DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1933 str. 14 <-- 14 --> PDF |
66 67 din- Po formuli VII iznosi poduzetnička dobit Z = üwT~´ ´ 20 Ukupni troškovi proizvodnje iznose, kako srno već ranije izračunali, 160 + 143*03 = : 303´03 din. Kamate iznose 10% od 30303 = 30´30 din. Specijalna poduzetnička dobit po formuli VII, a to je 20% od 303´03 + 30´3(), iznosi 66´67 din. Dakle ukupni prihod poduzetnika od poduzeća = 30´30 + ..´67 = 96´97 din. Po formuli IV dobivamo poduzetničku dobit nespecificiranu, u širem smislu, dok po formuli VI dobivamo poduzetničku dobit u užem smislu. Ako ovoj poduzetničkoj dobiti dodamo još i kamate od uloženog kapitala, dobivamo poduzetničku dobit u širem smislu, koja je potpuno jednaka poduzetničkoj dobiti izračunatoj po formuli IV. Pošto su poduzetničke dobiti jednake, mora da su jednake i šumske takse. Po formuli VII dobivamo također poduzetničku dobit u užem smislu, koja je dakako uvijek veća od one iz formule VI, jer je poduzetnička dobit izračunata od uloženog kapitala sa kamatama. Iz toga dalje slijedi, da je šumska taksa kalkulisana sa ovom višom poduzetničkom dobiti uvijek niža od one iskaikulisane na osnovu veće poduzetničke dobiti iz formule VI. Pomenuta uputstva uopće ne spominju kamate na uloženi kapital, a dolaze, kako se to jasno razabire iz formule VI, do poduzetničke dobiti u širem smislu. Iz tog slijedi, da uputstva stoje na stanovištu, da kapitali uloženi u jedno aktivnije, lukrativnije poduzeće, nego što je na pr. banka, moraju da odbacuju i veće kamate, nego što ih daje banka. Ovako shvaćena poduzetnička dobit ima prema tome u neku ruku karakter dividende akcionarskih društava, gdje je i dividenda izvjestan procenat uloženog kapitala bez obzira, koje je sve poslove akcionarsko društvo izvelo sa uloženim kapitalom. Prema primjerima, koji su priloženi pomenutim uputstvima, predvidila su uputstva 20% od uloženog kapitala u ime cjelokupnog prihoda od poduzeća. To bi bila ta poduzetnička dobit u širem smislu. Rezultati poduzetničke dobiti u užem smislu po formulama VI i Vjl nisu jednaki. Nameće se odmah pitanje, po kojoj formuli treba računati poduzetničku dobit. Stvarno je ovako postavljeno pitanje ne samo posve suvišno, nego i iluzorno, jer je poduzetnička dobit po izvedenim računima unaprijed određeni postotak od uloženog kapitala. Mi uvijek možemo visinu postotka na uloženi kapital pi i postotak poduzetničke dobiti p> po volji tako odabrati i unaprijed tako odrediti, da poduzetničke dobiti po svojoj vrijednosti budu jednake. Odnosno ništa nam ne smeta, da u formulama za šumsku taksu izvedenim na osnovu formula za poduzetničku dobit VI i VII odaberemo Pi i Pi tako, da faktor l,0pi . 1,0.2 iz druge formule bude po vrijednosti jednak faktoru 1,0 (pi + p2) iz prve formule. (Iznosima pi = 10 i p2 = 20 iz prve formule odgovaraju na pr. iznosi pi = 10 i P2 = 18,18 iz druge formule, pa da oba faktora iznose 1,30 i da šumske takse budu među sobom jednake.) I ako je pitanje, da li treba poduzetničku dobit računati po formuli VI ili po formuli VII, stvarno suvišno i iluzorno, ipak nije ovo pitanje matematski irelevantno. Ali na ovo pitanje ne može se direktno odgovoriti, jer bi svaki pozitivan odgovor negirao bitnost poduzetničke dobiti, kako smo već ranije izložili. Na postavljeno pitanje može se naći odgovor samo deduktivnim putem. 572 |