DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1933 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Onaj, tko lovnu uputnicu izdaje, dužan je da prilikom uručenja lovne uputnice lovca valjano uputi, na kojem lovištu i na koji način smije po odredbama ovog Pravilnika loviti, jednako da i pratiocu dade potrebna uputstva. Pratioc dužan je da prije početka lova od lovca uzme uputnicu. Poslije svršenog lova dužan je pratioc na poleđini uputnice ubilježiti uspjeh lova i uputnicu predati onom organu, koji ju je izdao radi konačnog realizovanja. Divljač ranjena smatra se kao ubijena. Ubijena divljač je svojina lovca. 20% od uplaćene pristojbe na uputnicu ima se po obračunu isplatiti pratiocu u ime nagrade. Zaključne ustanove § 18. Banovinska taksa na izdvojena lovišta dana u zakup (a) plaća se u procentima po godišnjoj zakupnini unišloj za čitav o lovište ( a ne po pojedinim upravnim općinama, vidi obrazloženje). § 19. Banovinska taksa za prometna lovišta (b) plaća se u procentima po prometnoj t. j . unišloj svoti (vrijednosti) za to lovište u jednoj godini, a ne po površin i izlučenog lovišta. § 120. Na zaštitna lovišta (c), gdje se lov uopće ne vrši i koja lovišta služe za državne reprezentacionc svrhe, ne naplaćuje se nikakova taksa. §21. Izdvojena lovišta pod a), koja se daju u zakup šumarskim činovnicima, ne daju se pod zakup javnom licitacijom kod opće upravne vlasti prvog stepena, već po zaključku zastupstva ogulinske imovne općine (po §. 3 ovog Pravilnika), a po odobrenju Kr. banske uprave. §22. Ovaj Pravilnik stupa na snagu, kad ga odobri Ministar Šuma i Rudnika. Ing. Z. Turkali, Ogulin. ISKORIŠĆAVANJE LEKOV1TOG BILJA I ŠUMSKIH PLODOVA U JUŽNOJ SRBIJI. U ovom delu naše otadžbine narod se mnogo leci raznim biljkama, koje skuplja po polju, ali dosta i po suvatima i po šumi. To se skuplja manje više onako uzgred. Sakupljanje podataka o tome bilju i njihova obrada nije naš posao. Ja ću ovde izneti samo neke podatke, koji su mi naročito pali u oči, kad sam išao kroz šume. Na planini Karadžici sakupljaju meštani okolnih sela (selo Patiška Reka međutim ne) salep (Orhis), t. j . koren ove biljke, i nose ga na prodaju u Skoplje. Tu su ga u 1929. god. prodavali sirova po 5 din. jednu oku, a osušena po 15 dinara. Možda će se salep skupljati još u kojoj planini. Ovo se korenje kuva naročito zimi. Kuvanjem u vodi dobija se jedna sluzasta tečnost, koja se kao zaslađena pije i služi kao poslastica. U okolini Priboja upotrebljava se list od ruja za kuvanje čaja (i po kafanama). Odegde se bere i lipov cvet za kuvanje čaja. Čaj se kuva od raznih biljaka od kojih, kako mi se čini, velik deo miriše na mentol. Ovo se obično čini u kućevnoj upotrebi, a za prodaju retko. Jedna biljka za čaj je i Origanum vulgare ili divi čaj, koji se bere na Maja Brezovici (Poreč). Vrlo je interesantna biljka Siderites scardica, od koje se takode spravlja čaj. Ova se biljka naziva čaj ili planinski čaj. Nju sam video na Šar Planini ispod samog Ljubotena, kod žandarmerijske ispostave, na 1700 m nad morem. Sigurno će je biti 727 |