DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Rezoluciju : Uzurpacije, ta tako rekuć rak-rana na tijelu naših, ne samo u mnogo slučajeva neracijonalnom sječom, nego i napadom svih mogućih štetočina izmrcvarenim šumama, zauzele su toliko maha da ozbiljno prete, da će dovesti u pitanje opstanak jednog velikog dijela državnih šuma. Ono, što nije neracijonalnom eksploatacijom uništeno, ono što potkornjak, duvna, gubar i druge šumske štetočine nisu mogli uništiti, sprečcni represivnim i preventivnim mjerama stručnjaka — šumara, — došao je da uništi čovjek, taj vjekovni i najveći šumski štetočinjac. Došao je, da granu na kojoj sjedi, odsječe, da opstanak, kako svoj tako i novih pokoljenja, koja iza njega dolaze, dovede u pitanje i onemogući ne samo racionalnu šumsku privredu, nego i svoje vlastito trajno snabdijevanje sa drvetom iz državnih šuma. Naš neprosvešteni, kulturno i socijalno zaostali seljak u svojoj zaslijepljenosti i pohlepi za momentalnim koristima, potpomognut u većini slučajeva demagoškim radom i uplivom političkih ljudi, ne pozna granice svoje gramzljivosti za zemljom. Ne vodi računa, da će kroz kratko vrijeme od te zemlje, gdje je dosad rasla lijepa i tako svima nama potrebna šuma, postati u većini slučajeva goli krš, postati pusto neproduktivno tlo. Upravitelji državnih šuma, kao i svi državni šumarski organi radili su, rade i radiée da tome zlu stanu na kraj. Ali sav taj ogromni trud i napor bio je dosada najvećim dijelom od slabe ili nikakove koristi; pozitivni se rezultati nisu postigli, jer mi šumari nismo u tom teškom radu naišli na potporu onih, koji s"i nam je s obzirom na važnost ovoga pitanja trebali zakonski u punoj mjeri da pruže, — nismo naišli na potporu od upravnih vlasti. Ta nedovoljna aktivnost i labavost upravnih vlasti bila je, a i sad je od nedogledno štetnih posljedica po državne šume i po državno šumsko gospodarstvo. Sa jedne strane oni, koji su zauzeli dijelove šuma i šumskog zemljišta, ostali su nesmetani u svom bespravnom posjedu uzurpiranog zemljišta, a sa druge pak strane na njih §u se ugledali sve novi i novi uzurpanti, videći, da im vlast ne čini skoro nikakove smetnje. Na taj način neprimjenjivanjem Zakona i zakonskih odredaba samo se je potkrepljivalo kod našeg naroda čvrsto staro vjerovanje, da je šuma svačija i ničija i šume su se nemilosrdno upropašćivale i dalje upropašćuju. Narod se je sve više i više utvrđivao u svome uvjerenju, da za državne šume ne vrijede zakonske odredbe o pravu vlasništva, koje je zakonodavac inače strogo predvidio. Uvjerenje naroda da krađa, a pogotovo uzurpacija u državnim šumama nije iste prirode kao krađa ili uzurpacija privatne imovine, učvršćena je kod naroda do maksimuma i time mu je imputirano, da je dapače to njegovo pravo. Uzurpacije su zauzele toliko maha, da im nisu pale žrtvom samo šumske čistine i okrajci državnih šuma, nego su u ogromnom broju i sa velikim površinama zašle i u visoke državne šume stvarajući tako enklave, čije se granice i ograde sve to više pomiču i raširuju na štetu i´ teret državnih šuma. Uzurpacije se nisu zadržale samo na relativnom, nego su u glavnom raširene na apsolutnom šumskom tlu, odnosno na tlu, koje bi bilo eventualno sposobno samo za vrlo kratko vrijeme za koju drugu vrstu kulture. Od tih ogromno velikih površina uzurpiranog državnog šumskog zemljišta kroz najkraće vrijeme stvoriće se otvoren krš i golet, jer će onaj tanki sloj zemlje i humusa što ga je šuma kroz vjekove stvorila i sačuvala, biti potpuno sapran. Mnogobrojni primjeri napuštenih uzurpacija koje su postale golet i krš jasno i bjelodano nam to dokazuju. 674 |