DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1934 str. 10     <-- 10 -->        PDF

nom sječom i bezobzirnom pašom većina ih je davno već pretvorena u
šikare, a i šikare se postepeno pretvaraju u apsolutni neplodni krš, za
čije se pošumljavanje manje vrijednim a vrlo skupim vještačkim kulturama
godišnje troše teške svote. Uništavanju je razlog donekle i taj, što
narod nema dovoljno šuma privatnog vlasništva. Međutim mnoge šikare,
što su ih pojedinci nekada uzurpirali od zajedničkih vlasništva, danas
pretstavljaju dobro sačuvane šume, čime davaju dobar putokaz i najjači
argumenat za individualnu diobu ovih šikara.


Pomanjkanje smisla za zajedničko dobro dokazuje ogroman broj
šumskih prekršaja i u ekonomski najboljim godinama, kada
je u pojedinim srezovima dosizao godišnje po deset hiljada prijavljenih
slučajeva prekršaja u zajedničkim šumama. Presude izrečene po tim prekršajima
samo su se djelomično izvršivale; većina je bivala amnestirana
ili snižavana. Naravno da se za današnjeg teškog ekonomskog stanja
šume ove vrsti vlasništva više nego ikada uništavaju, pogotovo kraj
pogoršanih čuvarskih prilika. S jedne se strane upropašćuje narodna
imovina i pretvara produktivno tlo u krš, s druge pak strane remeti se
pravni osjećaj u narodu neizvršavanjem izrečenih presuda po tim prekršajima.


Godinama nagomilalo se toliko neizvršenih presuda po šumskim
krivicama, počinjenim u komunalnim i državnim šumama, da bi izvršenje
svih tih presuda nesumnjivo teško pogodilo narod, pa su periodički izlazile
amnestije ili sniženja starih neizvršenih presuda. Isti su bili motivi,
da je među prvim .zakonima naše nove Narodne skupštine izašao »Z akon
o odlaganju izvršenja i oproštaju kazni i otštete
po šumskim krivicama, počinjenim u šumama državnim,
krajiških imovnih opština i ostalih samoupravnih
t e 1 a« od 27. II. 1932 g., objavljen u Službenim novinama dne 5.


III. 1932 god.
Srž je ovoga zakona: 1) izvršenje presuda već izrečenih; i onih
koje se do 5. III. 1934 g. budu još izrekle, odgađa se do 5. III. 1934 g.
Izuzete su krivice u vršenju eksploatacije po ugovornom odnosu u označenim
šumama i slučajevi kršenja propisa glede postupanja sa vlastitom
šumom (§§ 142—149 zakona o šum.).
2) ko u roku od 5. III. 1932 g. do 5. III. 1933 g. (godina dana) ne
počini nove krivice, oslobađa se svih već izrečenih kazna i otštcta.
Težina Zakona leži u tome, što: 1) nema kriterija za motiv pojedinih
slučajeva krivica (nevolja, čista spekulacija, obijest, zlonamjernost,
zloba); 2) obuhvaća šumske krivice, koje spadaju pod udar Krivičnog
zakona (n. pr. § 150 z. o. š.: »ko protupravno prisvoji oboreno drvo ili
gotovu robu...«) i one, koje su u vezi sa šumskim požarevima (prouzrokovanje
i gašenje požara) ; 3) sankcioniše u narodu mentalitet, da je šuma
zajednice ničija i svačija; 4) pokazuje porazno nerazumijevanje za šumu
i šumarstvo.
Da li je zakon izašao sa znanjem ili bez znanja šumarske javnosti,
svejedno je. On je na snazi i izvršuje se. Šta ima da nastupi 5. .. 1934
g., nakon prestanka važenja ovog zakona? Ništa drugo nego produženje
ovog ili donošenje novog zakona, kojega niko ne može da spriječi, već
u najboljem slučaju da nastoji, da se donese zakon u obliku blažem po
šumarstvo.


8