
usavršavanje stručnjaka i za obuku naroda. Korisni bi bili i naročiti
tečajevi za usavršavanje stručnjaka za šumarsku propagandu, koja bi
trebala da bude glavna zadaća šumarskog personala kod općih upravnih
vlasti. I član 4. Pravilnika treba preudesiti i odrediti postotak, koji ima
da otpadne u gornje svrhe.


Uza sve materijalne poteškoće našeg vremena Fond za pošumljavanje
još nalazi sretstava, koja su dovoljna da se njima mnogo postigne.
Ako propustimo godišnje samo 20 hektara golijeti da pošumimo vjestačkim
načinom u državnoj režiji i tako dobivena sretstva utrošimo u ciljeve
propagande, učinjeni će se propust hiljadustruko nadoknaditi.


Konačno bi i naši šumarski fakulteti, uzimajući u obzir nivo šumarstva
u našoj zemlji, u svojoj nastavi trebali da jače istaknu propagandu
šumarstva, bez ikakove štete po najvišu šumarsku nastavu.


III. INDIVIDUALNA DIOBA KOMUNALNIH I DRŽAVNIH ŠUMA —
ŠIKARA
I PUSTOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA NA APSOLUTNOM
ŠUMSKOM TLU I NJEGOVOM EKSTREMU — KRŠU.


§ 106 Zakona o šumama od 29. XII. 1929 govori:


1. Opštinske, seoske i plemenske šume ne mogu se deliti. Izuzetke
uređuje poseban zakon;
2. Posebnim zakonom će se urediti deoba zajedničkih pustih
šumskih zemljišta.
Pravno shvaćanje pretežnog dijela našeg naroda je za neke objekte
tih dobara upravo uni stava juće. Dobra zajednice smatraju se kao stvar
bez gospodara odnosno kao ničija i svačija. Radi toga ne iskorišćuju se
racionalno, već na njih navaljuje svako, često i mimo stvarne potrebe,
znajući iz iskustva, da mora da se još danas domogne neke koristi od
njih, jer će ga inače već sutra drugi preteći.


Ovim neprilikama u najvećoj su mjeri izložene komunalne šume na
Kršu. Te su šume većinom izdanačke i vrlo žilavog života, ali besprav


7