DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1934 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Poklik šumara »Čuvajmo naše šume« ponavlja se od postanka šumarskog staleža, pa sve do danas sa malo uspjeha. On zvuči reakcionarno, nesimpatično i izaziva odjek: »eto, šuma ima, a šumari nam ne daju sječi.« Izaći treba na pozornicu i prosvjećivanjem probuditi ljubav i razumijevanje čovjeka za šumu u svim masama naroda bez razlike nivoa njegove naobrazbe. Upoznati treba i najsitnijeg šumoposjednika sa racionalnijim gospodarenjem u šumi, sa šumsko-uzgojnim mjerama, podizanjem prirasta, prema tome i koristi od šume. Zbližiti trebamo čovjeka sa šumom, time što ga s njome upoznamo. Pomislimo također, da izgleda šumarski stalež laičkoj javnosti po malo suvišan, da opada ugled struke, jer javnost ne zna I ne shvaća čemu je šumar tu, kada ne vidi njegova rada niti potrebe za njegovim udejstvovanjem. Uzrok ovog neshvaćanja leži na dlanu. Dok se uspjeh rada ostalih struka očituje u tehničkim konstrukcijama, privrednim preduzećima, smjelim podvizima, unosnim tvorevinama, čiji se rad javno odvija, rad šumara, daleko od javne pozornice, ostaje neviđen, njegov uspjeh nezapažen, uza sve to što se i najvišom nastavom htjelo da naglasi važnost šumarske nauke. No ni u drugim strukama nauka nije lako prodrla i postala popularna. Trebalo je mnogo vremena i velikih napora. Bacimo pogled samo na ogromnu propagandu, što je vrše poljoprivreda i higijena, i uočimo činjenicu, da sve svoje zamjerne moralne i materijalne uspjehe imaju da zahvale najviše svojoj propagandi. Popularizovanjem šumarstva steći će struka ugleda, olakšat će si rad uklonjenjem najveće zapreke — nerazumijevanja; za obranu šuma ustat će u slučaju potrebe sva javnost a šumar će preći od čuvanja na uzgajanje šuma, na svoju najljepšu zadaću. U interesu je šume, struke i naroda, da se čim prije pristupi ovome radu sistematski, na široj osnovi i s većim poletom, nego što se do danas radilo. Sretstva propagande i popularitiovanja šumarstva 1. Predavanja su najjednostavnije, najjeftinije i efikasno propagandno sredstvo. Izbor, sastav i obrada gradiva (teme) te način iznošenja najvažniji su njegovi elementi, koji se u svakom slučaju moraju prilagoditi publici (slušaocima). Mjesta, forumi, sa kojih se ta predavanja mogu da održavaju jesu radio-stanice, pučka sveučilišta Xnarodni univerziteti)´, škole, kasarne, zadružne ustanove, prosvjetna i nacionalna društva, skupovi naroda, taborenja, ekskurzije. a) Radio-stanice pristupačne su za sada nažalost u nas samo užem krugu svijeta, koji traži kvalitativno savršena izvađanja, ali su zato najsavremenije propagandno sretstvo.3 b) Pučka sveučilišta ili narodni univerziteti u nas su poslijeratna ustanova veoma zamašnog značaja za najširu prosvjetu t. zv. srednjeg sloja naroda. Ima ih već dosta velik broj, a novi neprestano hicu. c) Za škole i kasarne već je predviđena ova vrst prosvjetnog rada. d) Zadružne ustanove, npr. poljoprivredne zadruge, osobito su zahvalno polje rada, budući da su i onako ustanovljene iz spontane težnje za napretkom i sastavljene od naprednijih elemenata sela. e) Jednako su podesna prosvjetna i nacionalna društva. 3 G. Ing. Baranac proveo je to u djelo u stanici Beograd. 4 |