DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1934 str. 10 <-- 10 --> PDF |
nom sječom i bezobzirnom pašom većina ih je davno već pretvorena u šikare, a i šikare se postepeno pretvaraju u apsolutni neplodni krš, za čije se pošumljavanje manje vrijednim a vrlo skupim vještačkim kulturama godišnje troše teške svote. Uništavanju je razlog donekle i taj, što narod nema dovoljno šuma privatnog vlasništva. Međutim mnoge šikare, što su ih pojedinci nekada uzurpirali od zajedničkih vlasništva, danas pretstavljaju dobro sačuvane šume, čime davaju dobar putokaz i najjači argumenat za individualnu diobu ovih šikara. Pomanjkanje smisla za zajedničko dobro dokazuje ogroman broj šumskih prekršaja i u ekonomski najboljim godinama, kada je u pojedinim srezovima dosizao godišnje po deset hiljada prijavljenih slučajeva prekršaja u zajedničkim šumama. Presude izrečene po tim prekršajima samo su se djelomično izvršivale; većina je bivala amnestirana ili snižavana. Naravno da se za današnjeg teškog ekonomskog stanja šume ove vrsti vlasništva više nego ikada uništavaju, pogotovo kraj pogoršanih čuvarskih prilika. S jedne se strane upropašćuje narodna imovina i pretvara produktivno tlo u krš, s druge pak strane remeti se pravni osjećaj u narodu neizvršavanjem izrečenih presuda po tim prekršajima. Godinama nagomilalo se toliko neizvršenih presuda po šumskim krivicama, počinjenim u komunalnim i državnim šumama, da bi izvršenje svih tih presuda nesumnjivo teško pogodilo narod, pa su periodički izlazile amnestije ili sniženja starih neizvršenih presuda. Isti su bili motivi, da je među prvim .zakonima naše nove Narodne skupštine izašao »Z akon o odlaganju izvršenja i oproštaju kazni i otštete po šumskim krivicama, počinjenim u šumama državnim, krajiških imovnih opština i ostalih samoupravnih t e 1 a« od 27. II. 1932 g., objavljen u Službenim novinama dne 5. III. 1932 god. Srž je ovoga zakona: 1) izvršenje presuda već izrečenih; i onih koje se do 5. III. 1934 g. budu još izrekle, odgađa se do 5. III. 1934 g. Izuzete su krivice u vršenju eksploatacije po ugovornom odnosu u označenim šumama i slučajevi kršenja propisa glede postupanja sa vlastitom šumom (§§ 142—149 zakona o šum.). 2) ko u roku od 5. III. 1932 g. do 5. III. 1933 g. (godina dana) ne počini nove krivice, oslobađa se svih već izrečenih kazna i otštcta. Težina Zakona leži u tome, što: 1) nema kriterija za motiv pojedinih slučajeva krivica (nevolja, čista spekulacija, obijest, zlonamjernost, zloba); 2) obuhvaća šumske krivice, koje spadaju pod udar Krivičnog zakona (n. pr. § 150 z. o. š.: »ko protupravno prisvoji oboreno drvo ili gotovu robu...«) i one, koje su u vezi sa šumskim požarevima (prouzrokovanje i gašenje požara) ; 3) sankcioniše u narodu mentalitet, da je šuma zajednice ničija i svačija; 4) pokazuje porazno nerazumijevanje za šumu i šumarstvo. Da li je zakon izašao sa znanjem ili bez znanja šumarske javnosti, svejedno je. On je na snazi i izvršuje se. Šta ima da nastupi 5. .. 1934 g., nakon prestanka važenja ovog zakona? Ništa drugo nego produženje ovog ili donošenje novog zakona, kojega niko ne može da spriječi, već u najboljem slučaju da nastoji, da se donese zakon u obliku blažem po šumarstvo. 8 |