DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1934 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Ing. JOSIP WASZNER (SARAJEVO) :


KALKULACIJA ŠUMSKE TAKSE
I PODUZETNIČKA DOBIT


(LA TAXE FORESTIERE ET LE PROFIT DE L´ENTREPRISE)


U broju 10. »Šumarskog Lista« od prošle god. napisao je g. Ing.
Sarnavka članak o kalkulaciji šumske takse i poduzetničke dobiti, u kojem
razlaže pojedine dosadašnje metode kalkulacija, te između ostalog intenzivno
razrađuje i Barthin članak »Nekoliko riječi o ispravnom izračunavanju
cijene na panju«, a na osnovu prijevoda za Šumarski List br. 10
i 11 iz god. 1914. Iz toga prijevoda citira gosp. Ing. Sarnavka ovo: »Prije
nego što dođe roba na tržište, mora se ona izraditi i onamo dopremiti,
a prodavalac robe ima pravo tražiti, da mu se iz utrška naknade i ti
troškovi. Osim toga ima on pravo tražiti, da mu se naknade i kamati,
koji međutim narastu na uloženoj glavnici i poduzetničko j dobit
i (podvučeno od mene). Prema tome nije cijena na panju ništa drugo
nego razlik a (podvučeno od pisca) između prodajne cijene (utrška)
i ukupnog zbroja svih troškova izrade, dopreme i t. d. uračunav u troškove
i kamate od uložene glavnice i poduzetničke dobiti (podvučeno
od mene).«


Ovaj prijevod ne odgovara originalnom članku Barthe, jer Bartha
u svome članku jasno i kategorički ističe, da se poduzetnička dobit računa
samo od troškova, a ne od troškova sa kamatima. Originalni članak,
ispravno preveden, glasi ovako: »Kako je poznato, cijena na panju je
iznos, što ga prodavalac mora dobiti za drvnu masu u šumi na panju, a
da ne bude prikraćen prema tržnoj cijeni. Kod izračunavanja cijene na
panju polazimo od tržne cijene, faktora koji je poznat i koji se tačno dade
ustanoviti. Prodajna odn. tržna cijena — kako je poznato — nije ništa
drugo nego cijena, koju dobije prodavalac od kupca za polufrabrikat na
tržištu. Poznato je i to, da drvo, prije nego dođe na pijacu zbog prerađivanja
u poluprodukat i zbog otpremanja na tržište, povlači sobom veće
ili manje troškove. Stoga se vrijednost cijene na panju određuje međusobnim
razmjero m prodajne ili tržne cijene i troškova potrebnih za
proizvodnju i otpremu robe na tržište, kao i kamata uložene glavnice i
poduzetničk e dobiti. (Podvučeni genitiv odnosi se na riječ »razmjerom
«, a ne na riječ »kamata«. Moja opaska). Prema tome može se
cijena na panju, ako je označimo sa T, a prodajnu cijenu sa E, ukupne
troškove sa /(, postotak kamata uložene glavnice i postotak poduzetničke
dobiti sa p, matematski ovako izraziti:


I T=E-[(T+K) 0% + .]


U ovoj jednadžbi oznaka T + K. nije ništa drugo nego uložena glavnica,
kraće zabilježeno sa B, tako da pod I) iskazanu jednadžbu možemo ovako
pisati


II T=E— (ß.OOp-f K)


11




ŠUMARSKI LIST 1/1934 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Kako se može B izraziti po poznatom E ? Poznato je, da prodajna cijena
sadrži u sebi uloženu glavnicu (T + K — B}, poduzetničku dobit,
neki ustanovljeni postotak uložene glavnice i kamate
uložene glavnice. (I time je eklatantno izraženo stanovište autora. Opaska
od mene.)


Prema tome


L= . + .. o-o,, = ß(i -f o-cg == .. i %,


iz toga B = E~T7Q—. Ako vrijednost B unesemo u jednadžbu II.), biće


III T=E — E^f~-K.


* "p
Pošto je ali
E E 0-0/, g(l-Q, —(H)#) = E
16, 1% ´ \-%
to ova vrijednost, uvrštena u jednadžbu III.), biće cijena na panju


Iz navedenog jasno se razabire, da se Bartha kod izvođenja svoje formule
konzekventno držao teksta svoga članka, ali također i nauke o rentabilitetu
šumskog gospodarstva. Prema ovoj nauci poduzetnička dobit (Z)
je postojeća razlika između brutoprihoda (B) i kamata (/h) proizvodnih
troškova (P + T). Međutim brutoprihod jednog preduzcća je iznos, koji
rezultira, ako od ukupnog dohotka (V) odbijemo proizvodne troškove
(P + T). Prema tome, uz predpostavku´ da je .^ poduzetnička dobit u
postocima i p^ + /?_ = p, izlazi


Z=B — (P-f 7)0-0/7,
B = V- (P+ T) = (P-f 7") 0-0/7 = (P + 7) 00 (/7, +/72)
Z = (P + .) o-o ta + A) - (P + .) 0-0.
Z={P+ T) 0-0/7,


Dakle poduzetnička dobit je izvjestan postotak samo od troškova bez
kamata.


Jednako jasno uočljiva je ispravnost ovakve definicije, ako poduzetnik
radi sa pozajmljenim novcem. U tom slučaju poduzetnik koncem
godine plaća kamate zajmodavcu, a višak prihoda ostaje njemu kao
poduzetnička dobit. Poduzetnik plaća porez samo od poduzetničkog dobitka,
a ne i od kamata, jer se ovakve kamate — kao pasivne kamate —
po zakonu ne oporezuju poduzetniku. Ako je sastavljač poreskog1 odn.
financijskog zakona našao, da se od ovakvih kamata ne smije ubrati
porez od poduzetnika, može li se tada vjerovati nauci onih ekonomista,
koji zastupaju stanovište — kako to gosp. Ing. Sarnavka tvrdi — da se
poduzetnička dobit računa od kapitala sa kamatima, u ovom slučaju sa
pasivnim kamatima? Ja mislim, da je ovakvo stanovište sasvim neispravno.


12




ŠUMARSKI LIST 1/1934 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Što se tiče druge nove nauke, da se samo ekvivalentne veličine
mogu staviti u razmjer odn. da se sve u razmjer stavljene veličine moraju
prethodno na isto vrijeme preračunati t. j . prolongirati ili diskontirati,
imam da primjetim ovo: Ako se pojedine veličine, t. j. glavnice koje
dospijevaju u preduzeće početkom (Bartha) ili sredinom godine (Uputstva
Ministarstva Š. i R. iz 1929.), prolongiraju ili diskontiraju na desnoj i
lijevoj strani jednadžbe, tada je i ova teorija matematski ispravna i vodi
do istog rezultata, kao da se glavnice ne bi ekvivalizirale. No gosp. Ing.
Sarnavka ekvivalizira u svojim dokaznim postupcima obično samo desnu
stranu jednadžbe i stvara zaključke na rezultatima dobivenim na taj
način. Na primjer na strani 582 i 584 njegovog članka navedene su
jednadžbe


W0:p2 = (P+T)^:Z


u kojima su troškovi preračunati samo na desnoj strani jednadžbe, dok
na lijevoj strani veličina 100 nije prolongirana do konca godine, kada
dospijeva pi. Gosp. Ing. Sarnavka u oba slučaja izvodi formulu


Z=~ v


1+Joo_


Da je on po novoj teoriji matematski ispravno računao, te prolongirao
i lijevu stranu gornjih jednadžbi, došao bi na ispravne formule,
sadržane u Uputstvu Ministarstva Š. i R. i ne bi se trudio, da utvrdi, da


V


se formula Z = ..^.- može upotrijebiti i kod kratkoročnih i kod


A


dugoročnih poslova. Uzgred napominjem, da se ovom formulom ne bi
smio poslužiti nijedan kalkulator, jer ona odgovara samo kratkoročnim
poslovima uz pretpostavku, da se sve investicije i šumska taksa polože
koncem godine, što se međutim kod šumskih poslova, a i kod drugih
preduzeća, nikad ne događa.


Da je ova nova teorija — kako je upotrijebljena — suvišna i nepotrebna,
a tako isto svi dosad u tome smislu publicirani članci, jer vode
do sasvim neispravnih zaključaka, pokazaću i na slijedećem, jednostavnom
kamatnom računu. Ako pitamo, kolike godišnje kamate nosi nam
svota od 500 Din. uz kamatnjak od 8%, izračunaćemo kamate (kako smo
to već kao studenti učili) iz jednažbe


100: 8 = 500: ..
Iz toga izlazi:


500X8


13




ŠUMARSKI LIST 1/1934 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Prema naprijed navedenoj teoriji — računa li se ispravno — bilo bi


100 X 108 : 8 = 500 X 1´08 : ..
Iz toga izlazi :


v _ 500X1-08X8


= 40 Din.


lOOXl´08


t. j . ista svota kao i gore, što je dokaz, da nije potrebno članove jednadžbe
preračunati na isto vrijeme.
Računamo li po navedenoj teoriji, ali neispravno odn. jednostrano,
proizlazi iz jednadžbe 100 : 8 = 500 X .08 : . da je


500X1-08X8 ;a —


*= ^ f55-^-= 43-2Dm.
Ovakvom rezultatu nije potreban dalnji komentar.


Résumé. Notices et reproches concernant quelques déductions d´un article paru
sous ce meme titre p. 561 et suiv. de cette Revue pour l´année précédente.


SAOPĆENJA


O ....... . ............


...... ...... ............ ce ..... ........ .......... .... no ....,
.... ce ........ ... .......... .......... ....... ... .. .......... ...... y
...... ....... ........... ...., ... je ............. . ...... ..... ......
... ........... .......; ... ...... y ........ ......, ... je ............,
... ........ ........... ....... . ...... je ...... ...... ........... .........
y ..... ... .... .........


...... .... ......... ... ..... ...... ........ .......... ..........
...... . .... ce .... ........... ... ......, ... .. ..... .. .......... .....
........ .... ......... ... ..... ...... ........ .......... .......... ......,
.... ce ........... ... ............ ......, na .... .. ...... ....... .........
.... .... . .. ...... ..... ...... ......


....... je ..... .... ......, ........., ............ .......... .........
....... ... ce .......... .... .. ........ ........... ......... ... ........
.... .. ........., .... ne ........ .... . ....... ........


....... ...... .... .... ... ......... ......, .... je ...... ... ........
.... y ......... ... ......... ......, a .... je ... no .... .. ..... ....
....... ......... ............ ......... ....... .. .... . .. .. ..... .. ....
.... ........... ... ......., .... ....... ........ .... . .... je ..... y ......
........


...... ....... ...... ....... .... ......... .. ........ ........ ......,
.. .. .. .. ... ......... ..... ..... ce ......, .. je ...... ..............


14