DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1933 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Mnogim prijedlozima za poboljšavanje šumarskih prilika u Švicarskoj, Italiji i Francuskoj nastojalo se da se prebirne niske šume prevedu vr visoke. Ta nastojanja nisu mogla naići na potpun uspjeh. Napose to važi za planinske krajeve, gdje se šuma jednako, ako ne i više, cijeni za potrebe paše kao i drva. U krajevima ekstenzivnog poljoprivrednog gospodarstva i gdje postoji nestašica obradivog tla daje ovaj način gospodarenja mogućnost života ondješnjem žiteljstvu. Siromašni planinski žitelji prehranjuju pomoću ovakovih šuma svoju stoku. Oni iz njih dobivaju ogrjev, listinac, brst i dr. Šume ove vrste predstavljaju u ovakvim krajevima vezu između šumskog, poljoprivrednog i planinskog gospodarenja. Osim toga one štite tlo od ogoljenja. Predstavljaju dakle gospodarski oblik, koji s obzirom na podržavanje šuma i zaštitu tla u ovakvim prilikama vrlo dobro odgovara, naravno uz pretpostavku da se gospodarenje u ovim šumama vodi po izvjesnom planu. Iz istih razloga prebirni način gospodarenja u niskim šumama bio bi možda od važnosti i za naše prilike. Kod nas ima golemih površina šuma-šikara, na čije se racionalno gospodarenje još ni ne pomišlja. Imamo ovaj čas pred očima u prvom redu mnogobrojne, u glavnom bukove šikare unaokolo naših planinskih naselja. Tamošnji stanovnici vjekovima vrše u tim šumama pašarenje, sijeku ogrijevno drvo — neograničeno i bez ikakova reda, sabiru u njima listinac i krešu brst. Oni su upućeni na njih i kad se hoće ogrijati i kad trebaju stoku nahraniti. Naravno da u takvim prilikama moraju pomenute šikare očajno izgledati. One su čak često puta morale uzmaknuti ne mogavši se odrvati stalnoj navali čovjeka i njegovih pratilaca (stoke). Na njihovu m´estu caruje danas golijet i pustoš. Na drugoj strani vidimo ih, kako ipak donekle odolijevaju — iako iscrpljene, iznakažene i izmorene — navali očvjeka, daju mu iz sebe sve i štite ga od vjetra i vode. Niko međutim o njima ne vodi ozbiljnijeg računa, premda su one od naročite važnosti baš za onaj dio našeg naroda, koji provađa najbjedniji i najmukotrpniji život. Uređivanje pomenutih šuma-šikara predstavlja u budućnosti velik problem našeg šumarstva. O njihovu uređivanju s čisto šumarskog gledišta neće naravno moći biti ni govora, sve dok u onim krajevima obitavaju ljudi. Prevađanjc šuma-šikara u visoke šume ne može pod saadnjim okolnostima uopće doći u obzir. O tom bi se moglo govoriti tek onda, kad bi se valjanom kolonizatornom politikom raselili stanovnici iz siromašnih planinskih krajeva u prikladnije krajeve. Pri rješavanju ovog pitanja trebat će voditi naročitog računa o tome, da se dovedu u sklad i narodno-gospodarski i šumsko-gospodarski interesi. Međutim svakako je važno da se što prije započne s uvađanjem nekog reda u gospodarenju naših šuma-šikara. One ne bi smjele ostati i dalje prepuštene same sebi. Prigodom njihovog uređivanja držim da bi iz gore pomenutih razloga bilo možda umjesno zadržati ih u niskom uzgojnom obliku i zavesti u njima prebirno gospodarenje na sličan način, kao što je to u drugim zemljama, kako će se iz daljnjega vidjeti. Prema navodima Flurva u francuski m Pirinejima ima mnogo šuma ovog oblika s bukvom kao glavnom vrstom. Prema statističkim podacima od 1883. g. bilo je u Francuskoj niskih prebirnih šuma 43.550 ha (od toga državnih 14.045 ha, općinskih 29.505 ha). Posljednjih 50 godina smanjena je donekle ta površina pretvorbom u visoke šume. 698 |