DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1933 str. 19 <-- 19 --> PDF |
ma (visina i nizina). Kod V. Ilica otac traži sina, kojega je izgubio u ratu, »od dola do dola, od brega do brega«. Nipošto tu ne bi moglo stajati »od dola do dola, od gore do gore«, jer je gora za njega u prvom jedu silva,. a tek u zadnjem redu mons. Različite su percepcije; uvijeK će srpski pjesnik prije upotrijebiti riječ »gora« u značenju silva, nego u značenju mons, a hrvatski obratno. Svakako će se i to izjednačiti s vre^ menom (i već se izjednačuje!), samo što neće tako brzo. Šta se pak tiče naše stručne terminologije, ovdje (u ovom naime slučaju) ne smije biti nikakvih poteškoća. Narod u istočnom dijelu Jugoslavije rade upotrebljava riječ gora (== silva), ali mu je dobro poznata i riječ »šuma«, šta više potonja riječ u književnom jeziku i ondje prevlađuje. Na zapadu narod (tj. i Srbi i Hrvati) mnogo češće upotrebljava riječ »šuma«, a ne gora, a u hrvatskoj stručnoj literaturi nalazimo svuda »šuma«. Kod izjednačivanja šumarske terminologije treba započeti sa riječi »šuma« i osigurati toj riječi ne samo sva građanska prava (ona ih već davno ima od Kastva do Caribroda), nego i nastojati da to pravo ne ometa (u stručnim izrazima i književnosti) nijedan drugi izraz. Ponavljam: možda je to jedna žrtva, ali žrtva malena i neznatna u okviru velikog zadatka, koji su preuzeli na sebe jugoslovenski šumari pod vodstvom terminološke komisije Ministarstva Šuma i Rudnika. 2. Pitanje izjednačenja i uređivanja šumarske terminologije, koje i onako spada u najteže i najdelikatnije probleme, otežano je još i time, što mi zaista nemamo na koga da se ugledamo. Sličan problem, kao što ga mi sada imamo, nisu imali ni Nijemci ni Francuzi. Šumarstvo je mlada disciplina, mnogo mlađa od političkih formacija — država, gdje je ona ponikla i razvijala se. U Njemačkoj, Francuskoj, Rusiji, Švedskoj i drugd; e, šumarska se znanost (a uporedo sa njom i šumarska terminologija) razvijala u već prostorno određenim, više manje stalnim granicama. Nijedan dakle od spomenutih naroda nije radio na izjednači va nju šum. terminologije..Međutim Jugoslavija kao samostalna država j o š je mlađa od šumarstva kao znanosti: — ona je istom postala. Jedan narod mora imati jedinstvenu terminologiju, ali se ta stvar ne da tako brzo i na prečac urediti. Braća Poljaci rade na tome od svoga ujedinjenja, ali nije ni kod njih taj posao ni izdaleka svršen. Dakle ni oni ne mogu biti našim učiteljima (u tom sam smislu rekao, da nemamo na koga da se ugledamo), ali su već izvjesni rezultati na tom polju kod njih postignuti, te neće biti na odmet kratak prikaz pojedinih momenata u radu njihovog »komitetu terminologu lešnoj«. U tom komitetu sarađuju najistaknutiji članovi Poljskog šumarskog udruženja, najugledniji teoretičari i praktičari šumarske struke. Komitet je podijeljen u nekoliko sekcija (grupv): za uzgoj, uporabu, lovstvo, administraciju, prometala (grupa inzvnierji) i t. đ. Najveća se pažnja posvećuje terminima uređivanja i uzgoja šuma. Interesantan je u tom pogledu zapisnik sedme sjednice komiteta (protokol z VII posiedzenja komitetu terminologji lešnoj). Na toj su sjednici definitivno prihvaćeni izrazi »las nasienny«, »las odroslony« i »las po la.cz on y«. Ta tri termina imaju svoju istoriju. Odavna se čuju glasovi, da izrazi »visoka «, »srednja« i »niska« šuma ne odgovaraju duhu slovenskih jezika, niti su narodu razumljivi i pristupačni. Da li ta konstatacija vrijedi samo za poljski jezik ili se odnosi u ravnoj mjeri na sve slovenske jezike? Interesantno je to pitanje i na njega ćemo se još vratiti. Zasada hoću 705 |