DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1933 str. 45 <-- 45 --> PDF |
mnogim mjestima i nezrelih sastojina, te je uzdisala kao žrtva sjekire, šumovlasnik je uživao lijepe, vanredno visoke prihode, iz kojih je mogao i.amirivati i svoje potrebe i potrebe državne zajednice te drugih javnih tijela. Osim toga je mogao, višak prihoda ulagati i u druge grane narodne privrede. Naprotiv sada, za vrijeme depresije se šuma oporavlja ili bi se barem morala oporavljati, a njezin posjednik dolazi u poteškoće, jer ne dobiva one prihode, koji su mu za njegove potrebe i za razumno gazdinstvo nužno potrebni. Ali kako šumovlasnik i pored najveće štednje ipak mora pokriti svoje životne potrebe a mora namiriti i javne daće a i troškove uprave, koji su skučeni do krajnih granica, to mu ne preostaje drugo, ako nema drugih privrednih vrela ili likvidnih ušteda, nego da zađe u objekt, u šumu, koja neka dade sredstva za pokriće tih potreba. .. pošto su prodajne cijene niske, treba iznositi na prodaju mnogo već e množine nego u doba konjunkture. Tako opet šum a mora pomoći i -pružiti srazmjerno veće množine sječivog drveta. Mi svi, koji gospodarimo sa šumama, morali smo u doba ove ekonomske krize steći iskustvo, da stroga godišnja potrajnost gospodarenja t. j . da se svake godine iskorišćuje jednaka množina drvne mase, uopće nije provediva, nego da golom ekonomskom životu odgovara samo peri jodna potrajnost, koja nam daje mogućnost da se prilagodimo trenutnim gospodarskim prilikama. Samo perijodna potrajnost nam pruža mogućnost da sječe rasporedimo prema vladajućim tržnim cijenama te na taj način dobijemo godišnje približno jednake novčane prihode. Svako uredno javno i privatno gazdinstvo treba donekle ovu finanoijalnu potrajnost. Znamo, da bi se poteškoće dale predusresti, kad bi se i kod stroge množinske potrajnost! dio prihoda u vrijeme konjunkture sigurno ulagao i rezervisao za časove depresije. Bilo je i takovih opreznih i solidnih gospodara, koji su to činili, ali oni su najlošije prošli, jer su se te rezerve kod sadanjih kreditnih i novčanih prilika uledile, ako ne propale. Gazdinstvo javnopravnih ustanova je došlo u osobito težak položaj, jer se uštede i viškovi u tim gospodarstvima obično ne ulažu, već se u narednoj godini utroše, a izdaci se za vrijeme depresije radi glomaznosti upravnog sistema te iz socijalnih obzira samo teško prilagođuju momentanim prilikama. Državne šume su n. pr. prema navodima ministra g. Mahoriča imale po zavisnim računima g. 1930/31 samo 29.3 milijona dinara viška, što znači 8 Din po ha čistog prihoda. Godine 1931/32 izkazuju deficit od 7.7 milijona, a god. 1932/33 oko 11 milijona, dakle ne izkazuju u opće nikakav čisti prihod nego manjak . Znamo, da državne šume ne mogu odbacivati velike čiste prihode, i ako zapremaju golemu površinu 3.6 milijona ha, jer su u većini slučajeva opterećene služnostima a moraju ispunjavati i posebne zadaće općeg značaja. Gore izkazani nagli pad prihoda je znak golemog upliva ekonomske krize. Pojava je obzirom na opće narodno gospodarstvo u toliko opasna, što se taj manjak mora namiriti iz drugih državnih prihoda, u prvom redu iz javnih daća. Ovdje hoću odmah da naglasim, da državne šume, koje kako sam već gore naveo, zapremaju prema statistici ministarstva šuma i rudnika iz god. 1926 3.6 milijona ha površine, na temelju odredaba zadnjih finansijskih zakona državi ne plaćaju n i- kaka v porez . Visina toga poreza bi se morala dakle od gornjih godišnjih zaključnih brojeva još odbiti, da se dobije pravi čisti prihod, koji bi se mogao sravniti sa uspjehom gospodarenja u drugim šumama. 0 očajnom stanju šuma imovnih općina ćemo ćuti točan prikaz, koji će nam razložiti, da je pored nekih neizbježivih, svjetskim ratom uzrokovanih, gubitaka u novčanim papirima te neke pogrešne špekulacije kod kupova novih šumskih površina također sadanja privredna kriza glavni uzrok teškom stanju. To stanje je tim 731 |