DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1933 str. 47 <-- 47 --> PDF |
dotičnog zemljišta. Porezna stopa za osnovnu zemljarinu se svake godine određuje finansijskim zakonom, te je bila u godini 1929. 12%, 1930. 12%, 1931. 10%, 1932. 8%, 1933 10% od čistog katastralnog prihoda. Odmjera dopunskog poreza se vrši sretna progresivnoj ljestvici određenoj zakonom o neposrednim porezima, godine 1930. nešto promijenjenoj odnosno sniženoj. Ta ljestvica počinje sa 2% te se diže do 8%, za srednje-velike posjede iznosi dakle 5%. Na dopunski porez se nesmiju razrezivati nikakovi autonomni prirezi. Katastralni čisti prihod se je u krajevima, gdje je već postojao katastar zemljišta, ustanovio na taj način, da se je stari prihod izražen u krunama promijenio u dinarsku vrijednost u razmjeru ] kruna 1 dinar. Taj iznos se je množio sa količnikom, koji su odredile posebne komisije. Za bivše procjenbene srezove Celje, Veliovec, Slovenjgradec i Wolfsberg je ustanovljen sa 18, za srezove Donja Lendava i Könnend sa 30, a za sve ostale procjenbene srezove sa 20. Kod izračunavanja poprečnog čistog prihoda su služile cijene od 1. jula 1926 do 3. juna 1926, dakle samo iz jedne godine, u kojoj je vladala za sve agrarne i šumske proizvode dobra konjunktura. Čisti katastralni prihod morao bi biti ona novčana vrijednost srednjeg prihoda zemljišta, koja se može postići običajnim gospodarstvom po odbitku poprečnog iznosa redovitih gospodarskih troškova. Stari austrijski čisti katastralni prihod ustanovljen je na temelju propisa zakona iz godine 1869. Kod ustanovljivanja toga prihoda se je kod šuma postupalo na taj način, da se je na uzornim zemljištima ustanovio godišnji poprečni prirast pa se je umnožio sa mjesnom cijenom drveta umanjenom za trošak sječe i dovoza, te čuvanja i pošumliavanja. Kod svih šuma se je uzela samo vrijednost gorivog drveta. Umjesto čiste zemljišne uzeta je dakle čista šumska renta. Osim toga nisu uzeti u obzir troškovi za porez i upravu. Kamati vrednosti drvne zalihe nisu odbiti. U teoretsko razglabanje ispravnosti toga postupka ne mogu se upuštati, nego upućujem na izvode, koje .. u svojim djelima donijeli: Endres — Forstpolitik i Reuss — Forsthaushalt te na referate prof. Dr. Nenadića i ing. Ružica donesene prigodom raspravljanja projekta novog zakona o neposrednim porezima. (Vidi Š. L. 11 i 12 .. 1922 te Š. L. 11 .. 1923.). Temeljito je obradio pitanje oporezivanja prihoda odnosno dobiti šumskog gospodarstva u svojoj ljetos publiciranoj disertacijonoj radnji H. U n o 1 d povodom mijenjanja načina oporezivanja u Njemačkoj. Katastralni čisti prihod za 1 ha šume iznosi sada u Dravskoj banovini za najbolje šumsko zemljište Din 364.80 te se za lošija zemljišta smanjuje do ništa dinara. Tako imamo na primjer u procjenbenom srezu i razredu: I . III IV V VI Maribor I 295.6 194.8 139.2 90.4 55.6 31.2 Maribor II 194.8 132.0 69.6 38.4 14.0 6.8 Brezice I 160.— 118.— 83.6 55.6 28.0 14.0 Brezice . 97.2 76.4 45.2 20.8 11.2 5.6 Kočevje 90.4 66.— 34.8 (24.4 14.— Ljubljana ok. 125.2 97.2 76.4 52.— 38.4 20.8 Može se približno reći, da je katastralni čisti prihod u Dravskoj banovini ocijenjen sa poprečno oko Din 75.— po 1 ha. Uzmemo li, da je godišnji poprečni prirast ca 3 m3, te da se u potrajnom gospodarstvu iskorišćuje samo množina toga prirasta, onda je ta množina drva imala za vrijeme konjunkture već prema položaju šume i vrsti drveća vrijednost oko 200.— do 60O.— Din, dok je danas ta vrednost pala na 45 do 180 Din. Da dobijemo faktični čisti prihod po ha, koji bi se mogao sravniti sa stavkama kat, čistog prihoda, moramo odbiti troškove pošumljavanja, uprave i čuvanja šume. Ako za zašumljavanje stavimo u račun podjednako samo Din 5.—, za upravu i čuvanje samo Din 20.—, onda je za vrijeme konjunkture 1 ha odbacivao faktično čisti prihod od 175 do 575.— dinara, a odbacuje sada jedva 20.— do 155.— 733 |