DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 55 <-- 55 --> PDF |
ritet kod naroda, a od kakovih to nedoglednih posljedica može da bude, nije potrebno na ovome mjestu naglašavati. Događaju se čak i takovi slučajevi, da uzurpanti prodaju uzurpirane površine odnosno to svoje »uzurpaciono pravo«, i da organi upravnih vlasti prisustvuju tim prodajama i dapače ovjeravaju kupoprodajni ugovor. Ni ovome nije potrebit nikakav komentar. Skrećući pažnju na sve ovo Vašem Gospodstvu, Glavna skupština Jugoslovenskog šumarskog udruženja želi i moli da se sa šumara iz rečenih razloga skine veliki i teški teret odgovornosti, uvjerena i svjesna, da su šumari i šumarski organi učinili, i više nego su njiihove sile dopuštale, ali da su prilike i okolnosti bile jače od njih, pa da pored svega svoga truda i napora nisu mogli da sačuvaju šume onako i u onolikoi mjeri, kako je to trebalo i kako to Zakon i zakonske odredbe imperativno traže. Iznoseći prednje Vašem Gospodstvu, Glavna skupština Jugoslovenskog šumarskog udruženja kao legalni predstavnik cjelokupnog Jugoslovenskog šumarstva moli Vas, Gospodine Ministre, i nada se, da ćete učiniti sve, što je moguće da se ovome zlu stane definitivno na kraj. Svojim autoritetom i energičnim zauzimanjem kod mjerodavnih, uvjereni smo, da ćete postići da upravne vlasti svoju dužnost u pogledu zaštite državnih šuma ispune potpuno, i da sa potrebnom brzinom i energičnom strogom primjenom svih zakona i zakonskih propisa u zajednici s šumarskim vlastima i organima spreče to veliko zlo i nevolju po naše šumarstvo. Jer samo u potpunoj saradnji opšte upravne vlasti i uprave državnih šuma moguće je postići u tom smislu pozitivan rezultat. Isto tako Glavna skupština Jugoslovenskog šumarskog udruženja nada se, Gospodine Ministre, da ćete sprovedbene naredbe za sprovadanje unutarnje kolonizacije podvrći reviziji, promijeniti i akomodirati stvarnosti i tehničkoj mogućnosti, da bi se to važno i goruće pitanje definitivno skinulp sa dnevnog reda, jer je inače sprovođenjc po postojećim propisima apsolutno nemoguće. Gosp. Dr. Z u b o v i ć razlaže, kako se uzurpiranje šumskog zemljišta u Bosni za vrijeme turskih vremena nije smatralo´ prekršajem već obratno-. Ako je netko krčenjem priveo šumsko zemljište poljoprivredi, smatralo se je to zemljište njegovim. Dakle u tom starom pravu imaju korijen i današnje uzurpacije. Uzurpacije su često upravo ekonomska nužda. Stoga rezolucija u mnogom smjeru ne odgovara. Nakon debate prima skupština gornju rezoluciju (sa svim osim jednog glasa) u cijelosti s time, da se po predmetu apeluje i na Ministra predsjednika i Ministra unutrašnjih poslova. XII. Tajnik čita slijedeći dopis Trgovačko-industrijske i zanatske komore za Vrbasku banovinu: »Jugoslovenskom šumarskom udruženju Na području ovih komora, koje se podudara u glavnom i sa područjem banjalučke Direkcije šuma radi veliko Šumsko-industrijsko preduzeće Dobrljin Drvar a. d. Značenje toga preduzeća je od tolike opće i od tolike naročite važnosti za privredu ovih krajeva, da su privrednici Bosanske Krajine već odavno a Komore od svog osnivanja, činile sve moguće pokušaje u smjeru njegovog podesnijeg razvitka i reorganizacije. Preduzeće Dobrljin-Drvar drži pod ugovorom 9 šumskih područja na teritoriju Vrbaske banovine sa površinom šuma, koje su rezervisane za eksploataciju od 90.067 ha i sa masom prema stanju od 1922. god. od 28,618.805 m3 četinjastog i 13,360.196 m3 lisnatog drveta. Množina drveta, koja bi se mogla trajno svake godine sječi u tim šumama iznosi 361.191 m3. 677 |