DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1933 str. 15 <-- 15 --> PDF |
norme za sječu, iskorišćavanje i prodaju ovih šuma. U tim se normama ističe da se sječa smije vršiti jedino pod nadzorom šumarskih stručnjaka. Sječu treba voditi tako da se nutarnjim preostalim izbojcima privede dovoljno svjetla. Periferni dio izbojaka treba po mogućnosti ostaviti netaknut, jer on služi kao zaštita protiv stoke, a ujedno i pokriva tlo. Na svakom panju mora se ostaviti najmanje jedan izbojak kao sisač sokova. Prodaja drva iz ovih šuma vrši se po težini. Vaganje se obavlja na stovarištima. Po M e r z u treba niske bukove šume u položajima iznad 1200 m pretvarati u visoke šume, i to preko srednjih šuma (podržavanje stabala uzraslih iz sjemena — njih 50—200 po ha — kao i ljepših izbojaka). Obilježavanje stabala za sječu vrši se malim kolobrojem i zadiračem odnosno bojom. Prigodom sječe valja ostaviti izbojke tanje od 8 cm, zatim po nekoliko izbojaka debljih od 8 cm koji će služiti kao sjemenjaci, i konačno izbojke savijene uz zemlju. Prilikom sječe potrebno je da se prorijede izbojci na svakom panju, ako ih ima više. Nijedan panj ne smije ostati posve gô. Sjeći treba oštrom sjekirom, kosim zasjekom i što niže. Sjeći se može samo od 1 oktobra do t aprila. Čišćenje grana s panjeva ima se svršiti do početka maja. Izvadanje prebirne sječe u niskim šumama vrši se postepeno. Prvo označivan´e i sječa izbojaka počinju na stablima najdebljih razreda. Daljnje označivanje odnosno sječa preduzima se tek nakon odstranjenja ranije označenih stabala. Niska prebirna šuma u Tessinu isključivo služi za produkciju ogrijevnog drva. U njoj se ujedno vrši ispaša stoke. Pomlađivanje niskih prebirnih bukovih šuma provada se izbojcima iz panjeva i korijenja, pa sjemenom i položnicama (valjnicima, grebenicama). Grane horizontalnog rasta savije snijeg uz zemlju. Prignječi li ih zemlja i lišće, to one na tom mjestu razviju korijenje. Izbojci se nakon sječe javljaju tokom 1—2 godine. Narednog proljeća iza sječe pokaže se tek jedan dio izbojaka. Velik dio izbojaka javlja se idućeg proljeća, a manji ostatak drugog proljeća nakon sječe. F 1 u r y drži da bi bilo umjesno u čiste niske bukove sastojine unašati ariš i bor, kojima bi ondje klima, položaja i tlo odgovarali. U tu svrhu naglašuje potrebu da se uvede 5-god. prekid ispaše. Preporuča nadal1´e izgradnju putova, kako bi se pridigla vrijednost šuma. Nakon opisa stanja niskih prebirnih bukovih šuma u pomenutim zemljama donosi F 1 u r y rezultate interesantnih istraživanja, koja vrši od 1919 pa ovamo Švicarski centralni institut za šumske pokuse. Svrha je tim istraživanjima da se na osnovu raznih stepena intenziteta sječe u pojedinim debljinskim razredima prosudi, koja je sječa najpovoljnija s obzirom na produkciju mase. Metodika rada pri obavljanju ovih istraživanja sastoji se u slijedećem: Postavljaju se pokusne plohe u veličini od 0,25 ha. Na njima se vrše sječe razne jakosti, a prije toga mjere *se debljine svih stabalaca u visini od 1,30 m iznad zemlje. Na osnovu tih mjerenja razvrstavaju se stablaca na slijedeće debljinske razrede: 1. razred 1—3 cm (0,5—3,4 cm), 2. razr. 4—5 cm (3,5—6,4 cm), 3. razr. 8—!14 cm (6,5—14,4 cm), 4. razr. 16—24 cm (14,5—24,4 cm). Budući da predzadnji razred počinje sa ca 7 cm, to dva posljednja razreda obuhvataju deblovinu, a dva prednja granjevinu. Prigodom ozna čivanja materijala za sječu postupa se ovako: Ostavljaju se sitni izbojci i tzv. puzajuće grane, vade se — i to djelomično pa do gotovo posve svema — stabalca iz dvaju posljednjih, najdebljih razreda, a usto se 701 |