DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1933 str. 46 <-- 46 --> PDF |
slabije, jer su te šume opterećene sa svim izravnim i posrednim porezima te taksama. ^U nešto boljem ali ipak veoma teškom stanju se nalazi i šumsko gospodarstvo privatnih vlasnika, pa bio to veliki, srednji ili mali posjed. Svi su ovi posjedi u kritičnom položaju osobito u slučaju, ako je vlasnik u glavnom sam o šumoposjednik te nema dovoljnih dohodaka iz drugih grana privrede. Gotovo sve životne namirnice takav posjednik mora nabavljati kupnjom, dok izdatke mora pokrivati iz šumskog prihoda, koji je sada neznatan. To je uzrok, da se baš na tim čisto šumskim posjedima mora intenzitet izkorišćivanja p o v e ćati, premda tržne cijene na to nikako ne mame. Sila prilika je sve ove posjednike primorala, da smanje izdatke svoga gospodarstva na minimum i da brišu sve, što nije apsolutno potrebno. Tako se događa, da se štedi u materijalnim izdacima i da se snizuju plaće te nadnice osoblju do skrajnosti. Službena mjesta, koja su ispražnjena, ostaju nepopunjena. Stoga nažalost vidimo, da u šumarsko-stručnom pogledu nazadujemo. Možda do toga ne bi došlo, kad bi šumoposjednik mogao na jednoj strani prihode povećati, a na drugoj strani troškove uprave i produkcije u svim partijama podjednako sniziti. Sječa, izvoz i prerada, troškovi kultura, čuvanja i uprave te porezi, prirezi i takse sačinjavaju izdatke šumoposjednika. Među tim izdacima imaju sada porezi odnosno javni nameti presuda n značaj . Sve ostale troškove i izdatke naime može šumovlasnik reducirati i prilagoditi promijenjenim prilikama, dok je pred po: rezom posve nemoćan. Poreze mu propisuje vlast na temelju zakonskih odredaba i propisa. Ti su često takovi, da premalo uzimaju u obzir rentabilnost oporezovanog objekta, premda je danas teoretski usvojeno kao osnovno načelo poreznog zakonodavstva oporezovanje u razmjeru prema sredstvima (poreskoj sposobnosti). Pod porezom razumjevam ovdje .. samo neposredni državni porez nego sve javne terete, koji se ubiru za javne svrhe, dakle i sve autonomne prireze te razne takse. Ako promotrimo kojim je sve porezima po državi, banovini, srezovima, općinama i drugim pavno-pravnim ustanovama opterećen šumski prihod, onda vidimo, da ima tih vrsti poreza mnogo i da baš ta njihova mnogobrojnost dovodi do preopterećenja. Napominjem, da se moj prikaz osniva na prilikama, Dravske banovine, ali po svoj prilici u drugim banovinama je stanje slično. Imademo slijedeće vrste javnih tereta, koji neposredno i svake godine terete šumski čisti prihod: 1. državna zcmljarina, 2. banovinski opći prirez na zemljarinu, 3. banovinski cestovni prirez na zemljarinu, 4. sreski cestovni prirez na zemljarinu, 5. zdravstveni prirez na zemljarinu, 6. općinski prirez na zemljarinu, 7. općinski kuluk, dotično otplata za njega, nadalje od vremena do vremena prirez za crkvene općine, vodne zadruge itd. Osim toga je šumski bruto prihod (šumska taksa na panju) neposredno opterećen sa 2% banovinskim nametom za sječu šuma te 2°/0 državnim prinosom za pošumljavanje. Posredno je šumski prihod opterećen prinosom za izvanrednu porabu državnih, banovinskih i općinskih cesta. Zatim u slučaju, da šumoposjednik prerađuje oblo drvo na svojoj strugari u rezanu robu, prema tumačenju i praksi poreznih ureda u Dravskoj banovini opterećen je još i skupnim porezom na poslovni promet u iznosu od 4% prodajne fakturne cijene. Zemljarina je uređena prema propisima zakona o neposrednim porezima iz godine 1928, koji je. stupio na snagu 1. 1. 1929. Zemljarina se dijeli u dva dijela: u osnovni porez te u dopunski porez, koji se odmjeruje od katastralnog čistog prihoda 732 |