DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 46     <-- 46 -->        PDF

KNJIŽEVNOST


NAŠE ŠUMARSTVO I LOVARSTVO. INQ. SLOBODAN BARANAC.


Pokretna poljoprivredna izložba, o kojoj je Šumarski List svojevremeno opširno
pisao (vidi br. l. 1932.), izdala je knjigu pod gornjim odnosno pod širim naslovom:
»Naše šumarstvo i lovarstvo u slici i reci za narod«. Zaista
ovaj puni naslov brošure, više nego onaj skraćeni, odgovara svrsi i sadržini knjige.
Zaista je to jedna »knjiga za narod«, jedna popularna knjiga, koja »u slici i reci«
obraduje problem goleme važnosti, obrađuje ga spretno i koncizno, nastojeći da svaka
reč i svaka rečenica bude slikovita i da svaka slika bude rečitija od rečenica samih.
Nije potrebno posebno isticati svu težinu toga zadatka niti činjenicu, paradoksnu na
prvi pogled, da obrada ovakve popularne knjige zahteva od autora erudicije, talenta i
spreme, možda i više nego kakav znanstveno-stručni rad. Stvarna i neodgodiva potreba
jedne takve knjige oseća se kod nas već odavno. Ne možemo i ne kanimo proricati;
ne možemo naime znati, hoće li ta brošura naići na potpuno razumevanje onih,
kojima je namjenjena, ili će trebati zato još i drugih knjiga i brošura, rada i žrtava, da
bude najzad bilans rada na toj trnovitoj stazi aktivan. Krenulo se jednom s mrtve
točke; knjiga je napisana i izdana. Sad je potrebno, da je narod zaista pročita, ako ne
sav, onda bar podmladak. Zato je posve na mestu apel, koji je u završnoj reci knjige
upućen učiteljima i svećenicima, a naročito onima prvima, da »u narodu probude
svest, razviju ljubav i nauče ga, kako treba voleti, ceniti i gajiti šume naše«. Hoće li
ministarstvo prosvete, prosvetna odeljenja banskih uprava i slična nadleštva i ustanove
omogućiti, da ta knjiga zaista prodre medu našu seosku decu, t. j . da bude u svakoj seoskoj
školi bar jedan primerak njezin?


Prikazaćemo ukratko sadržaj brošure: A. 1) Značaj i važnost šuma uopće; 2)
Stanje i prilike šumarstva u Jugoslaviji; 3) Šumsko zadrugarstvo i udruženja; 4) Značaj,
važnost, stanje i prilike lova u Jugoslaviji; B. Zlatna pravila, praktični saveti,
pouke i izreke (ima ih tu i pomalo naivnih, ali u celosti svojoj uvek dobro došlih);


C. Važniji propisi zakona o šumama i zakona o lovu. Ovaj bi se deo dao nešto skratiti.
Mogli bi na pr. izostati propisi glede uskladbe privrednih planova; oni se ne tiču
seljaka maloposednika. S druge strane ne bi bilo zgoreg, da se o nekim zakonskim
propisima kaže nešto više (zabrana loženja vatre za sušna vremena, ne samo u šumi
nego — na kršu — na odstojanju od 10O metara). Na slici 36. vidimo 3 panja odnosno
3 načina seče drveta: dva, koji ne valjaju, i jedan (prvi), za koji autor izričito kaže:
»ovako treba šeći drvo«. Međutim je baš ovaj panj 4 do 5 puta viši, nego što bi trebao
da bude: njegova je visina poldrugputa veća od promera. Ovakvih, t. j . sasvim neznatnih,
omaški ima još nekoliko u knjizi; neće ih sigurno biti u drugom izdanju, kad
se ovo prvo raspača (a nadamo se, da će to ići brzo).
. A. P.


»Enquete internationale sur les incendies des forets« (»Internacionalna istraga


o šumskim požarima«), izdanje Internacionalnog instituta za agrikulturu u Rimu.
Prema posebnoj obavijesti, koju smo primili od toga instituta (L´ Institut international
d´agriculture), ovo opsežno djelo govori o glavnim razlozima šumskih požara
u raznim zemljama, o raznim kategorijama šumskih požara, o štetama s njima skopčanima,
o zakonodavnim dispozicijama i praktičnim metodama za predusretanje dot.
pobijanje toga zla — s naročitim obzirom na organizatornu stranu problema..


Glavni dio sadržaja ove monografije, odštampane prema sporn, obavijesti na
457 stranica, plod je kolaboracije najkompetentnijih u ovom pogledu internacionalnih
ličnosti, koje su pomenutom Institutu na naročitu zbirku upita (»questionnaire«) pružile
sve za ovo potrebne podatke.


668