DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 49 <-- 49 --> PDF |
hovo podržavljenje. — Pojava divljih svinja u Slavoniji. Razne lične i društvene vijesti. Svenska Skogsvardsföreningens Tidskrift, 1931., Hft III. — Bertil Lindquist: Den skandinaviska bokskogens biologi (O biologiji skandinavskih bukovih šuma. U ovoj studiji, koja obuhvata 306 str., dodan je sadržaj na engleskom jeziku na 34 str.). Hft IV. — Olaf Eneroth: Studier över »det lokalas järnharda lag« (0 odnosu između uzgajanja šuma i primarnih svojstava stojbinc u nekim njem. šumama. Utisci sa autorova naučnog putovanja preduzetog 1928. god. kroz njemačke šume: Gaildorf, Eberswalde i Hohen-Lübbichow. Svršetak. Poč. u Hft I. 1931.). Nils P. Fornander: Virkestransporter i Nordamerika (Transportovanje drva u Sjev. Americi). IZ UDRUŽENJA Ing. Smilai Ivan (Vinkovci): PITANJE IMOVNIH OPĆINA.* I. UVOD. Što su imovne općine, kada i kako su nastale, te koliko ih ima, pretpostavljam da je svima članovima J. Š. U. dobro poznato. Neke su od njih od postanka pasivne t. j . prihodi iz njihovih šuma već od postanka nisu pokrivali potrebe. Glavni razlog te pasivnosti leži u tome, što su te imovne općine kod segregacije dobile premalo šuma ili su dobile dosta šumskih površina ali sa mladim, lošim sastojinama. U jednom i drugom slučaju dodijeljeni posjed bio je vrlo raštrkan i prema tome čuvanje vrlo oteščano i skupo. Kod nekih pak osjetljiv je utjecaj vršilo, a vrši i danas, na prihode iz šuma uvećanje obaveza imovnih općina t. j . porast pravoužitničkih prava. Da te imovne općine ne načinju uživati fundus instructus odnosno da ga ne uživaju u osjetljivijoj količini radi pokrića novčanih potreba, članovi nekih imovnih općina plaćali su od postanka imovne općine izvjestan novčani doprinos za građevno i ogrijevno drvo, te za šumsku pašu i žiropašu. Na taj se način pokrivao dio manjka na potrebama. Kako i to nije dostajalo za normalan život nekih imovnih općina, to se i država postarala, da taj normalni život omogući, znajući dobro za funkciju, koju imovne općine vrše umjesto države. Tako je donesena c. i k. naredba od 15. srpnja 1881. godine, koja u § 21. određuje, da se vlada ima postarati, da se ličkoj, slunjskoj, I. i II. banskoj imovnoj općini pruži potpora, u koliko je doista potrebna njihovom opstanku. Da ta naredba nije ostala prazno slovo, dokazuje zakonski članak LXV1I. od 1912. godine zajedničkog ugarsko :hrvatskog sabora o državnom proračunu za god. 1913., koji u § 9. određuje slijedeće: »Opraštaju se do konca godine 1907. u zaostatku ostale dugovine na državnom porezu i pripadcima istih, koji terete imovnu općinu slunjsku i I. bansku na području bivše hrvatsko-slavonske vojne krajine kao i zatezni kamati državnih poreza, raspisanih na teret spomenutih imovnih općina u razdoblju godina 1908. do 1912. Oprašta se nadalje beskamatni zajam od 120.000 Kr. što je godine 1881. podijelio k. ug. ministar finansija tkz. pasivnim imovnim općinama na području bivše hrvatskoslavonske vojne krajine; a imovna općina lička, koja se ima ustrojiti, rješava se plateža one dugovine, koja je usljed toga, što je lisnica poljodjelstva rukovala imovinom spomenute općine na teret te općine, koja se ima ustrojiti, nastala do konca godine 1912. spram lisnice poljodjelstva.« * Referat, održan na 57. redovnoj glavnoj godišnjoj skupštini Jugoslavenskog šumarskog udruženja 3. septembra 1933. u Banjoj Luci. 607 |