DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1933 str. 17 <-- 17 --> PDF |
nakon 10-god. ophodnjice velik broj izbojaka, povećana je temeljnica* i masa —i ali neznatno. Kod iskorišćavanja mase sa 70% i stabala sa 52% u istim razredima postignut je na koncu ophodnjice manji broj Aabala, ali je povećana temeljnica i osobito masa. U prvom slučaju od ukupnog prirasta mase išlo je na dva najdeblja razreda 43%, a u drugom slučaju 60%. Résumé. L´importance d´introduction, a titre intérimaire, de cette forme de traitement de forets dans quelques de nos montagnes ou se trouvent encore des grandes superficies couvrées exclusivement des bosquets. Ing. A. PANOV (ZAGREB): TERMINOLOŠKE BILJEŠKE (NOTICES TERMINOLOGIQUES) 1. Jedan od najvećih autoriteta u oblasti naše šumarske terminologije nesumnjivo je g. Jovan M. Jekić. Njegov autoritet sâm bio bi dovoljan, da se jedan termin usvoji ili odbaci. Urođeni dar za takovu analizu, dugogodišnja praksa vršena u mnogim (nećemo se sigurno prevariti, ako kažemo u svim) krajevima predratne Srbije dobro poznavanje svih njezinih dijalekata — to troje čini, da g. Jekić nema premca na tom polju. Pa kad bi se radilo o sređivanju srpske terminologije (t. j. terminologije Srbije prije ujedinjenja sa Hrvatima i Slovencima), to bi djela i članci g. Jekića mogli i trebali da budu dovoljnom bazom za taj rad. Međutim za uređivanje i izjednačenje srpsko-hrvatske (u doglednom vremenu jugoslavenske) terminologije potražilo je Ministarstvo Šuma i Rudnika širu bazu. Naša će se naime terminologija uređivati komisijskim putem, biće produkat kolektivnog stvaranja šumarskih stručnjaka cijele Jugoslavije. Time je indirektno dopušteno i učešće ostalih šumara u rješavanju tog problema, u koliko im je stalo do što bržeg i što povoljnijeg riješenja; tada je dopuštena i kritika pojedinih izraza, koji su se udomaćili u jednom kraju i koji su ondje osvećeni možda i po najvećim autoritetima. Jer težište je prve faze rada na izjednačenju dviju terminologija, a tek će se poslije to težište prebaciti na problem uređivanja već izjednačenih terminologija. Za ljubav toga jedinstva u stručnoj terminologiji mogu se i moraju doprinijeti i izvjesne žrtve kako s jedne tako i s druge strane. Odbaciće se dakle možda i po koja dobra riječ, da se zamijeni s drugom, koja je zajednička za cijelu zemlju. Navešću jedan konkretan primjer i pokušaću braniti stanovište onog dijela šumara, koji smatra da bi trebalo zauvijek izbaciti iz znanstvenog srpskohrvatskog šumarskog riječnika riječ »gora« u značenju »šuma«, a pogotovu za već posječeni materijal, gradu. Na to me je potakla na jednoj strani činjenica, da se u našem novom (1929), pa čak i najnovijem (1933) zakonod- .. stvu upotrebljava ta riječ baš u pomenutom smislu, a na drugoj strani 703 |