DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1933 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Tharandter forstliches Jahrbuch 1933 Hft. 1 — Dr. Ing. K. Frit s che: Sturmgefahr und Anpassung. (0 štetnom djelovanju oluja u šumama i otpornosti rubnih stabal^, U članku su potanko razrađena pitanja, kako se šuma sama nastoji zaštititi protiv vjetrova. Te pojave objašnjava autor s fiziološkog i tehničkog gledišta. Doneseni su rezultati mnogobrojnih autorovih opažanja i mjerenja. Ta se mjerenja odnose u prvom redu na ispitivanje korijenja onih stabala koja su od vjetra oborena kao i onih koja su istovremeno u zaštitnim pojasima ostala neoborcna. Autor ističe kako se rubna stabla odlikuju time što razvijaju svoje korijenje prema raznim mehaničkim djelovanjima. Ispituje uzroke zbog kojih oluja vrlo često obara stabla unutar sastojine, dok rubna stabla ostaju netaknuta. Tumači to time što zračna struja kad dospije do rubnih stabala naglo promijeni svoj smjer, prelazi preko rubnih stabala i opet se nakon toga naglo obara u sastojinu, gdje njezino štetno djelovanje dolazi do izražaja. U pogledu suzbijanja štetnog djelovanja vjetra nalazi autor da su najbolje sredstvo pravilno izvedeni sjekoredi odnosno sječine, kod kojih zračna struja polagano mijenja svoj smjer, i prema tome nije u ovom slučaju sastojina ugrožena kao što je to kod zaštitnog plašta sastavljenog od visokih stabala. Pored pravovaljanog vođenja sječa potrebno je voditi brigu i o učvršćivanju sastojina i to pravovaljanim njegovanjem i primješavanjem prikladnih vrsta.) Hft. 2 — Dr. E. Manshard : Untersuchungen über den Nährstoffgehalt der Aschen forstlicher Kulturpflanzen aus den Halstenbeker Forstbaumsculen. (Istraživanja o sadržini hraniva u pepelu šumskih biljaka uzgojenih u rasadnicima u H. U članku su prikazani rezultati analiza pepela jedno do četverogodišnjih lisnatih i četinjavih biljaka iz šumskog rasadnika u H. Istraživanjima utvrđen je u prvom redu sadržaj suve materije na kalciju, magneziju, fosfornoj kiselini, kaliju i dušiku. Nađena je pri tom znatno veća količina suve materije kod listača nego kod četinjača. Pojedine vrste mogu se u tom pogledu svrstati ovim redom: jasen, crveni hrast, hrast lužnjak, bukva; bor, smreka, jela. I u pogledu sadržine čistog pepela stoje četinjače iza listača. Prema sadržini čistog pepela mogu se pojedine vrste poredati ovako: jasen, hrast lužnjak, bukva, crveni hrast; jela, smreka, bor. Sa starošću biljaka raste sadržaj kalcija u čistom pepelu. Sadržaj magnezija ostaje podjednak. Sadržaj forforne kiseline i kalija u čistom pepelu ostaje kod listača do 4 godine uglavnom podjednak, dok se kod četinjača umanjuje. Kod svih istraživanja, osim kod bora, nađeno je da je bio sadržaj kalcija veći od magnezija. To vrijedi i za poljoprivredne biljke. U članku su doneseni i podaci o količini hraniva, koje biljke crpu iz tla po 1 ha.) — R. Hugersho f f: Die photogrametrische Vorratsermittlung. (Izračunavanje drvne zalihe na osnovu fotogrametričkih snimanja. Snimanjem šume iz aeroplana dobiva se stereoskopski model šume, iz kojeg se u prvom redu vidi sastav šume, prema pojedinim vrstama drveća. Iz takvih snimka može se utvrditi površina sastojine, broj drveća — naravno bez potstojnog, visina drveća, promjer krošanja, ukupna površina krošanja i dr. Na osnovu toga dadu se izračunati podaci potrebni za određivanje drvne mase, i to: broj stabala odnosno obrast, sklop, srednja sastojinska visina, srednja projekcija krošnje i dr. Zbog svoje brzine i praktičnosti naći će vjerojatno ovaj novi način šumarskih izmjera u skoroj budućnosti svoje pravo mjesto.) Hft. 3 — Dr. F. Hudetschek : Die Korrelationsrechnung als forstliche Arbeitsmethode. 0 primjeni računa korelacije u šumarstvu). — Dr. J. Busse : Die Zuwachsprozenttafcl. (Tablica procenta prirasta). Zeitschrift f«r Forst- und Jagdwesen, 1932 Hft. 12 — Dr. E. Wie de man: üeheimrath Prof. Dr. h. c. Adam Schwappach + — Dr. J. Schubert: Grundlagen der allgemeinen und forstlichen Klimakunde. Bodenwärme. (Osnovi opće i šumarske klimatologije. O toplini tla.) — Dr. Chr. Wagner : Die Grenzen des offenen Betriebssystems. (Granice sistema slobodnog gospodarenja.) — Dr. D eng l er : Saum 764 |