DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 57 <-- 57 --> PDF |
ništa ne obnavlja i ne investira. Netaknute, objekte ne privodi eksploataciji, nego siječe samo što mu je najbliže na dohvatu gotovih pruga u otvorenim područjima. Ni iz vremena najbolje konjunkture i kad je eksploatiralo najbliže i najbolje šume, nema nikakovih rezerva, šta više duguje državi preko 25 miliona za račun neplaćene šumske takse. Svoje viškove plasiralo je u preduzeće Durmitor koje je po saznanju izgubilo sav svoj akcijski kapital, ali koje je ipak svoje šume procjenjene i kupljene za 4 i .. miliona dinara preprodalo konačno za 18 miliona dinara. 1 sad se sprema slična transakcija sa Ustipračom, medu ostalim i radi toga da se može kazati kako je preduzeće razgranalo svoje poslove oko Sarajeva da bi tamo mogla ostati i njegova centralna uprava. I dok se tako špekuliše daleko oko centrale, stvarno poslovanje preduzeća zapinje, fabrika celuloze prestala je da radi i propada a drugorazredno tehničko drvo ostavlja se u šumi ili pali u masama. U isto vrijeme i dok je preduzeće pasivno, eksploatacija bližeg, drveta forsira se po stručno nedopuštenim metodama. Niko odavde ni jedno tijelo i ni jedan čovjek daljih pogleda nema ni ingerencije ni uviđaja u ovo poslovanje i mi svi zabrinuto gledamo u budućnost. Uslijed svega napred rečenog apeliramo na Jugoslovensko šumarsko udruženje, da ovaj predmet na svom predstojećem kongresu iznese, da podupre naše težnje koje idu za reorganizacijom preduzeća Dobrljin Drvar i da nas kao stručna organizacija potpomogne. Naše su težnje: 1) Da se preduzeće Dobrljin Drvar oslobodi od eksternih pasivnih i nepodesnih poslova (Durmitor, Ustiprača) i da se sistematski reorganizira i osposobi za daljojO razvitak i stalan rad u granicama prihodne sposobnosti šuma; 2) Da se centrala preduzeća prenese iz Sarajeva bliže stvarnom poslovanju preduzeća na teritorium Vrbaske banovine; 3) Da se formira dovoljan broj šumskih uprava i čuvarskog osoblja, da bi se poslovi održavanja, obnavljanja i eksploatacije šuma vršili bolje i urednije; 4) Da se preduzmu sudske i administrativne mjere za zaštitu narodnog imanja u područjima preduzeća, napose da se zabrani trgovina sa cjepkim drvetom, a izdavanje cjepkog drveta za Servitut ograniči samo na sjecišta redovnih servitutnih sječa. U punom uvjerenju, da će se Jugoslovensko šumarsko udruženje, saglasvti sa našim gledištem, mi se nadamo, da će onda i sva javnost stupiti na našu stranu i da će se tako postići cilj za kojim idemo u općem državnom i specijalnom interesu naše banovine.« Predsjedni k daje predmet na debatu. Razlaže, kako je najveće Jugoslov. drvno preduzeće, koje je osim toga u rukama države, pozvano da nastupa kao regulator tržišta, da uredi svoju eksploataciju prema potrebama tržišta. Preduzeće ovakovog značaja ima i uzgojnih te socijalnih zadaća, koje može ispunjavati samo, ako je potrajnost rada potpuno garantirana. Ako dođe takova konjunktura, da preduzeće gubi na radu, treba rad smanjiti do pokrića minimalnih stalnih režija. Ing. M i k 1 a u pita, da li se može potrajno koristiti godišnji etat od 36O.0OO m3 Dr. Zubovi ć kaže, da je to po stanju od god. 1922. Do danas se je stanje pogoršalo. Ing. Ko s razlaže, da to nije trajni već prelazni etat. Ako se previše siječe i time ugrožava potrajnost, krivo je tomu Ministarstvo šuma, koje odobrava takove sječe, a koje može da upliviše na stvar ne samo kao vlasnik tih eksploatisanih šuma, već i kao vlasnik samog preduzeća. Svota, koju je navela komora, da Šipad duguje državi, ne odgovara, već je manja.. Predsjedni k predlaže, da se odašalje Ministarstvu šuma predstavka ko 679 |