DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 22 <-- 22 --> PDF |
leži u tome, što gotovo nijedna ,zemljišna zajednica nema za tu svrhu novaca. U Zakonu L> šumama, izdanje Ministarstva šuma i rudnika, dolazi kod tumačenja § 59. pasus: »Dok se ne donese zasebni pravilnik o ure đenju šuma, u kojem će se pobliže odrediti, što je privredni plan, privredni program odnosno inventarisanje, važe u tom pogledu dosadanji propisi«. To znači, da će biti izmenjena spomenuta naredba glede sastavka gospodarstvenih osnova za šume stojeće pod osobitim nadzorom, nu samo donešenje tog pravilnika izgleda da će dijeliti istu sudbinu kao i donešenje spomenutog naputka, jer je sada već četvrta godina, što se u šumarskim krugovima iščekuje sa znatiželjom njegovo donešenje. Pošto se nadam, ma i kao penzioner, da ću imati prilike sastavljati gospodarstvene osnove, zapravo sada po novom zakonu privredne planove, privredne programe i inventarisanje šuma po željno iščekivanom pravilniku, moram da upozorim već sada, da će uspjeh sastavka privrednih planova, naročito za šume zemljišnih zajednica, biti i u buduće vrlo slab ili nikakav, ako se kod zemljišnih zajednica ne uvede poseban način za osiguranje troškova skopčanih sa sastavkom privrednih planova. S razloga što je iz financijskih razloga uopće jako teško kod zemljišnih zajednica pobuditi interes za sastav privrednih planova, a pogotovo sada za vriieme opće krize, predlažem ovirrii svoje mišljenje, na koji bi se način moglo postići, da i zemljišne zajednice rado pristanu na sastav privrednih planova. Stojim na stanovištu, da se nikako ne može zahtijevati od sadanjih ovlaštenika zemljišnih zajednica, da oni podmire sve troškove, koji su skopčani sa sastavkom privrednih planova. Privredni plan ne sastavlja se naime za »ovlaštenike« zemljišne zajednice, već za »zemljišnu zajednicu« kao cjelinu, pa je dosljedno tomu dužna zemljišna zajednica da dade doprinos za pokriće troškova oko sastavka privrednih planova, a ne »ovlaštenici«. A kako gotovo nijedna zemljišna zajednica, osim par rijetkih iznimaka, nema raspoloživog novca za sastav privrednih planova, predlažem (i držim, da će na to u većini slučajeva pristati ovlaštenici i interesirane zemljišne zajednice), da se putem glavne skupštine ovlaštenika zemljišne zajednice stvori zaključak, kojim ovlaštenici pristaju, da se za podmirenje troškova unovči potrebna količina drvne mase, čiji bi utržak imao teći za spomenute troškove. Količinu drvne mase, koja se ne smije izlučiti od godišnjeg etata, imao bi ustanoviti nadležni sreski šumarski referent. Odobrenje toga zaključka potpada nadležnom sreskom načelstvu u smislu ustanova § 50. zakona o uređenju zemljišnih zajednica. Sličan način osiguranja troškova za sastav privrednih planova ima se primjeniti i za šume crkvenih velikodostojnika i župnih nadarbina. U tom slučaju ima prethodno dati svoj pristanak nadležna viša crkvena vlast kao primjerice Nadbiskupski duhovni stol, stolni kaptol i t. d. a samo odobrenje ovisi o nadleznoq upravnoj vlasti. Točan obračun u pogledu prihoda određenog za unovčenje uslijedio bi prigodom sastavka samog privrednog plana. Da bi nadležni stručnjaci mogli ustanoviti barem približnu visinu glavnice potrebne za sastav privrednih planova, predlažem, da se u tu svrhu, bar za sada dok ne postoji nikakav cijenik za tu svrhu, upotrijebe cijene označene na strani 181 spomenute Kernove knjige »Praksa uređenja šuma uopće, a kod zemljišnih zajednica napose«. 644 |