DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 41 <-- 41 --> PDF |
suzbijanja zaraze sastoji u tome, da se prošlogodišnji zaraženi izbojci unište. Tokom ljeta i zime otpale iglice ne pretstavljaju nikakvu opasnost, jer se dokazalo, da dozrenje spora može uslijediti samo na sirovim iglicama odnosno granama. Suzbijanje širenja zaraze moguće je dakle odrezivanjem zaraženih prošlogod. izbojaka ili pak kod jače zaraze rušenjem siabala. Te mjere treba preduzeti svakako prije tjeranja pupova, dakle u martu ili najkasnije početkom aprila. Na granama koje su na vrijeme otsječene prestaju se spore dalje razvijati. Prema tome takve grane ne pretstavljaju nikakovu opasnost, pa ih nije potrebno spaljivati. Otstranjuju li se zaraženi izbojci kasnije, kad su spore u dozrijevanju, treba ih spaljivati. Budući da bolest Rhabdocline pretstavlja dosta veliku opasnost za duglazije, potrebno joj je pravovremeno posvetiti dovoljnu pažnju. U Njemačkoj je u ovom pogledu zavedeno kontrolisanje šumskih rasadnika. Eventualno zaražene biljke uništavaju se na vrijeme, tako da uopće ne mogu doći u trgovinu. U svrhu suzbijanja ove bolesti preportiča se u literaturi zabrana prodaje i otpreme biljaka plavih i plavkastih duglazija. J. L i e s e preporuča, da se kod uzgajanja duglazija upotrebljava u buduće samo sjeme kasno tjerajućih primorskih duglazija, a nikako ne rano tjerajućih formi, pa ni onda, ako ove event. u dotičnom kraju i nisu dosad bile napadane. Pojava bolesti Rhabdocline djelovaće vjerojatno donekle nepovoljno na daljnji tempo širenja odnosno uzgajanja duglazija. Utješljiva je međutim činjenica, da je i u ovom pogledu zelena duglazija pokazala znatnu prednost pred planinskom odnosno plavom duglazijom i njenim formama. Uz odlična svojstva zelene duglazije pripisujemo joj dakle i prednost, što zbog kasnijeg tjeranja izbojaka nije izvrgnuta — prema dosadanjim iskustvima — napadaju bolesti Rhabdocline. Koristeći se lošim iskustvom, koje se pokazalo napadajem bolesti Rhabdocline na plave duglazije, trebaće u buduće kod podizanja1 duglazija naročito paziti na to da se nabavlja sjeme samo primorske odnosno zelene duglazije. U ovom pogledu od naročite je važnosti, da trgovine šumskim sjemenjem nastoje da — u interesu same stvari, a i u svom interesu — nabavljaju i puštaju u promet garantovano čisto sjeme tipične zelene duglazije. Upotrijebljena literatura: (1) Beissner-Fitschen: Nadelholzkunde, Berlin 1930, str. 84—97; (2) Mitteilungen der Deutschen Dendrologischen Gesellschaft: a) 1899— 1902, II Aufl., str. 319; b) 1922, str. 53—67; c) 1923, str. 61—79; d) 1927, str. 236; e) 1927, str. 324; f) 1931, str. 201; (3) Dr. A. Pe t račić : Uzgajanje šuma I dio, Zagreb 1925, str. 277; (4) Vademekum für die Forst- und Holzwirtschaft, str. 350; (5) J. U r b a s: Eksote v gozdnem gospodarstvu Slovenije, Pola stoljeća šumarstva, Zagreb 1926, str. 363; (6) Dr. A. Ugrenović : Tehnologija drveta, Zagreb 1932, str. 179. (7) Dr. E. M ün eh: Klimarassen der Douglasie, Centralblatt f. d. g. Forstwesen 1928, str. 254; (8) Dr. A. D eng 1er: Waldbau auf ökologischer Grundlage, Berlin; 1930, str. 340—344 i 393; (9) Ing. J. K o n š e 1: Strucny nâstin tvorby a pëstëni lesü v biologickem poneti, 1931, str. 497; 599 |