DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 21 <-- 21 --> PDF |
formi posebne knjige. Držim, da nema nijednog praktičnog šumara, naročito od onih, koji su službovali ili i dalje službuju kod »političke« uprave, a da nije pročitao spomenutu kritiku gosp. Kerna. Ta kritika vrlo je objektivna i poučna, te u njoj nema ništa, što se ne bi moglo prihvatiti. Stoga upozorujem svakog kolegu, koji želi biti dobar uređivač šuma, da tu kritiku gosp. Kerna bezuvjetno pročita, jer će mu u svakom pogledu vrlo dobro doći. I ja se gotovo u cjelosti slažem sa nazorima gosp. Kerna, pa kako sam tečajem svoga tridesetgodišnjeg rada na sastavku gospodarstvenih osnova iskusio mnogo toga, što bi se imalo u naputku upotpuniti ili ispraviti, to ću se o tome opširno izjaviti drugom prilikom, dok bih za sada naglasio u glavnome slijedeće: 1. Proračunanje drvne zalihe u svrhu opisa sastojina za visoke šume, koje se sijeku čistom ili oplodnom sječom, kod dovoljno obraslih sječivih ili za sječu dozrijevajućih sastojina, koje obično dolaze do sječe u prva tri gospodarstvena razdoblja, ima se u pravilu izvesti tako, da se drvna zaliha onih sastojina, koje dolaze do iskorišćenja u prvom desetgodištu, ustanovi »stablimičnom procjenom« svih stabala iznad 9 cm. prsnog promjera, koja se nalaze na sječnoj površini određenoj za prvo desetgodište, dok se drvna zaliha sastojina, koje dolaze do iskorišćenja u drugom polurazdoblju I. gospodarstvenog razdoblja, te u II. i III. gospodarstvenom razdoblju, ima ustanoviti pomoću »pokusnih ploha«, koje neka iznose 5—10% površine dotičnog odsjeka. Za proračunanje drvne zalihe u mladićima i u srednjodobnim sastojinama mogu se rabiti prihodne skrižaljke bilo opće bilo mjesne, ako je stojbinska vrsnoća ustanovljena dosta točno. 2. Proračunanje drvne zalihe u svrhu opisa sastojina za visoke šume sa prebornom sječom ima se u načelu izvesti stablimičnom procjenom svih stabala nalaznih na sječnoj površini određenoj samo za prvo desetgodište i to napose za svaki shodno izabrani debljinski razred (na pr. od 1()—ilO cm, naravski samo za stabla iznad 9 cm prsnog promjera), dok se drvna zaliha za sastojine, koje dolaze do iskorišćenja u prvoj ophodnjici, ima ustanoviti pomoću pokusnih ploha, koje neka iznose 5—10% površine dotičnog odsjeka. Držim, da je za izračunanje prihoda (redovitog i vanrednog) a naročito za izračunanje redovitog godišnjeg etata posve dovoljno ovakovo ustanovljenje drvne zalihe u svrhu opisa sastojina. Zadaća je revizije, koja se i onako redovno obavlja svake desete godine, da na isti način ustanovi opet drvnu zalihu za sli´edeće desetgodište i slijedeća gospodarstvena razdoblja, pa da dobivene rezultate uporedi sa kontrolnom knjigom o šumskim užicima u prvom desetgodištu. Mogu mirne duše ustvrditi, da se na taj način dođe računom do iste količine redovitog godišnjeg etata, koji je već izračunan u prvom desetgodištu, i da ne nastaju znatnije razlike između prihoda pojedinih razdoblja, akoprem je po samom naputku dopustiva razlika do 10%´. Toliko o samom naputku za sastav gospodarstvenih osnova. Ma da taj naputak slavi eto već i svoju tridesetgodišnjicu, ipak je uspjeh dosadanjeg rada na sastavku gosp. osnova vrlo ^nalen. što* naročito vrijedi za uređenje šuma zemljišnih zajednica. Prema današnjem stanju uređeno je kod zemljišnih zajednica od preko J650 objekata jedva 10O, dakle jedva 6%. Olavni razlog neuspjeha rada kod zemljišnih zajednica 643 |