DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 36 <-- 36 --> PDF |
isîoj starosti postigla je smreka visinu od 16 m i pisni promjer od 27 cm. Sastojine zelene duglazije u starosti od 35 god. uzrasle na vrlo dobrim tlima, u dobrom sklopu i nadmorskim visinama od 200—600 m postigle su tekući godišnji prirast od 30 m3 i ukupnu drvnu masu od 380 m3 (5). U Evropi uzgojene zelene duglazije proizvode u glavnom drvo širokih godova. Pokazalo se međutim, da kasno drvo učestvuje u srazmjerno visokom procentu, te da je zbog toga tvrdoća i čvrstoća ovog drveta dosta velika. Drvo zelene duglazije spada među drveće srednje tvrdoće (501—650 kg/cm2), kamo ubrajamo na pr. pitomi kesten i brijest. Tvrdoća njezinog drva iznosi 550 kg/cm2, a čvrstoća otpora 732 kg/cm2. Specifična težina apsolutno suhog drva iznosi 0,650, a prosušenog drva 0,671 (6). S obzirom na trajnost drvo zelene duglazije stoji između ariševog i borovog drva. Proces osrživanja javlja se dosta rano. Ta je okolnost od važnosti zbog toga, što se materijal dobiven od proreda, naročito kasnijih, može iskoristiti osobito dobro. Plava duglazija zbog sporijeg prirašćivanja proizvodi kvalitativno još znatno bolje drvo od zelene duglazije. Kako je već u početku rečeno, zelena je duglazija manje otporna protiv studeni i mrazova od plave. Plava duglazija, a naročito njezina varieteta caesia, koja od plave nešto brže prirašćuje, podesna je stoga za pošumljivanje uvala odnosno uopće mrazu izloženih položaja. Ona se nadalje u literaturi preporučuje za pošumljivanje hladnijih predjela u Finskoj, Rusiji, Švedskoj i Norveškoj. Otpornost protiv mraza kao prednost plavih duglazija ne pretstavlja međutim za srednjoevropske prilike u glavnom nikakovu naročitu važnost. Qraf von Schweri n (2b) zagovara uzgajanje zelene duglazije po cijeloj Njemačkoj, budući da ona ondje dobro može da izdrži studen. Plava duglazija, sve i pored spomenute svoje prednosti, ne zaslužuje dakle zbog svojeg slabog prirašćivanja u Njemačkoj pažnju, što je zaslužuje zelena duglazija. Prema rezultatima (Dr. M ü n c h, 2c, str. 61 ; 7) dobivenim na pokusnim plohama u šumskom predjelu Stifswaldu kod Kaiserslauterna, koje su ondje osnovane g. 1912 i 1913 sadnjom duglazijinih biljaka raznih provenijencija, pokazalo se da je u Njemačkoj najpodesnije gojiti samo zelenu duglaziju, i to sjemenom koje potječe iz sjevernijeg i unutrašnjeg dijela njenog prirodnog rasprostranjenja. Kako se iz dosad pomenutog vidi, zelena duglazija pretstavlja danas drvo budućnosti u velikom dijelu evropskih šuma, u koliko naravno ne bi u daljnjem njezinom rastu nastupile kakove nepovoljne promjene. I naša naprednija šumska gospodarstva pristupiće vjerojatno u budućnosti intenzivnijem uzgajanju ove korisne vrste drveća, gdjegod to prilike dopuštaju. S obzirom na njezina odlična uzgojna svojstva zaslužuje svakako ova vrsta da joj se i kod nas posveti dolična pažnja. Od naročite su važnosti još neke uzgojne prednosti zelene duglazije, odnosno mogućnosti njezine primjene u šumarstvu. One se ističu u novijoj stručnoj literaturi (8), pa ih ovdje ukratko spominjemo. PoDengler u zelena je duglazija veoma podesna za popunjavanje mlađih kultura. Ona se odlikuje time što podnosi zasjenu i osim toga što u mladosti brzo prirašćuje — naročito poslije 10 godine. Zbog tih važnih osobina, koje se ne mogu naći kod drugih vrsta drveća, može se zelena duglazija dobro iskoristiti naročito kod popunjavanja kultura nastalih prirodnim, a i umjetnim putem. Iz tih razloga preporuča pomenuti autor, da se u šumskim predjelima, gdje se provodi prirodno pomlađivanje, uzgajaju biljke zelene duglazije u svrhu popunjavanja1 praznina. Ovdje se usput 594 |