DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1933 str. 77 <-- 77 --> PDF |
kako se zastiranje u rasadnicima mora vršiti uz naročiti oprez. Ako se pri tom nestručnjački postupa, a u prvom redu ako se zastiranje predugo upotrebljava, može ono štetno djelovati. U* Halstenbecku, Krupunderu, Rellingenu i dr. zastiru se, stoga šumske biljke samo u najnužnije vrijeme. Biljke uzrasle pod ´dugotrajnom zasjenom vitke su, slabo otporne i često radi toga nepodesne za šumu. One se moraju odgajati uz dovoljan pristup zraka, svijetla i sunca. U Halstenbecku štite se zastiranjem osjetljivije vrste protiv ranih, a i kasnijih majskih mrazova, i to jedinu preko noći. Zastiranje se vrši pokrivalima od rogozine, a rjeđe i od jute. Juta propušta dosta svijetla i može prema tome ostati razastrta kroz cijelo vrijeme trajanja opasnosti od mrazova. Kod prejakih mrazova ona ne koristi. Zastiranje se rabi i u svrhu sprečavanja prekomjernog ugrijavanja tla u doba jake sunčane žege. Protiv sunčane žege također se zastiru biljke rogozinom, i to samo kroz nekoliko sati oko podne. Za zastiranje su općenito najpodesniji pokrovi od rogozine vezane uzetom od konoplje, a ne žicom. Oni su trajni, laki i jeftini. U ovu svrhu dobro služi i granje, drvene ljestve i si.) — V. Rango : Die Kremenmer Aufhöhe Kulturen. (O borovim kulturama na povišenim prugama u K. Na zakorovljenim tlima podižu se od 1930 oko K. borove kulture na povišenim prugama. Pruge se podižu tako da se oranjem dobivene brazde poravnaju i na njima zasade biljke. Takav način pokazao se ondje vrlo uspješnim. Troškovi kod takvog podizanja kultura oko popunjivanja i njegovanja znatno su smanjeni.) — H. D. Stech : Wie sollen brauchbare einjährige Kiefern beschaffen sein? (Kakve treba da su jednogodišnje borove biljke u svrhu sadnje? Jednogodišnje borove biljke izvađene iz gredice u svrhu sadnje razvrstao je autor prema veličini u 5 razreda. Zasadio je biljke I—IV razr. i promatrao njihovo uspijevanje. Prigodom sadnje utvrđeno je da je za 100 biljaka pojedinog razreda potrošeno vremena kako slijedi: za biljke I razreda 34,5, II razr. 36,4, III razr. 23,5 i IV razr. 23,9 min. Kod sadnje biljaka I razreda potrošeno je za ca 30% više vremena nego kod drugih biljaka. Najbolji uspjeh pokazale su biljke II i III razr. Kod njih je opažen ujedno i najmanji gubitak. Na osnovu toga zaključuje autor, da su za presadnju najbolje srednje biljke.) — W. Baak : Die Nachzucht der Douglasie. (O uzgajanju duglazijinih biljaka. Autor priopćuje da jesenja sjetva daje redovno znatno bolje rezultate od proljetne. Dvogodišnje i trogodišnje biljke uzgojene sjemenom sijanim u jesen razviju se toliko da se mogu presađvati u šumu. Razlika u visini i težini između jednogodišnjih i dvogodišnjih biljaka uzgojenih iz sjemena sijanog u jesen i proljeće vidi se iz slijedećeg prikaza: Visina u cm Težina po kom. 1-gođ. 2-god. 1-god. 2-god. Kod jesenje sjetve 24 cm 58 cm 3, 5 g 50 g Kod proljetne sjetve 14 cm 48 cm 1, 8 g 23 g Hft. 7 — Dr. J. Liese : Anzucht gesunder Pappeln und Aspenpflaiizcn II. (Uzgoj zdravih topolovih i trepetljikovih biljaka. Za uzgajanje topolovih sadnica preporuča autor da se raznice uzimaju od što tanjih grana. Za uzgajanje trepetljikovih stabala dobro je upotrebljavati korjenjake. Važno je osim toga da se pravovremeno suzbijaju štete koje prouzrokuje Saperda careharias L.) — Dr. H. Hering : Aussenhandel mit Holz und Entwiklung der Holzpreise im Jahre 1932. (Spoljna trgovina drvom i kretanje cijena drvu u g. 1932.) 763 |