DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Priroda broj 7 izašla je sa slijedećim sadržajem: Otrovne zmije u našim krajevima i dobivanje seruma protiv njihova ujeda. Noviji pokusi o utjecaju visokih slojeva atmosfere na valove radia. Pasji kupus. Svraka sa prostrijeljenim srcem. Spolne žlijezde i njihovi hormoni. Navika na otrove. Tisuću otoka na dalekom istoku. Jod kao antiseptično sredstvo. Let preko Mount Everesta. Biljke naznačuju rude u zemlji. Kako se sporazumijevaju mravi. Zašto se neke gusjenice udružuju. Metal tantal. Krvna spremišta u čovječjem tijelu. Najhladnije mjesto u. Evropi. Bijela kornjača. Marokanski skakavac. Razgovori. Objava knjiga i t. d. — Priroda, popularni časopis Hrvatskoga Prirodoslovnog društva u Zagrebu izlazi mjesečno, godišnja pretplata iznosi 60.— dinara. Pokusni brojevi razašilju se besplatno, prema raspoloživoj zalihi. Upite slati na upravu Prirode, Zagreb, Goljak 2:2a. IZ UDRUŽENJA ZAPISNIK 57-me Glavne godišnje skupštine Jugoslovenskog šumarskog udruženja, održane na dne 3. i 4. septembra 19331 u Banjaluci. I. Predsjednik ing. Mila n Lenarči ć otvara zborovanje u dvorani banske palače na dne 3. septembra u 10 sati prije podne. »Slavna skupštino, v e I c c i j e n j e n e dame i gospodo! Po zaključku glavne skupštine na Sušaku priređena je današnja glavna skupština Jugoslovenskog šumarskog udruženja u Banjaluci. Po prvi put dolazi Jugoslov. šumarsko udruženje u Banjaluku, u taj važan centar Krajine, na branik Bosne, u historijski kraj, gdje je Petar Mrkonjić polagao temelje naše budućnosti. Kod otvaranja ove glavne skupštine neka bude prva naša misao posvećena našem neimaru, najvišem čuvaru narodnih interesa, a time i najvišem zaštitniku na ih šuma — našem presvijetlom vladaru Nj. Veličanstvu Kralju Aleksandru. U znak tradicionalne i srdačne odanosti šumara pozivam Vas da kliknemo: Neka živi Nj. Veličanstvo Kralj Aleksandar i Njegov uzvišeni Kraljevski Dom!« (Skupština ustaje i burno kliče: Živio Kralj!) »Njegovo Veličanstvo izvoljelo je počastiti Jugoslov. šumarsko udruženje time, što je poslalo svog zastupnika, pa mi je kao predsjedniku Jugoslov. šumarskog udrjženja osobita čast pozdraviti zastupnika Nj. Veličanstva g. generala B e 1 i m a r k ovića . Jugoslov. šumarsko udruženje moli g. generala, da na najvišem mjestu bude tumačem izraza naše duboke odanosti i ljubavi. Ujedno predlažem, da me skupština ovlasti, da Visokom Pokrovitelju našeg Udurženja odašaljem slijedeći brzojav: »Njegovom Veličanstvu Kralju Aleksandru I., Beograd. Jugoslovenski šumari sakupljeni na svojoj godišnjoj skupštini u Banjal ici uz izraze duboke podaničke vjernosti pozdravljaju svog Visokog Pokrovitelja usklikom: Da živi Njegovo Kraljevsko Veličanstvo, da živi uzvišeni, Kraljevski Dom! Predsjednik Lenarčić.« (Skupština burno odobrava i opetovano kliče: Živio Kralj!) G. predsjednik nastavlja: »G. Ministar šuma i. rudnika spriječen da lično prisustvuje današnjoj skupštini, našlo io je na Jugoslovensko šumarsko udruženje pismo, u kojem učesnicima šalje srdačne pozdrave i želi srećan i uspješan rad. Na skupštinu je izvolio odaslati svog delegata, pa mi je čast pozdraviti g. šefa personalnog odseka odeljenja za šumarstvo Ministarstva šuma ing. Petra Ostojića. Molimo ga da izvoli isporučiti g. Ministru našu 669 |
ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 48 <-- 48 --> PDF |
zahvalnost te da mu izrazi našu stalnu pripravnost, da mu sve naše snage i naše znanje stavimo na raspolaganje u cilju napretka šumarske struke. Predlažem, da skupština g. Ministru odašalje slijedeći brzojav: »Gospodin Pavao Matica, Ministar šuma i rudnika, Beograd. Jugoslovenski šumari sakupljeni na svom godišnjem zboru u Banjaluci pozdravljaju Vas, Gospodine Ministre, želeći Vam uspješan rad na promicanju i zaštiti interesa zelene struke. r Predsjednik Lenarčić. (Skupština sa odobravanjem prima brzojav). »Pozdravljam zastupnika bana g. dr. Dušana P,e tro vica. G. ban — koji se je osobito istakao u vojsci — koji je u teško i kritično doba razumio, da sa svojom željeznom voljom i visokom inteligencijom digne naše željeznice do visine, koja je u čast narodu i državi — stvorio je tia historijskom tlu bosanske krajine iz stare Banjaluke moderan grad, komu se divimo, a ovu banovinu je podigao u pogledu kulturnom, upravnom i gospodarskom. Pozdravljam g. bana kao najvišeg lokalnog čuvara narodnog šumskog bogatstva, pa ga molim, da svoju veliku energiju posveti pitanju šuma, koje su baš u ovoj banovini od najveće važnosti po narod i njegovo blagostanje. Gospodinu podbanu dr. Petrov i ću zahvaljujemo za njegov dosadašnji lad i potporu, koju je u okviru zakonskih mogućnosti davao šumarskoj struci. Poznate su mu sve teškoće našeg rada iz njegovog dugogodišnjeg djelovanja, pa je time dana puna garancija, da će šumarska grana narodne privrede naći u njegovoj osobi svu potporu. Pozdravljam zastupnika bratskog čehoslovačkog šumarskog udruženja profesora visoke šumarske škole u Brnu ing. F. Bernarda . Molim ga da isporuči našoj braći čehoslovačkim šumarima tople pozdrave.« Zatim predsjednik pozdravlja pretsjednika trgovačko-zanatske-komore za Vrbasku banovinu Dr. Zurunića ; zastupnika srpskog-poljoprivrednog društva Dr. M a r k o v i ć a, narodne poslanike ing. Pahernika i Dr. Lazare vica. Zatim se predsjednik obraća novinarima: »pozdravljam Vas kao reprezentante one velevlasti, čija saradnja je našem šumarstvu tako preko potrebna. Apsolutno treba da budete pred javnošću tumačima u odgajanju naroda po svim pitanjima i problemima njegovog odnosa spram šume i šumarstva.« U nastavku svog govora pretsjednik kaže: »Gospodo! Ogromne površine naše prostrane zemlje nisu na visini pa ni na početku šumske kulture. Nepoznavanje naše nauke vlada svuda oko nas, nerazumijevanje za narodno-gospodarsku važnost šume i šumarstva je sveopće. Naša javnost si još nije svijesna, da je šumska privreda najkonzervativnija, pa zato i najosjetljivija grana narodnog bogatstva. Nije javnost svijesna, da je rad u šumarstvu rad, čiji efekat se vidi tek nakon decenija, a svaka griješka može biti katastrofalna i nepopravljiva. Ne osjeća naša javnost, da je šuma u velikim predjelima naše prostrane otadžbine preduvjet za eksistenciju našeg naroda. Pa kad usporedimo naše šumarstvo sa susjednom granom narodnog gospodarstva — sa poljoprivredom — vidimo, kako se poljoprivredi posvećuje nesrazmjerno veća pažnja. Poljoprivreda ima svoje Ministarstvo, koje nije vezano na drugu granu, koja nema sa poljoprivredom nikakve veze. Poljoprivreda ima svoje široko razgranjeno školstvo za stručni odgoj naroda, svoja posebna odjeljenja kod banovina, koja nigdje ne vode nestručnjaci, poljoprivreda dobiva velike novčane potpore, ona ima uzorna gospodarstva, pokusne stanice, melioracije, subvencionirane izložbe, subvencionirana gnojišta, čitava ministarstva se brinu za prođu poljoprivrednih produkata. Neću i nemogu da prikazem čitav kontrast između poljoprivrede i šumarstva. Porazno bi 670 |
ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 49 <-- 49 --> PDF |
bilo to za našu javnost i za naše narodno-gospodarske prilike. Ali dozvolite mi drastinu paralelu : Dvije su noge, na kojima stoji naše narodno gospodarstvo, jedna je obučena u lakovane cipele, dok je druga — bosa. Jugoslovensko šumarsko udruženje posvećuje svoj nesebičan rad visokom cilju, podizanju kulture naše zemlje — podizanju trajnog narodnog blagostanja. Svome narodu i državi posvećuje svoje najviše teoretsko znanje — pa i najdublje praktično iskustvo. U tom radu sprečavaju Jugoslovensko šumarsko udruženje teške okolnosti. Zato treba da svi faktori podupru taj rad. Upravljam apel na gospodu, koja su došla da počaste našu skupštinu: podupirajte svim snagama šumarski rad u korist naroda, pa time i države.« Iza toga predsjednik predlaže, da budu zapisničari skupštine gg. ing. N i . o 1 a M i ha liče k! i ing. Antun Knez, a ovjerači zapisnika gg. ing. Ilija Slijepč e v i ć i ing. Jovan M e 11 a š, što skupština prima. Tajnik čita pozdravne brzojave i dopise (od gosp. Ministra šuma, začasnog predsjednika J. Š. U. g. Milan a T u r k o v i ć a, Skopske podružnice J. S.´U^ Generalnog direktora šuma g. M. J o v a n o v i ć a, Českoslovačkog ministarstva zemedelstvi, prof. univerziteta g. Dr. B a 1 e n a, začasnog člana J. Š. U. šum. dir. g. Villi m a Dojkovića, odbornika ing. Orestije Krstića, ing. Petra Rohr a, dr. Dragoljuba Petrovića, dir. ing. A. P e r u š i ć a, od g. predsjednika općine Mrkonjiić itd.), u kojima se skupština pozdravlja i želi joj se uspješan i plodan rad. Riječ uzima g. zastupnik Ministra šuma ing. Peta r Ostojić . Q. Ministar veoma žali, što spriječen službenim poslom nije, mogao lično doći na ovaj zbor. Pozdravlja zbor i u ime Ministra želi uspješan rad na dobro zelene struke. Podban dr. Petrovi ć pozdravlja skupštinu. Banska uprava je radosna, što su se šumari sastali u ovoj banovini. Ogromne su zadaće, koje u ovim krajevima čekaju šumarsku privredu. Banovina će nastojati da rad šumara na riješavanju tih zadaća što više podupre. Zastupnik Cehoslov. šumarskog udruženja g. prof. ing. Berna i d zahvaljuje na pozdravu. Ističe potrebu, da šumari Jugoslavije i Českoslovačke idu rame uz rame. Dr. Lazarević , narodni poslanik, ističe svoje zadovoljstvo što su šumari ove godine izabrali Banjaluku kao mjesto svoga zborovanja. Želi uspješan rad. Dr. T o š o Z u r u u i ć uz pozdrave kongresu razlaže važnost šuma po narodno gospodarstvo Vrbaske banovine. Uslijed nerazumijevanja nastaju u šumama po seljacima goleme štete (podbjeljivanja). Postoje važni problemi, koje treba u interesu sviju riješiti. Postoji problem Šipada, tog golemog preduzeća. Taj problem je od kapitalne važnosti za Vrbasku banovinu i za čitavu državu. Komora je po tome predmetu pismeno dostavila ovom kongresu jednu predstavku sa molbom da se uzme u pretres i da šumari dadu u tome pitanju svoju muževnu riječ. II. Gosp. viši savjetnik ing. Jova n Sa vi n održao je zatim predavanje o temi: »D rvna industrija Vrbaske banovine u današnjoj privrednoj k r i´Z i«. Po svršenom predavanju predsjednik zahvaljuje predavaču i daje odmor od 15 minuta. III. U nastavku skupštine predsjednik prelazi na daljnju tačku dnevnoga reda »Rasprava o izvještaju Glavne uprave«. Predlaže, da se izvještaj ne čita, jer je otštampan i .. vrijeme dostavljen svim članovima, već da se odmah pređe na raspravu. Pošto se za kritiku na izvještaj o radu odbora nije javio ni jedan skupštinar, daje predsjednik izvještaj o radu u god. 1932/33. na glasanje. Izvještaj se prima jednoglasno. Jednako se prima izvještaj nadzornog odbora i podjeljuje razrešnica upravnom i nadzornom odboru. 6 71 |
ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 50 <-- 50 --> PDF |
U Finansijski odbor za pregled predloga budžeta za god. 1934. skupština izabire gg. ing. J. M e 11 a š a. ing. L. Kriškovića i ing. B. Rukavinu. IV. U ime odbora tajnik referiše o radu na zbližavanju slavenskih šumarskih društava i formiranju Slavenske šumarske zajednice. Predlaže slijedeći zaključak, što se jednoglasno prima. »Skupština Jugoslovenskog šumarskog udruženja pozdravlja osnivanje Slavenske šumarske zajednice, prihvaća deklaraciju stvorenu na sastanku za osnivanje Zajednice od dne 21. augusta 1932. Zaključuje, da se kao prilog Zajednici po članu Jugoslovenskog šumarskog udruženja uplaćuje % švic. franka iz blagajne Jugoslov. šumarskog udruženja, stavke »Šumarski List«. Stavlja se u dužnost Odboru da poradi kako bi došlo putem Zajednice do što većeg zbliženja Slavena na polju šumarstva.« V. Ing. S m i 1 a j Iva n čita referat o pitanju »Imovnih općina« (Referat vidi zasebno štampan u Šumarskom Listu broj 10—1933). Poslije referata g. S m Ma ja, predsjednik mu zahvaljuje i određuje nastavak zborovanja u 16 sati time, da se najprije raspravi predlog budžeta za god. 1934., a zatim da se pređe na raspravu o referatima, što skupština prima u cijelosti. VI. U 16 sati nastavlja se sjednica. Predsjednik finansijskog odbora ing. Jova n Metla š razlaže skupštini predlog budžeta za god. 1934. Predlaže, da se učine izmjene u predlogu Glavne uprave (stavka 19 izdataka da se poveća za 500 Dinara, stavka 26 da se poveća za 5.000 Dinara, stavka 36 da se ukine, stavka 35 da se smanji za 500 Dinara). Skupština prima ovako promijenjen budžet u cijelosti. Gosp. direktor ing. Metla š predlaže, da se Uprava pobrine, da članovi urednije plaćaju članarinu. Direktor ing. L. Kriškovi ć predlaže, da uprava uznastoji da se dobe novčane pomoći od svih banovina, a ne samo od Savske. Oba predloga skupština prima. VII. Predsjednik predlaže, da se odredi mjesto za slijedeću skupštinu. Nakon kraće debate, u kojoj su predlagana mjesta narednog zborovanja Sarajevo i Novi-Sad, skupština velikom većinom izglasuje Sarajevo . VIII. Gosp. ing. M i k 1 a u čita referat o pitanju »Šume i javni tereti« (Referat vidi zasebno otštampan u Šumarskom Listu). Po svršenom referatu, predsjednik zahvaljuje referentu, što je ´ako zorno prikazao sve one goleme terete, što ih u vidu javnih daća ima da snose nedržavne šume. Predlaže, da skupština stavi u dužnost Upravi, da upozori javnost i nadležne na problem oporezivanja šuma i poradi na tome, da se pretjerano oporezovanje šuma snizi. Referat i ovaj predlog prima skupština sa odobravanjem. IX. Prelazi se na raspravu o referatu po pitanju »Imovnih opći na«. Gosp. ing. Metla š razlaže važnost imovnih općina. Riješenje problema ne bi se smjelo odlagati. Ali teško je na temelju referata, koji je pročitan, odmah stvoriti zaključak. Predlaže, da se referat najprije štampa u Šumarskom Listu, pa da se u Listu otvori debata, na temelju koje će se stvoriti projekat novog zakona o Imovnim općinama. Ing. Smila j razlaže, da je potrebno već sada poduzeti korake, jer je stvar već dovoljno stručno diskutirana. Predlaže tekst rezolucije. Ing. Metia š spominje, da je pitanje rezolucije jedno, a pitanje zakona o imovnim općinama druga stvar. Rezolucija se može i mora odmah donesti, ali o zakonu neka se debatira najprije u stručnom listu. Ing. Nestorov i ć obrazlaže rezoluciju primjerima iz ogulinske imovne općine. Ing. Beltra m predlaže, da se Jugoslovensko šumarsko udruženje zauzme, da se prihodi imovnih općina ne plijene za porez, već da se prvenstvo pred porezom dade plaćama osoblju, koje služi, kod imovnih općina. 672 |