DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 19 <-- 19 --> PDF |
ljeva. Doklegod ovoga nema, utvrđivanje tipova šuma može imati samo orijentacioni značaj, dopunjujući i olakšavajući opis i klasifikaciju sastojina prema sastavu, bonitetu i dobroti« (Prof. Orlov: Uređenje šuma). Utvrđeni i proučeni tipovi šuma bezuslovno stvaraju preokret u uređenju šuma, ali za sada tipologija, koja je tek počela da se razvija, mora da se zaista zadovolji sa ulogom, koju joj određuje profesor Orlov. O budućoj ulozi tipologije prerano je govoriti. Glavni je zadatak tipologije dati prirodnu gazdinsku jedinicu (tip), koja mora zameniti veštačku jedinicu (sastojinu) i time olakšati i uputiti rad šumarskih stručnjaka u pravcu, koji odgovara osobinama ovih jedinica. Résumé. Apres un aperçu de . origine, du développement et de la situation actuelle de la typologie forestiere dans la Russie et ses pays-voisins, . auteur expose les moments a considérer quant a . application eventuelle de la typologie dans la Yougoslavie. Ing. RUD. KOLIBAŠ (ZAGREB): TRIDESETGODIŠNJICA HRVATSKOG NAPUTKA ZA SASTAV ŠUMSKO GOSPODARSTVENIH OSNOVA (LE TRENTIEME ANNIVERSAIRE DE L´INSTRUCTION CROATE POUR L´AMÉNAGEMENT DES FORETS) Zakonom od 26. ožujka 1894. o stručnoj upravi i šumskom gospodarenju u šumama stojećim pod osobitim javnim nadzorom, koji je vrijedio za područje bivše kraljevine Hrvatske i Slavonije, bilo je određeno, da su svi vlasnici šuma, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, dužni sa šumama, što ih posjeduju, upravljati i gospodariti po načelima sastavljenih gospodarstvenih osnova, koje trebaju da ustanovljuju, kako će se polučiti što veći i trajniji užici s obzirom na stanje šuma. U vezi sa ovim zakonom izdana je naredba bivše Kr. Hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade odjela za unutarnje poslove od 23. travnja 1903 broj 23.152 o sastavku gospodarstvenih osnova i programa, te godišnjih, drvosječnih i ogojnih predloga. Dana 23. travnja ove godine navršuje se dakle trideset godina od izdanja spomenute naredbe, koja se u praksi naziva »naputkom« za sa stav gospodarstvenih osnova. Želim, da prigodom ove tridesetgodišnjice »naputka« ukratko opišem vlastite dojmove i opažanja, koja sam imao kroz ovih trideset godina u predmetu sastavka gospod. osnova, dok ću se posebnim člankom osvrnuti na praktične upute za njihovo sastavljanje. U prvom redu odajem duboko poštovanje sastavljaču naputka, ne umrlom, zaslužnom i odličnom hrvatskom šumarskom stručnjaku, blago st |
ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 20 <-- 20 --> PDF |
pokojnom gosp. Ing. Andriji Borošiću, bivšem kr. zemaljskom šumarskom nadzorniku, koji je po općenitom sudu bio čovjek osobito blage duše, a što se tiče drugarstva, svojom je koncilijantnošću i impozantnom pojavom upravo osvajao ne samo starije, nego naročito mlađe (podređene) kolege, da su neobično rado prianjali uz rad, u kojem im je sam prednjačio i podstrekivao ih na savjesnost. Preranom njegovom smrću mnogo je toga izgubila hrvatska šumarska struka, a umro je na sam svoj imendan 30. studena 1909 u 49. godini života. Nema jamačno šumara, službovao on ma kod koje vrsti šumskog vlasništva na području bivše Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a da se do izdanja novog zakona o šumama od 21. XII. 1929. nije služio njegovim priručnikom, što ga je 1900. godine izdao sa vlastitim tumačenjem, a uz sudjelovanje pravnika Dra Antuna Qoglije pod naslovom »Zakoni i naredbe tičući se šumske uprave i šumskog gospodarenja«. Godina 1894. bila je za Hrvatsku i Slavoniju, što se tiče stvaranja raznih zakona, vrlo plodna. Iste godine stvorio je Hrvatski sabor u Zagrebu među ostalim slijedeće glavne zakone, koji su bili u vezi sa šumarstvom: 1. Zakon od 22. siječnja 1894., kojim se ureduje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji; 2. Zakon od 26. ožujka 1894., kojim se uređuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumama, koje su pod osobitim javnim nadzorom; 3. Zakon od 25. travnja 1894. o uređenju zemljišnih zajednica. Držim stoga, da nije bilo nijednog šumara, naročito od onih, koji su služili kod »političke« uprave, a da nije počam od 1894. godine željno iščekivao, u smislu ustanova § 2. zakona od 26. III. 1894. izdavanje naputka o sastavljanju gospodarstvenih osnova. Žalibože, samo iščekivanje naputka trajalo je gotovo punih 9 godina, jer je tek 23. travnja 1903.. na radost i veselje tadanjih šumara, osvanula toliko iščekivana naredba o tome sastavku. Čitajući najprije samu naredbu sa prilozima A i B, a zatim i sam naputak za sastav gospodarstvenih osnova, koji je samoj naredbi priležao kao prilog pod C, lebdjele su mi kod čitanja dvije istaknute osobe, i to najprije moj odlični profesor na Visokoj školi za kulturu tla u Beču gosp. Adolf Ritter von Quttenberg, šumarski stručnjak svjetskog glasa, koji je tako reći uredio sve državne šume u bivšoj Austriji, a zatim sam sastavljač naputka gosp. Ing. Andrija Borošić. I dok sam tako po više puta čitao razna poglavlja, kao:; I. Predradnje; II. Opis šuma i III. Ustanovljenje načina budućeg gospodarenja, najviše sam se zadržavao kod odsjeka o proračunavanju godišnjeg prihoda, a napose o redovitom i vanrednom prihodu. Ne manju početnu brigu zadavalo mi je izračunavanje raznih vrsti prirasta kod raznih vrsti uzgoja šuma. Temeljno načelo hrvatskog naputka o izračunavanju godišnjeg prihoda sastoji se u tomu, da se godišnji prihod za visoke šume sa oplodnom i čistom sječom izračunava pomoću »poprečnog« godišnjeg prirasta u dobi sječe, a za preborne šume pomoću »tekućeg« prirasta, pa da se na taj način proračunani godišnji prihodi isporede u svrhu kontrole sa godišnjim prihodom izračunatim po kojem obličku. U Šum. Listu od godine 1917. kritikuje izdani naputak o sastavljanju gospodarstvenih osnova također sada već pokojni kr. šumarski nadzornik gosp. Ante Kern i to u članku »Praksa uređenja šuma uopće, a kod zemljišnih zajednica napose«, preštampanom i izdanom također u 642 |
ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 21 <-- 21 --> PDF |
formi posebne knjige. Držim, da nema nijednog praktičnog šumara, naročito od onih, koji su službovali ili i dalje službuju kod »političke« uprave, a da nije pročitao spomenutu kritiku gosp. Kerna. Ta kritika vrlo je objektivna i poučna, te u njoj nema ništa, što se ne bi moglo prihvatiti. Stoga upozorujem svakog kolegu, koji želi biti dobar uređivač šuma, da tu kritiku gosp. Kerna bezuvjetno pročita, jer će mu u svakom pogledu vrlo dobro doći. I ja se gotovo u cjelosti slažem sa nazorima gosp. Kerna, pa kako sam tečajem svoga tridesetgodišnjeg rada na sastavku gospodarstvenih osnova iskusio mnogo toga, što bi se imalo u naputku upotpuniti ili ispraviti, to ću se o tome opširno izjaviti drugom prilikom, dok bih za sada naglasio u glavnome slijedeće: 1. Proračunanje drvne zalihe u svrhu opisa sastojina za visoke šume, koje se sijeku čistom ili oplodnom sječom, kod dovoljno obraslih sječivih ili za sječu dozrijevajućih sastojina, koje obično dolaze do sječe u prva tri gospodarstvena razdoblja, ima se u pravilu izvesti tako, da se drvna zaliha onih sastojina, koje dolaze do iskorišćenja u prvom desetgodištu, ustanovi »stablimičnom procjenom« svih stabala iznad 9 cm. prsnog promjera, koja se nalaze na sječnoj površini određenoj za prvo desetgodište, dok se drvna zaliha sastojina, koje dolaze do iskorišćenja u drugom polurazdoblju I. gospodarstvenog razdoblja, te u II. i III. gospodarstvenom razdoblju, ima ustanoviti pomoću »pokusnih ploha«, koje neka iznose 5—10% površine dotičnog odsjeka. Za proračunanje drvne zalihe u mladićima i u srednjodobnim sastojinama mogu se rabiti prihodne skrižaljke bilo opće bilo mjesne, ako je stojbinska vrsnoća ustanovljena dosta točno. 2. Proračunanje drvne zalihe u svrhu opisa sastojina za visoke šume sa prebornom sječom ima se u načelu izvesti stablimičnom procjenom svih stabala nalaznih na sječnoj površini određenoj samo za prvo desetgodište i to napose za svaki shodno izabrani debljinski razred (na pr. od 1()—ilO cm, naravski samo za stabla iznad 9 cm prsnog promjera), dok se drvna zaliha za sastojine, koje dolaze do iskorišćenja u prvoj ophodnjici, ima ustanoviti pomoću pokusnih ploha, koje neka iznose 5—10% površine dotičnog odsjeka. Držim, da je za izračunanje prihoda (redovitog i vanrednog) a naročito za izračunanje redovitog godišnjeg etata posve dovoljno ovakovo ustanovljenje drvne zalihe u svrhu opisa sastojina. Zadaća je revizije, koja se i onako redovno obavlja svake desete godine, da na isti način ustanovi opet drvnu zalihu za sli´edeće desetgodište i slijedeća gospodarstvena razdoblja, pa da dobivene rezultate uporedi sa kontrolnom knjigom o šumskim užicima u prvom desetgodištu. Mogu mirne duše ustvrditi, da se na taj način dođe računom do iste količine redovitog godišnjeg etata, koji je već izračunan u prvom desetgodištu, i da ne nastaju znatnije razlike između prihoda pojedinih razdoblja, akoprem je po samom naputku dopustiva razlika do 10%´. Toliko o samom naputku za sastav gospodarstvenih osnova. Ma da taj naputak slavi eto već i svoju tridesetgodišnjicu, ipak je uspjeh dosadanjeg rada na sastavku gosp. osnova vrlo ^nalen. što* naročito vrijedi za uređenje šuma zemljišnih zajednica. Prema današnjem stanju uređeno je kod zemljišnih zajednica od preko J650 objekata jedva 10O, dakle jedva 6%. Olavni razlog neuspjeha rada kod zemljišnih zajednica 643 |
ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 22 <-- 22 --> PDF |
leži u tome, što gotovo nijedna ,zemljišna zajednica nema za tu svrhu novaca. U Zakonu L> šumama, izdanje Ministarstva šuma i rudnika, dolazi kod tumačenja § 59. pasus: »Dok se ne donese zasebni pravilnik o ure đenju šuma, u kojem će se pobliže odrediti, što je privredni plan, privredni program odnosno inventarisanje, važe u tom pogledu dosadanji propisi«. To znači, da će biti izmenjena spomenuta naredba glede sastavka gospodarstvenih osnova za šume stojeće pod osobitim nadzorom, nu samo donešenje tog pravilnika izgleda da će dijeliti istu sudbinu kao i donešenje spomenutog naputka, jer je sada već četvrta godina, što se u šumarskim krugovima iščekuje sa znatiželjom njegovo donešenje. Pošto se nadam, ma i kao penzioner, da ću imati prilike sastavljati gospodarstvene osnove, zapravo sada po novom zakonu privredne planove, privredne programe i inventarisanje šuma po željno iščekivanom pravilniku, moram da upozorim već sada, da će uspjeh sastavka privrednih planova, naročito za šume zemljišnih zajednica, biti i u buduće vrlo slab ili nikakav, ako se kod zemljišnih zajednica ne uvede poseban način za osiguranje troškova skopčanih sa sastavkom privrednih planova. S razloga što je iz financijskih razloga uopće jako teško kod zemljišnih zajednica pobuditi interes za sastav privrednih planova, a pogotovo sada za vriieme opće krize, predlažem ovirrii svoje mišljenje, na koji bi se način moglo postići, da i zemljišne zajednice rado pristanu na sastav privrednih planova. Stojim na stanovištu, da se nikako ne može zahtijevati od sadanjih ovlaštenika zemljišnih zajednica, da oni podmire sve troškove, koji su skopčani sa sastavkom privrednih planova. Privredni plan ne sastavlja se naime za »ovlaštenike« zemljišne zajednice, već za »zemljišnu zajednicu« kao cjelinu, pa je dosljedno tomu dužna zemljišna zajednica da dade doprinos za pokriće troškova oko sastavka privrednih planova, a ne »ovlaštenici«. A kako gotovo nijedna zemljišna zajednica, osim par rijetkih iznimaka, nema raspoloživog novca za sastav privrednih planova, predlažem (i držim, da će na to u većini slučajeva pristati ovlaštenici i interesirane zemljišne zajednice), da se putem glavne skupštine ovlaštenika zemljišne zajednice stvori zaključak, kojim ovlaštenici pristaju, da se za podmirenje troškova unovči potrebna količina drvne mase, čiji bi utržak imao teći za spomenute troškove. Količinu drvne mase, koja se ne smije izlučiti od godišnjeg etata, imao bi ustanoviti nadležni sreski šumarski referent. Odobrenje toga zaključka potpada nadležnom sreskom načelstvu u smislu ustanova § 50. zakona o uređenju zemljišnih zajednica. Sličan način osiguranja troškova za sastav privrednih planova ima se primjeniti i za šume crkvenih velikodostojnika i župnih nadarbina. U tom slučaju ima prethodno dati svoj pristanak nadležna viša crkvena vlast kao primjerice Nadbiskupski duhovni stol, stolni kaptol i t. d. a samo odobrenje ovisi o nadleznoq upravnoj vlasti. Točan obračun u pogledu prihoda određenog za unovčenje uslijedio bi prigodom sastavka samog privrednog plana. Da bi nadležni stručnjaci mogli ustanoviti barem približnu visinu glavnice potrebne za sastav privrednih planova, predlažem, da se u tu svrhu, bar za sada dok ne postoji nikakav cijenik za tu svrhu, upotrijebe cijene označene na strani 181 spomenute Kernove knjige »Praksa uređenja šuma uopće, a kod zemljišnih zajednica napose«. 644 |
ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Budući da je kako primjerke onih brojeva »Šumarskog Lista«, u kojima je izišla kritika gosp. Kerna, tako i samu knjigu njegovu sada teško dobiti, to donosim ovdje odlomak iz Kernove knjige o zaračunanju .cijena. Taj odlomak glasi: »Kod pogodaba za izradbu osnova i programa uz paušalnu cijenu knaju se u slučaju, kada nema nikakovog posla sa uređenjem međa, nego se imaju obaviti samo strogo uredajne radnje, prema niže navedenim okolnostima uzeti za podlogu slijedeće kategorije cijena. 1. U slučaju, da se pogodba sklapa sa vlastitim stručnjakom ili kojim u zemaljskoj službi stojećim šumarskim tehničarom. a) Kada kod umjetnog razdjeljenja šume u odjele ne postoje od prije u tu svrhu uporabivi prosjeci ili ako se prema konfiguraciji tla ima provesti naravno razdjeljenje, tako da se odnosni putevi, potoci i ine naravne crte moraju istom mapovati, nu da se te crte odnosno osnovat se imajuća mreža prosjeka može bez znatnijih poteškoća priključiti na stalne točke u naravi; zatim da ima prilično posla sa izlučivanjem, a prema tomu i sa procjenom odsjeka (sastojina); nadalje da uredainik ili mora noćivati izvan svoga sjedišta ili se (radi pomanjkanja noćišta u blizini radnoga objekta alin. 1. točke 8.) mora na konak vračati u svoje sjedište, pa najbliža točka uređajnog objekta nije dalje od 15 kilometara od sjedišta, a ako je dalje, tada da se ne može prevaliti željeznicom, te napokon, kada je tlo doduše brežuljkasto, nu da razlika između najniže i najviše točke objekta nije veća od 2000 metara, u tom slučaju vrijede slijedeće cijene: Temeljna pristojba Za površinu Pristojba za svaku uređajnog objekta Za daljnju ral Opaska 1 ođ do površinu K ođ rali K rali 1 1 — 10 1 40 4-0 Primjer : Da ukupna povr 2 10 — 30 10 80 40 šina šume iznosi 325 rali, tada 3 30 — 60 30 160 3 5 je po stavci 6 temeljna pristojba za 200 rali 705 K, a 4 60 — 100 60 265 35 za svaku daljnju ral 3 K, t. j . 125 . 3 = 375 K ili ukupno 5 100 — 200 100 405 30 za svih 325 rali, 705 -4- 375 = 6 200 — 500 200 705 30 = 1080 K. 7 500 — 1000 500 1605 2 5 8 1000 — 2000 1000 2855 2-5 9 2000 i dalje 2000 5355 2 0 b) Ako su za obavu uređajnih predradnja izvanredno povoljne prilike, kao na pr. da je uređajni objekt blizu urednikovog sjedišta ili da je željeznicom tako pristupačan, da uređivač ne mora trošiti na noćenje, a veoma malo na podvoz; ili da uslijed mnogo mapovanih puteva, po 645 |
ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 24 <-- 24 --> PDF |
toka i sličnog ima veoma malo posla sa gospodarskim razdjeljenjem ili da uslijed jednoličnosti šume ima malo posla oko izlučivanja i procjene odsjeka (sastojina) ili da je tlo šume posve ravno, a k tomu da nije močvarno i t. d., tada se gornje cijene imaju razmjerno sniziti prema tomu, da li postoji jedan ili više tih povoljnih uvjeta, nu ne ispod 60% pod točkom a) navedenih cijena. c) Moraju li se tehničke predradnje izvađati Dod veoma nepovoljnim prilikama, kao na pr. da je tlo veoma strmo (da je razlika između najniže i najviše točke veća od 200 m) i uslijed toga da je rad spor i naporan, da je neobično mnogo posla sa gospodarskim razdjeljenjem šume i sa izlučivanjem i procjenom odsjeka, da velika udaljenost objekta od konačišta uvjetuje znatne izdatke za podvoz i t. d., tada je prema tomu, da li postoji jedan ili više tih otegoćujućih uvjeta, dozvoljeno cijene navedene pod točkom a) povisiti do najviše 50%. d) Za uređenje objekta ispod 60 rali površine može se u slučaju, da je putovanje iz sjedišta do konačišta skopčano sa znatnijim troškom, uvjetovati još primjerena odšteta za podvoz ili podavanje podvoza u naravi. 2. U slučaju pogodbe sa sukromnim šumarskim stručnjakom mogu se naDrijed navedene jedinične cijene povisiti do 60%. U navedenim cijenama sadržana je odšteta za obavu svih vanjskih uređainih predradnja (isključiv ali uređenje međa, za koje se u slučaju paušalne pogodbe ima ugovoriti posebna cijena) i svih s tima radnjama spojenih izdataka za radnike, uljenu boju za obilježenje gospodarstvenog razd1´eljenja, te odšteta za uporabu strojeva, zatim za sva putovanja, koja bi uređivač morao radi te osnove (programa) poduzimati budi kojoj vlasti; nadalje za putovanje na dan, kada će u općinskom poglavarstvu imati prema § 6. alineji 4. uvodno spomenute naredbe dati razjašnjenja o izloženoj osnovi; zatim za putovanja k sjednici zastupnika radi eventualnog predloga za promjenu temeljnih načela ili radi inih kakovih rasprava; nadalje radi prisustvovanja kod isnitanja osnove po žup. šum. nadzorniku ili po posebnom vladinom izaslaniku itd. te konačno za potpuni pismeni izradak operata i prema tomu za sav pisaći i risaći materijal, tiskanice i slično, te za vezanje i ukoričenje obiju čistopisa operata. Šumoposjednik dužan je uređivaču izručiti samo u alineji 2. točke 1. navedeni nacrt i sve tamo navedene isprave, te dati besplatno drvo na panju, koje bude potrebno za stupice za gospodarstveno razdjel jenje.« Akoprem se ne slažem sa ovim cijenama, pošto bi neke jedinične cijene trebalo ispraviti na više i niže, to se ipak! one za sada mogu primijeniti, a naglasiti mi je, da se u načelu primjenjuju na području Savske banovine kod ispitivanja pogođene paušalne svote za sastav gospodarstvenih osnova. Pošto su cijene po gosp. Kernu ustanovljene godine 1.917, kada je austrijska kruna bila jednaka jedmOT dinaru dotično jednom Švajcarskom franku, a pošto sada jedan Švajcarski franak vrijedi okruglo jedanaest dinara, to se ima po spomenutom cijeniku dozvoljena tražbina pomnožiti sa 11 (jedanaest), pa da se dobije faktično dopustiva i primjerena tražbina za sastav privrednog plana. Nastaje sada pitanje, koji je način sklapanja ugovora sa sastavljačem privrednih planova najpodesniji i za samog posjednika šuma 646 |
ŠUMARSKI LIST 11/1933 str. 25 <-- 25 --> PDF |
stojećih pod osobitim javnim nadzorom najjeftiniji, t. j . da li javnom pismenom licitacijom (usmena je isključena) ili pako izravnom pogodbom. Nema dvojbe, da je za šumoposjednika najbolje, ako hoće doći do što jeftinijeg privrednog plana, da raspiše javnu pismenu licitaciju, akoprem je ona jednako kao i predaja same ponude, skopčana sa troškovima, što sve dolazi u obzir kod same ponude. Ali ako šumoposjednik ima povjerenje u šumarskog stručnjaka, bilo aktivnog ili penzioniranog činovnika, bilo sukromnog šumarskog stručnjaka, držim da u tom slučaju ne može biti govora o povlaštenim i nepovlaštenim, da je i za šumoposjednika i za samu struku najpravedniji način izravne međusobne pogodbe, koja i onako potpada kod šumoposjednika sto´ećih pod osobitim javnim nadzorom ispitanju po nadležnoj upravnoj vlasti. Prije završetka ovog članka upozoravam i naglašavam, da po mojem skromnom mišljenju nema izgleda uspješnom odvijaniu noslova pri sastavku nrivrednih planova tako dugo. dok kod pojedinih Banskih unrava ne budu ustrojeni posebni šumsko-taksaci1´oni uredi, kao posebni otsieci sada postojećih Poljoprivrednih odjeljenja, ^. šefovi tih otsjeka imaiu biti nezavisni od šefova Šumarskih otsieka. Šefovima taksacijonih otsjeka imaiu biti iskusni sastavljači privrednih planova. Ustrojstvo šumsko-taksacijonih otsjeka opravdano je iz slijedeća dva glavna razloga: 1. Što će isoitivanie predloženih privrednih planova vršiti kolege, koii su svojim radom oko sastavka gospodarstvenih osnova stekli dovolinu praksu, a ne da se ispitivanie novjeri, kako to biva sada u pojedinačnim slučajevima, kakvom kolegi, koii premda već na nragu mirovine, nije uopće nikada ni sastavio gospodarstvenu osnovu, a k tome još odobrenu, pa se na taj način dolazi do raznih nemilih stručnih nesuglasica, koje nevješt kolega, premda i stariji, ne da neće. nego uz najbolju volju i ne može da shvati, čime mnogo trpi sama struka. 2. Što se ne će događati, kao što se to sada događa, da vlast u pojedinačnom slučaju nije u stanju, unatoč jasne ustanove § 59 alineje 3 Zakona o šumama, predloženi orivredni plan konačno odobriti ni za 6 mieseci od dana kada je privredni plan oredan vlasti na ispitame i odobrenje. U interesu je ugleda vlasti, na i samog posjednika šume, da se elaborati, radi proučavanja, ne zadržavaju dugo kod vlasti, pa je zbog toga zakonodavac odredio, da se o elaboratu ima donijeti riješenje u određenom roku. A konačno je u interesu same šumarske struke, zastupane ovdje po samom sastavHaču privrednog plana, da se sastavlleni elaborati što prije ispituju i odobre, ier odugovlačenje samog riješenje baca loše svjetlo i na samu struku, bez obzira na to što ovdie postoii i poseban interes sastavljača, da dođe što prije do svoje zaslužbe, a ne da to sve ovisi o znanju i neznanju ispitivača osnove. Završujem ovaj članak, koji je posvećen tridesetgodlšniici hrvatskog naputka za sastav gospodarstvenih osnova, uz vruću želiu, da bude potstreka mlađim i starijim kolegama za što intenzivniji rad oko sastavka privrednih planova, a u prilog napretku šumskog gospodarstva. Résumé. Réflexions sur les réussites et les échecs de ladite Instruction, de meme que sur les mesures a prendre pourque la nouvelle Instruction, se trouvant en préparation pour tout le Royaume, ait un succes mouilleur que ne . a eu — non de sa propre et juste faute — . Instruction jubilaire. 647 |