DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1933 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Baš zadnja dva razložena nameta, koja se u ostalom ne ubiru od svih šumovlasnika, nego samo od jedne kategorije, pogoršavaju stanje u jakoj mjeri, te mogu biti u pojedinim slučajevima i zadnji izdatak koji uzrokuje pasivnost dotičnog šCnskog gospodarstva. Prije nego zaključim, moram potpunosti radi napomenuti još jedan porez, koji također tereti šumski prihod, barem djelomice, a to je skupni porez na poslovni promet rezanog drva u iznosu 4% od prodajne cijene. S tim porezom imaju dakle posla samo oni šumovlasnici, koji u vlastitoj režiji prerađuju drvo. I ako su zakoni o općem i o skupnom porezu na poslovni promet izričito u svojim propisima (stav. 0. § 14 te točka 2a čl. 8) odredili, da su poljodjelci oprošteni od toga poreza gledom na promet njihovih osnovnih proizvoda, te se i u pravilniku k tom zakonu također među drugim granama praproizvodnje navada i šumarstvo, ipak su porezne uprave u Dravskoj banovini stale na gledište, da svaki posjednik pilane, pa makar on rezao samo drvo iz svojih sopstvenih šuma, podleži ovom porezu. Konačno će o toj stvari odlučiti upravni sud. Ostane li taj porez na snazi, onda on opterećuje šumsku taksu najmanje sa 8%, a faktični čisti prihod sa 12 do 20%. Da ne bude prigovora, moram još napomenuti, da socijalne prinose za namještenike i radnike (bolesničko i mirovinsko osiguranje) namjerno ne ubrajam medu javne terete, kojima je šuma opterećena, jer oni istina snizuju donekle šumsku taksu, ali ipak spadaju među personalne izdatke i troškove, te samo posredno terete proizvod šume, drvo. Zaključujući moramo dakle reći da je za današnje privredne prilike opterećenje šumskog prihoda apsolutne preveliko tako, da dapače može biti uzrokom pasivnosti, prekomjernoj sječi a na posljetku i gospodarskoj propasti šumskih objekata. Kobna je kod toga okolnost, da se sa neposrednim t/jrezom i njegovim mnogobrojnim prirezima opterećuje zemljišna renta t. j . čisti šumski prihod, a na drugu stranu se sa raznim isto tako mnogobrojnim posrednim nametima opet udara porez na šumski proizvod, čija vrednost upravo predstavlja onaj čisti šumski prihod. Skrajna je dakle nužda, da se Izdašno ublaže ovi tereti a nikako, da se ne povisuju ili povećaju sa novim nametima, koji bi u kakvomgod obliku ili pod kakvim mu drago naslovom opet pogodili šumski prihod. Privatno i narodno-privredni postulati, po kojima: 1) porezi ne smiju osjetljivo smetati pojedinačne privrede u njihovoj produkcijonoj djelatnosti i kočiti cirkulacijom proces narodne privrede, i 2) osnovnu bazu imovine treba štediti, što je osobito važno u šumskom gospodarstvu; ti postulati se moraju dosljedno uzeti u obzir. Ovdje moram još posebno naglasiti, da si vrhovna državna uprava, koja u našoj otadžbini raspolaže kao najveći šumoposjednik sa ogromnom površinom erarnih šuma, reže vlastito meso, kad drvo, taj svoj glavni proizvod, opterećuje sa raznim posrednim nametima. Neprodani godišnji etati ili do krajnosti niske šumske takse su prirodna posljedica toga postupka. Nipošto se naime ne smije smetnuti s uma činjenica, da naša država obiluj e drvom, da to nije monopolna roba, te da velika konkurenca u toj robi stvara i onako najniže moguće cijene. Nadalje treba misliti na to, da se možemo danas samo sa niskim cijenama takmičiti u inozemstvu, pa da su za to potrebni niski proizvodni troškovi, koji nisu prekomjerno povećani neuklonivim javnim teretima. Dalje se mora u pogledu raznih prireza i prinosa tražiti njihova jednakomjernost za sve porezovne i privredne objekte, isključenje dvostrukog oporezovanja istog privrednog vrela, što je primjerice slučaj kod novo uvedenih poreza na sječu šuma, te napokon se mora tražiti potpuni publicitet u uporabi ubranih poreza i prinosa. Konkretno se mora dakle sa stanovišta urednog šumskog gospo darstv a u cilju njegovog održanja i njegove potrajnosti tražiti: 735 |