DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1934 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Pao je § 33 Zakona o šumama, koji je s rijetkom obazrivosti i uviđavnosti
nastojao reducirati pašu koza u šumama.
A šta šumarska javnost? Kakav ona stav zauzima prema svemu
tome?


Šumara nalazimo u borbi protiv svih i svakoga: na šumskoj
upravi sa eksploatacijonim preduzećima za održavanje potrajnosti produkcije
šumskog tla, s narodom za očuvanje povjerene mu imovine, kod
političke uprave sa političarima za potrajnost prihoda šuma pod naročitim
javnim nadzorom, sa javnošću za ugled struke zbog prošlih afera,
koje su postojale i koje nisu postojale.


Šumar se bori za svoja elementarna prava: za deputatna drva, koja
imaju struke, što su bez ikakove veze sa šumom; za putne paušale, kojih
već godinama nije uredno ili uopće nikako primao, da ne ostane samo
kancelarijski činovnik.


Šumar mora već da se bori i za svoj vlastiti opstanak.2


Šume i šumarstvo, čiji proizvodi u najboljim godinama konjunkture
učestvuju sa preko 30% vrijednosti cjelokupnog našeg izvoza, vode
očajnu borbu za svoj opstanak na bezbroj frontova sa jednim jedinim
neprijateljem: neshvaćanjem važnosti šuma i šumarstva.


Zar nisu skoro sve ranije spomenute činjenice samo nužna posljedica
toga neshvaćanja? Ako je naš neprijatelj neznanje i neshvaćanje,
što iz neznanja proizlazi, onda postoji za njegovo suzbijanje samo jedno
oružje: prosvjeta. Sretstvo prosvjete je propaganda i popularizovanje
šumarstva.


JI. PROPAGANDA I POPULARIZOVANJE ŠUMARSTVA.


Polaziti treba sa stanovišta: dati osnovne pojmove o značaju i
važnosti šume u opće, o šumi kao ekonomskom objektu, o šumarstvu
kao grani privrede.


2 Službeni Glasnik Primorske banovine Br. 1. od 3. januara 1933. donosi:


Zapisnik redovite sjednice Banskog vijeća održane dne 30., 21. i 22. XII. 1932.


Inspektor Grubić čita izvještaj i predlog budžeta za šumarski odsjek.


Vijećnik Dr. Kožul osvrće se na prilike šumarstva u Šibeniku i ističe da u ondješnjem
sreskom načelstvu imaju dva šumara Ing., a ni jedan šumar-lugar, te veli da bi
s obzirom na nerazvijenost šume u srezu i stvarne potrebe naroda bio suvišan svaki
Ing., a da bi najbolje odgovaralo potrebama naroda da ima šumara-lugara, naročito jer
je rad inžinira šumara vrlo skup, pa ga narod ne može da plaća. Misli, da bi bilo
korisnri po službu i po narod iz šibenskog sreza, da se ondješnji inžiniri dadu u kraj,
gdje je potreban inžinir, a da se u Šibeniku postavi samo jedan lugar-šumar.


Insp Orubić reflektira na ovo, da se već prema staroj praksi u Šibeniku uvijek
postavljao u srezu jedan inžinir, a sadašnja dva inžinira da se ne mogu uzeti kao dva,
pošto je jedan mlad čovjek, koji je tamo dodijeljen radi prakse. Glede izlaženja inžinira
na teren veli, da oni nisu dužni, da o svom trošku prave putovanja, a paušala uredskog
za sada nema. Troškovi inžinira za rad na terenu bi se dali smanjiti, jer bi se inžiniri
zadovoljili sa samom dnevnicom.


Vijećnik Dr. Tudor govori o poljoprivredi... Glede šumarstva zalaže se za
pojačanje niopagande u cilju, da bi se u narodu probudila veća ljubav prema
š u m i. Napomena. Šibenski je srez jedan od najvećih u Prim. banovini sa 15.000 ha
šume i neizmjernim kamenjarom.


3