DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Priroda broj 7 izašla je sa slijedećim sadržajem: Otrovne zmije u našim
krajevima i dobivanje seruma protiv njihova ujeda. Noviji pokusi o utjecaju visokih
slojeva atmosfere na valove radia. Pasji kupus. Svraka sa prostrijeljenim srcem.
Spolne žlijezde i njihovi hormoni. Navika na otrove. Tisuću otoka na dalekom istoku.
Jod kao antiseptično sredstvo. Let preko Mount Everesta. Biljke naznačuju rude u
zemlji. Kako se sporazumijevaju mravi. Zašto se neke gusjenice udružuju. Metal tantal.
Krvna spremišta u čovječjem tijelu. Najhladnije mjesto u. Evropi. Bijela kornjača.
Marokanski skakavac. Razgovori. Objava knjiga i t. d. — Priroda, popularni časopis
Hrvatskoga Prirodoslovnog društva u Zagrebu izlazi mjesečno, godišnja pretplata
iznosi 60.— dinara. Pokusni brojevi razašilju se besplatno, prema raspoloživoj zalihi.
Upite slati na upravu Prirode, Zagreb, Goljak 2:2a.


IZ UDRUŽENJA


ZAPISNIK
57-me Glavne godišnje skupštine Jugoslovenskog šumarskog udruženja, održane na
dne 3. i 4. septembra 19331 u Banjaluci.


I. Predsjednik ing. Mila n Lenarči ć otvara zborovanje u dvorani banske
palače na dne 3. septembra u 10 sati prije podne.
»Slavna skupštino, v e I c c i j e n j e n e dame i gospodo!
Po zaključku glavne skupštine na Sušaku priređena je današnja glavna skupština
Jugoslovenskog šumarskog udruženja u Banjaluci. Po prvi put dolazi Jugoslov.
šumarsko udruženje u Banjaluku, u taj važan centar Krajine, na branik Bosne, u
historijski kraj, gdje je Petar Mrkonjić polagao temelje naše budućnosti.


Kod otvaranja ove glavne skupštine neka bude prva naša misao posvećena
našem neimaru, najvišem čuvaru narodnih interesa, a time i najvišem zaštitniku na ih
šuma — našem presvijetlom vladaru Nj. Veličanstvu Kralju Aleksandru. U znak tradicionalne
i srdačne odanosti šumara pozivam Vas da kliknemo: Neka živi Nj. Veličanstvo
Kralj Aleksandar i Njegov uzvišeni Kraljevski Dom!«


(Skupština ustaje i burno kliče: Živio Kralj!)


»Njegovo Veličanstvo izvoljelo je počastiti Jugoslov. šumarsko udruženje time,
što je poslalo svog zastupnika, pa mi je kao predsjedniku Jugoslov. šumarskog udrjženja
osobita čast pozdraviti zastupnika Nj. Veličanstva g. generala B e 1 i m a r k ovića
. Jugoslov. šumarsko udruženje moli g. generala, da na najvišem mjestu bude
tumačem izraza naše duboke odanosti i ljubavi. Ujedno predlažem, da me skupština
ovlasti, da Visokom Pokrovitelju našeg Udurženja odašaljem slijedeći brzojav:


»Njegovom Veličanstvu Kralju Aleksandru I., Beograd.


Jugoslovenski šumari sakupljeni na svojoj godišnjoj skupštini u Banjal ici uz
izraze duboke podaničke vjernosti pozdravljaju svog Visokog Pokrovitelja usklikom:
Da živi Njegovo Kraljevsko Veličanstvo, da živi uzvišeni, Kraljevski Dom!


Predsjednik Lenarčić.«
(Skupština burno odobrava i opetovano kliče: Živio Kralj!) G. predsjednik nastavlja:
»G. Ministar šuma i. rudnika spriječen da lično prisustvuje današnjoj skupštini, našlo io
je na Jugoslovensko šumarsko udruženje pismo, u kojem učesnicima šalje srdačne
pozdrave i želi srećan i uspješan rad. Na skupštinu je izvolio odaslati svog delegata,
pa mi je čast pozdraviti g. šefa personalnog odseka odeljenja za šumarstvo Ministarstva
šuma ing. Petra Ostojića. Molimo ga da izvoli isporučiti g. Ministru našu


669




ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 48     <-- 48 -->        PDF

zahvalnost te da mu izrazi našu stalnu pripravnost, da mu sve naše snage i naše
znanje stavimo na raspolaganje u cilju napretka šumarske struke. Predlažem, da
skupština g. Ministru odašalje slijedeći brzojav:


»Gospodin Pavao Matica, Ministar šuma i rudnika, Beograd.


Jugoslovenski šumari sakupljeni na svom godišnjem zboru u Banjaluci pozdravljaju
Vas, Gospodine Ministre, želeći Vam uspješan rad na promicanju i zaštiti
interesa zelene struke. r


Predsjednik Lenarčić.
(Skupština sa odobravanjem prima brzojav).


»Pozdravljam zastupnika bana g. dr. Dušana P,e tro vica. G. ban — koji
se je osobito istakao u vojsci — koji je u teško i kritično doba razumio, da sa
svojom željeznom voljom i visokom inteligencijom digne naše željeznice do visine,
koja je u čast narodu i državi — stvorio je tia historijskom tlu bosanske krajine iz
stare Banjaluke moderan grad, komu se divimo, a ovu banovinu je podigao u pogledu
kulturnom, upravnom i gospodarskom. Pozdravljam g. bana kao najvišeg lokalnog
čuvara narodnog šumskog bogatstva, pa ga molim, da svoju veliku energiju posveti
pitanju šuma, koje su baš u ovoj banovini od najveće važnosti po narod i njegovo
blagostanje.


Gospodinu podbanu dr. Petrov i ću zahvaljujemo za njegov dosadašnji lad i
potporu, koju je u okviru zakonskih mogućnosti davao šumarskoj struci. Poznate su
mu sve teškoće našeg rada iz njegovog dugogodišnjeg djelovanja, pa je time dana
puna garancija, da će šumarska grana narodne privrede naći u njegovoj osobi
svu potporu.


Pozdravljam zastupnika bratskog čehoslovačkog šumarskog udruženja profesora
visoke šumarske škole u Brnu ing. F. Bernarda . Molim ga da isporuči našoj
braći čehoslovačkim šumarima tople pozdrave.«


Zatim predsjednik pozdravlja pretsjednika trgovačko-zanatske-komore za Vrbasku
banovinu Dr. Zurunića ; zastupnika srpskog-poljoprivrednog društva Dr.
M a r k o v i ć a, narodne poslanike ing. Pahernika i Dr. Lazare vica. Zatim se
predsjednik obraća novinarima: »pozdravljam Vas kao reprezentante one velevlasti,
čija saradnja je našem šumarstvu tako preko potrebna. Apsolutno treba da budete
pred javnošću tumačima u odgajanju naroda po svim pitanjima i problemima njegovog
odnosa spram šume i šumarstva.«


U nastavku svog govora pretsjednik kaže: »Gospodo! Ogromne površine naše
prostrane zemlje nisu na visini pa ni na početku šumske kulture. Nepoznavanje naše
nauke vlada svuda oko nas, nerazumijevanje za narodno-gospodarsku važnost šume
i šumarstva je sveopće. Naša javnost si još nije svijesna, da je šumska privreda
najkonzervativnija, pa zato i najosjetljivija grana narodnog bogatstva. Nije javnost
svijesna, da je rad u šumarstvu rad, čiji efekat se vidi tek nakon decenija, a svaka
griješka može biti katastrofalna i nepopravljiva. Ne osjeća naša javnost, da je šuma
u velikim predjelima naše prostrane otadžbine preduvjet za eksistenciju našeg naroda.


Pa kad usporedimo naše šumarstvo sa susjednom granom narodnog gospodarstva
— sa poljoprivredom — vidimo, kako se poljoprivredi posvećuje nesrazmjerno
veća pažnja. Poljoprivreda ima svoje Ministarstvo, koje nije vezano na drugu granu,
koja nema sa poljoprivredom nikakve veze. Poljoprivreda ima svoje široko razgranjeno
školstvo za stručni odgoj naroda, svoja posebna odjeljenja kod banovina, koja
nigdje ne vode nestručnjaci, poljoprivreda dobiva velike novčane potpore, ona ima
uzorna gospodarstva, pokusne stanice, melioracije, subvencionirane izložbe, subvencionirana
gnojišta, čitava ministarstva se brinu za prođu poljoprivrednih produkata. Neću
i nemogu da prikazem čitav kontrast između poljoprivrede i šumarstva. Porazno bi


670




ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 49     <-- 49 -->        PDF

bilo to za našu javnost i za naše narodno-gospodarske prilike. Ali dozvolite mi drastinu
paralelu :


Dvije su noge, na kojima stoji naše narodno gospodarstvo, jedna je obučena
u lakovane cipele, dok je druga — bosa. Jugoslovensko šumarsko udruženje posvećuje
svoj nesebičan rad visokom cilju, podizanju kulture naše zemlje — podizanju trajnog
narodnog blagostanja. Svome narodu i državi posvećuje svoje najviše teoretsko znanje


— pa i najdublje praktično iskustvo. U tom radu sprečavaju Jugoslovensko šumarsko
udruženje teške okolnosti. Zato treba da svi faktori podupru taj rad. Upravljam apel
na gospodu, koja su došla da počaste našu skupštinu: podupirajte svim snagama šumarski
rad u korist naroda, pa time i države.«
Iza toga predsjednik predlaže, da budu zapisničari skupštine gg. ing. N i . o 1 a
M i ha liče k! i ing. Antun Knez, a ovjerači zapisnika gg. ing. Ilija Slijepč
e v i ć i ing. Jovan M e 11 a š, što skupština prima.


Tajnik čita pozdravne brzojave i dopise (od gosp. Ministra šuma, začasnog
predsjednika J. Š. U. g. Milan a T u r k o v i ć a, Skopske podružnice J. S.´U^ Generalnog
direktora šuma g. M. J o v a n o v i ć a, Českoslovačkog ministarstva zemedelstvi,
prof. univerziteta g. Dr. B a 1 e n a, začasnog člana J. Š. U. šum. dir. g. Villi
m a Dojkovića, odbornika ing. Orestije Krstića, ing. Petra Rohr a,
dr. Dragoljuba Petrovića, dir. ing. A. P e r u š i ć a, od g. predsjednika općine
Mrkonjiić itd.), u kojima se skupština pozdravlja i želi joj se uspješan i plodan rad.


Riječ uzima g. zastupnik Ministra šuma ing. Peta r Ostojić . Q. Ministar
veoma žali, što spriječen službenim poslom nije, mogao lično doći na ovaj zbor.
Pozdravlja zbor i u ime Ministra želi uspješan rad na dobro zelene struke.


Podban dr. Petrovi ć pozdravlja skupštinu. Banska uprava je radosna, što
su se šumari sastali u ovoj banovini. Ogromne su zadaće, koje u ovim krajevima
čekaju šumarsku privredu. Banovina će nastojati da rad šumara na riješavanju tih
zadaća što više podupre.


Zastupnik Cehoslov. šumarskog udruženja g. prof. ing. Berna i d zahvaljuje na
pozdravu. Ističe potrebu, da šumari Jugoslavije i Českoslovačke idu rame uz rame.
Dr. Lazarević , narodni poslanik, ističe svoje zadovoljstvo što su šumari
ove godine izabrali Banjaluku kao mjesto svoga zborovanja. Želi uspješan rad.


Dr. T o š o Z u r u u i ć uz pozdrave kongresu razlaže važnost šuma po narodno
gospodarstvo Vrbaske banovine. Uslijed nerazumijevanja nastaju u šumama po seljacima
goleme štete (podbjeljivanja). Postoje važni problemi, koje treba u interesu
sviju riješiti. Postoji problem Šipada, tog golemog preduzeća. Taj problem je od
kapitalne važnosti za Vrbasku banovinu i za čitavu državu. Komora je po tome predmetu
pismeno dostavila ovom kongresu jednu predstavku sa molbom da se uzme u
pretres i da šumari dadu u tome pitanju svoju muževnu riječ.


II. Gosp. viši savjetnik ing. Jova n Sa vi n održao je zatim predavanje o temi:
»D rvna industrija Vrbaske banovine u današnjoj privrednoj
k r i´Z i«.
Po svršenom predavanju predsjednik zahvaljuje predavaču i daje odmor od
15 minuta.


III. U nastavku skupštine predsjednik prelazi na daljnju tačku dnevnoga reda
»Rasprava o izvještaju Glavne uprave«. Predlaže, da se izvještaj ne
čita, jer je otštampan i .. vrijeme dostavljen svim članovima, već da se odmah pređe
na raspravu. Pošto se za kritiku na izvještaj o radu odbora nije javio ni jedan skupštinar,
daje predsjednik izvještaj o radu u god. 1932/33. na glasanje. Izvještaj se prima
jednoglasno. Jednako se prima izvještaj nadzornog odbora i podjeljuje razrešnica
upravnom i nadzornom odboru.
6 71




ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 50     <-- 50 -->        PDF

U Finansijski odbor za pregled predloga budžeta za god. 1934. skupština izabire
gg. ing. J. M e 11 a š a. ing. L. Kriškovića i ing. B. Rukavinu.


IV. U ime odbora tajnik referiše o radu na zbližavanju slavenskih šumarskih
društava i formiranju Slavenske šumarske zajednice. Predlaže slijedeći zaključak, što
se jednoglasno prima.
»Skupština Jugoslovenskog šumarskog udruženja pozdravlja osnivanje Slavenske
šumarske zajednice, prihvaća deklaraciju stvorenu na sastanku za osnivanje Zajednice
od dne 21. augusta 1932. Zaključuje, da se kao prilog Zajednici po članu Jugoslovenskog
šumarskog udruženja uplaćuje % švic. franka iz blagajne Jugoslov. šumarskog
udruženja, stavke »Šumarski List«. Stavlja se u dužnost Odboru da poradi kako bi
došlo putem Zajednice do što većeg zbliženja Slavena na polju šumarstva.«


V. Ing. S m i 1 a j Iva n čita referat o pitanju »Imovnih općina« (Referat vidi
zasebno štampan u Šumarskom Listu broj 10—1933).
Poslije referata g. S m Ma ja, predsjednik mu zahvaljuje i određuje nastavak
zborovanja u 16 sati time, da se najprije raspravi predlog budžeta za god. 1934., a
zatim da se pređe na raspravu o referatima, što skupština prima u cijelosti.


VI. U 16 sati nastavlja se sjednica. Predsjednik finansijskog odbora ing. Jova n
Metla š razlaže skupštini predlog budžeta za god. 1934. Predlaže, da se učine izmjene
u predlogu Glavne uprave (stavka 19 izdataka da se poveća za 500 Dinara,
stavka 26 da se poveća za 5.000 Dinara, stavka 36 da se ukine, stavka 35 da se smanji
za 500 Dinara).
Skupština prima ovako promijenjen budžet u cijelosti.


Gosp. direktor ing. Metla š predlaže, da se Uprava pobrine, da članovi urednije
plaćaju članarinu. Direktor ing. L. Kriškovi ć predlaže, da uprava uznastoji
da se dobe novčane pomoći od svih banovina, a ne samo od Savske. Oba predloga
skupština prima.


VII. Predsjednik predlaže, da se odredi mjesto za slijedeću skupštinu.
Nakon kraće debate, u kojoj su predlagana mjesta narednog zborovanja Sarajevo
i Novi-Sad, skupština velikom većinom izglasuje Sarajevo .


VIII. Gosp. ing. M i k 1 a u čita referat o pitanju »Šume i javni tereti«
(Referat vidi zasebno otštampan u Šumarskom Listu).
Po svršenom referatu, predsjednik zahvaljuje referentu, što je ´ako zorno
prikazao sve one goleme terete, što ih u vidu javnih daća ima da snose nedržavne
šume. Predlaže, da skupština stavi u dužnost Upravi, da upozori javnost i nadležne
na problem oporezivanja šuma i poradi na tome, da se pretjerano oporezovanje šuma
snizi. Referat i ovaj predlog prima skupština sa odobravanjem.


IX. Prelazi se na raspravu o referatu po pitanju »Imovnih opći na«.
Gosp. ing. Metla š razlaže važnost imovnih općina. Riješenje problema ne bi
se smjelo odlagati. Ali teško je na temelju referata, koji je pročitan, odmah stvoriti
zaključak. Predlaže, da se referat najprije štampa u Šumarskom Listu, pa da se u
Listu otvori debata, na temelju koje će se stvoriti projekat novog zakona o Imovnim
općinama.


Ing. Smila j razlaže, da je potrebno već sada poduzeti korake, jer je stvar
već dovoljno stručno diskutirana. Predlaže tekst rezolucije.


Ing. Metia š spominje, da je pitanje rezolucije jedno, a pitanje zakona o imovnim
općinama druga stvar. Rezolucija se može i mora odmah donesti, ali o zakonu
neka se debatira najprije u stručnom listu.


Ing. Nestorov i ć obrazlaže rezoluciju primjerima iz ogulinske imovne općine.


Ing. Beltra m predlaže, da se Jugoslovensko šumarsko udruženje zauzme,
da se prihodi imovnih općina ne plijene za porez, već da se prvenstvo pred porezom
dade plaćama osoblju, koje služi, kod imovnih općina.


672