DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 58 <-- 58 --> PDF |
more s time, da Ministarstvo odredi anketu, koja će u saradnji sa Jugoslovcnskim šumarskim udruženjem točno ispitati problem Šipada. Dr. Z u b o v i ć razlaže, kako treba dati moralnu potporu nastojanju komora. Nadležne vlasti treba da uzmu u obzir traženje komora. Predsjedni k naglašava da Jugoslov. šumarsko udruženje može donositi mišljenja samo o stvarima šumarskog karaktera. U pitanje sjedišta poduzeća Šipad kao i u pitanje Uštiprače i Durmitora ne može Jugoslov. šumarsko udruženje da ulazi. Nikako ne može skupština prosuditi predmet bez studija. Ing. Babi ć čita rezoluciju, koju predlaže odbor s time, da se pošalje Ministru šuma. U rezoluciji se predlaže, da Ministarstvo komisijom u saradnji sa Jugoslov. šumarskim udruženjem ispita stanje Šipada i provjeri navode komora, a napose da istraži pitanje potrajnosti. Dr. Z u b o v i ć se ne slaže sa predloženom rezolucijom. Ing. B a rana c obrazlaže rezoluciju. Ing. G r ii n w a I d govori, kako treba da se mi šumari borimo za potrajnost prihoda iz naših šuma, treba da se mi šumari borimo protiv devastacija. Gospodinu Ministru neka se pošalje rezolucija u tome smislu. Ing. S 1 i j e p č e v i ć predlaže, da se prepusti upravnom odboru, da prouči pitanje poduzeća Šipad. Poslije dulje debate skupština zaključuje, da se pošalje nadležnim faktorima citirani dopis komora sa slijedećom predstavkom: »Kongres Jugoslovenskog šumarskog udruženja, održan u Banjaluci 4. septembra 1933. preporučuje nadležnim faktorima da prouče zahtjeve privrednih komora Vrbaske banovine a naročito u pogledu potrajnosti gospodarenja sa šumama.« Osim toga skupština stavlja u dužnost Upravi, da iznesena pitanja prouči te da preduzme, što je dalje potrebno. XIII. Tajnik čita slijedeći predlog ing. Cvjtovca : »U cilju propagande šumarstva, prosvjećivanja naroda uzornom šum. kulturom i utiranja sveopće težnje našeg naroda i nas šumara napose, da se što prije zazeleni sada gola obala našeg plavog Jadrana, predlažem da Jugoslovensko šumarsko udruženje osnuje fond za podizanje jedne kulture na kršu uz samu obalu i po mogućnosti drugu na goljeti Južne Srbije. Prihodi fonda bili bi god. dotacija Udruženja, dobrovoljni prilozi članova i drugih lica i eventualno drugi prihodi. Zemljište za kulturu bi se imalo besplatno ishoditi od države.- Ima biti na mjestu posvemašnje goljeti ali uz zgodnu dragu kao pristanište i ljetovalište, kakovih imade vrlo mnogo duž obale. Kultura bi se podigla uz obalu zato, da posluži propagandi među turistima i onda zato, da se poslije može sagraditi jedna zgrada »Šumarski Dom«, za ljetovalište članovima Udruženja i za čuvarsko i upravno osoblje kulture. Dom bi se izgradio posebnim prihodima, a kasnije prihodi od doma ulazili bi u fond za podizanje kulture, koja bi se postepeno povećavala površinom. Mislim, da bi ovakova kultura bila najbolji spomenik djelovanja našeg Udruženja.« Nakon kraće diskusije se zaključuje, da se predmet prepušta Upravnom odboru. XIV. Jednoglasno se zaključuje odaslati g. Ministru šuma slijedeću predstavku: Gospodine Ministre! Glavna godišnja skupština Jugoslovenskog šumarskog udruženja, održana dne 3. septembra o. g. u Banjaluci, sa žaljenjem je konstatovala činjenicu, da državni šumarski činovnici i službenici u područnom Vam resoru, koji služe kod pojedinih Kr. banskih uprava i Direkcija šuma, naročito u posljednje vrijeme, ne primaju svoje mjesečne prinadležnosti, već sa znatnim zakašnjenjem od 2—3 i više mjeseci. 680 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Kako je velika većina toga osoblja upućena na izdržavanje svoje i svoje porodice isključivo od svoje plate, to uslijed neuredne doznake mjesečnih beriva dolazi u vrlo neprijatan položaj, da se za podmirenje´ najnužnijih životnih potreba mora zaduživati i živjeti na kredit, koga na dulje vrijeme, naročito u opetovanim slučajevima ne može ni dobiti. Nepotrebno je naglašavati koliko uslijed takovog postupka gubi ugled naše struke i njezinih službenika, u širokim narodnim slojevima sa kojima svaki šumar po naravi svoje službe dolazi u svakodnevni doticaj. Pošto se u drugim resorima mjesečne prinadležnosti službenika redovito isplaćuju, Jugoslovensko šumarsko udruženje moli Vaše Gospodstvo, da izvoli ispitati razloge, koji rukovode područno Vam odjeljenje za računovodstvo i finansije, da se razdioba kredita za personalne izdatke ne izvršuje blagovremeno i pravilno na sve upravne jedinice. Ministarstvo šuma i rudnika kao privredni resor ima dapače sve uslove, da personalne izdatke svojih službenika podmiruje iz prikupljenih vlastitih prihoda, pa je tim vjerojatnije, da u pogledu otvaranja tih kredita postoje više administrativne nego stvarne finansijske poteškoće. U vezi napred izloženog moli se Vaše gospodstvo,1 da izvoli izdati potrebno naređenje, da se ove neprijatne činjenice u budućnosti odstrane i da se ispravnim rukovanjem odobrenih kredita nađe način za blagovremenu i točnu isplatu mjesečnih prinadležnosti šumarskih službenika u područnom Vam resoru, čime će se istima podignuti ne samo poljuljani ugled´ i kredit u narodu nego i povjerejnje u službu kojoj su se posvetili. XV. Tajnik razlaže predlog Sarajevske podružnice u predmetu promjene Pravilnika za podružnice u smjeru, da članovi iz banovina, u kojima još podružnice nisu osnovane, mogu sarađivati u susjednim podružnicama, dok se na njihovoj teritoriji ne osnuju podružnice. To traži 120 članova iz onih dijelova Primorske i Zetske banovine, koji gravitiraju prema Sarajevu i žele sarađivati u Sarajevskoj podružnici. Ing. B a b i ć obrazlaže predloge Sarajevske podružnice. Članovi žele rad i traže odobrenje ove skupštine. Moli, da se predlog Sarajevske podružnice primi s time da se saradnja u podružnicama članovima u susjednim banovinama dozvoli samo dotle, dok se u tim susjednim banovinama ne osnuju podružnice. Ing. Prpi ć se izjavljuje protiv predloga podružnice, jer bi se narušio princip osnivanja podružnica po banovinama. Osim toga bi se onemogućilo, da se osnuju podružnice u onim banovinama, gdje još podružnica nema. Poslije dulje debate skupština usvaja predlog, da ostane na snazi princip striktnog formiranja podružnica po banovinama. XVI. Ing. M i k 1 a u predlaže, da se ponovno i sa ove Glavne skupštine apelira na nadležne, da se na mjesta, za koja su zvani jedino šumari, stvarno i postavljaju šumarski stručnjaci. Na položaju šefa šumarstva u Savskoj banovini još uvijek sjedi pravnik. Nemoguće je zamisliti, da se na pr. za šefa zdravstva ili primariusa bolnice postavi netko, tko nije liječnik ili da se za šefa pravnog odsjeka postavi agronom ili slično. A ipak se takove kardinalne pogreške čine sa šumarstvom. Skupština jednoglasno zaključuje, da se nadležnima po predmetu uputi rezolucija s time, da se ne namještaju nestručnjaci na ona mjesta., za koja su zvani samo stručnjaci. XVII. Pretsjednik Lenarči ć predlaže, da1 Glavna skupština skrene nadležnima pažnju na to, da treba svim silama nastojati, da se u struci šumarstva namjesti dovoljan broj stručnjaka. Brojni naši mladi drugovi su bez zaposlenja, a struka ih toliko treba. 681 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Skupština prima predlog s time, da se po predmetu uputi predstavka Gospodinu Ministru šuma. XVIII. Ing. S tr i nek a razlaže, kako je teško onim inžinjerima šumarstva, koji su bez namještenja. Obijaju dnevno uzaludno pragove Ministarstva. Njihovo teško stanje može da pravo razumije samo onaj, tko je to doživio. Potrebno! je riješiti pitanje fakulteta. Prevelik broj stručnjaka izlazi u život, a ne, daje im se kruha. Predlaže, da se jedan od dva šumarska fakulteta ukine ili da se; uvede numerus clausus slušača, jer se ovako dalje više ne smije. Predsjedni k razlaže, kako mi šumari ne smijemo rušiti naše najviše ustanove, već moramo nastojati da one budu što bolje dotirane; Našim šumama si potrebni još mnogi i mnogi stručnjaci Još dugi niz godina bi svi apsolventi naših fakulteta morali dobivati uposlenje u šumarstvu. Teško stanje naše struke vidi se baš u tome, što naši akademičari kažu, da imamo previše škola i previše obrazovanih stručnjaka. Naše univerze ne produciraju previše, jer naše šume imaju premalo upravitelja. Dr. Zubovi ć razlaže kako je antikulturno stvarati proletarijat stručnjaka. Fakultete treba reorganizirati. Drvarsku školu u Sarajevu treba ukinuti. Skupština prepušta predmet Upravnom odboru na riješavanje. Ing. Obradovi ć predlaže, da se penzionišu šumar, činovnici sa potpunim godinama službe i da se namještaju mladi. Ing. Os t o j i ć replicira na govor predgovornika. Udruženje neka podupre akciju Ministarstva u smjeru, da se osigura još dovoljan broj stručnjaka. Ministarstvo nastoji, da se u novom budžetu osigura 50 novih mjesta. Skupština sa odobravanjem prima izlaganje g. ing., O s t o j i ć a. Ing. Radiš a Petrovi ć govori o praksi činovničkih pripravnika, traži, da se nadležni što više brinu, kako bi se pripravnici sito boljo osposobili za dalju:i samostalan stručni rad. Ing. G r ii n w a 1 d razlaže, što je sve do sada Udruženje kod Ministarstva poduzimalo u smjeru, da pripravnici dođu do što svestranije stručne prakse. Ing. Petrovi ć razlaže, kako se činovnički pripravnici ne unapređuju u činovnike. Zaključuje se zamoliti Ministarstvo šuma, da se činovnički pripravnici u državnoj službi sa položenim stručnim ispitom i propisanim godinama pripravničke službe unaprijede u VIII. položajnu grupu. XIX. P. Bambulovi ć traži, da se reputati dadu i šumarskim činovnicima opšte upravne vlasti. Skupština jednoglasno zaključuje, da se po predmetu upravi nadležnima predstavka sa traženjem, da se deputati doznačuju svim šumarskim službenicima bez obzira služili oni kod uprave državnih šuma ili kod opštih upravnih vlasti. XX. Predsjedni k sa žaljenjem konstatuje, da skupštini nisu prisustvovali profesori šumarskih fakulteta, tih naših najviših stručnih u:.tanova, kao ni viši činovnica Ministarstva šuma, koji bi trebali biti nosioci šumarske politike u državi, a ni članovi Udruženja sa službom kod nekih direkcija i banskih uprava. Zahvaljuje Vrbaskoj banovini za gostoprimstvo te Vrbaskoj pocružnici, što je tako požrtvovno organizirala sve radove oko ovog kongresa. Osnivanjem Vrbaske podružnice pustilo je šumarstvo u ovoj banovini dubok korijen. Želi uspješan rad Podružnici. Zahvaljuje članovima na brojnoj posjeti. Time je skupština zaključena na dne 4 septembra 1933 godine u 13 sati. Skupštini je prisustvovalo oko 130 članova. 682 |