DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1933 str. 9     <-- 9 -->        PDF

kada ovaj priraštaj dostigne svoj maksimum, posle čega opada. Obično
posle toga ne može više priraštaj da naknadi gubitak usled smanjenja
površine. Usled toga godišnji eta po masi opada, što znači, da se prekoračila
kulminacija proizvodnje drvne mase s obzirom na godišnju seču.
S obzirom na ovu činjenicu logično je, da kao obrt treba uzeti onolik
broj godina, kolika je starost šume, u kojoj se dostiže ova kulminacija
proizvodnje drvne mase. Veći obrt znači gubitak u drvnoj masi. Dakle
ovaj maksimum proizvodnje drvne mase poklapa se otprilike i sa maksimumom
u tekućem priraštaju. Ovo se lako može uočiti, kada se sprovede
račun po nekim prinosnim tablicama za izdanačke šume. Samo je šteta,
što mi za J. S. još nemamo takvih prinosnih tablica. Zato je najbolje,
ako je moguće u samoj šumi, a ako to nije moguće, onda gde na drugom
mestu u okolini, oboriti nekoliko drveta izdanačkog porekla tolike starosti
da se može pretpostaviti, da im je prošao maksimum tekućeg
masenog priraštaja. Po mogućstvu treba ih oboriti na raznim bonitetima.
Na tim oborenim drvetima treba poznatim načinom odrediti tok priraštaja,
pa će se tom prilikom pokazati i vreme, kada je dostignut maksimum.
To bi se vreme uzelo i za obrt. ako se samo vodi računa o količini
proizvedene drvne mase. Sudeći po stranim prinosnim tablicama i podatcima,
kod hrasta će taj maksimum biti iznad 30 godina, a to je vreme,
kada je već prešao maksimum izbojne snage panjeva.


Kada se odrede ova tri glavna činioca, onda se kalkulacijom sa
njima i odmeravanjem dobitaka i gubitaka odredi obrt, koji najbolje odgovara
svim ovim činiocima odnosno daje najveći prinos. Povećavanjem
drvne mase smanjuje se moć teranja izdanaka, pa se obnovi sastojina
mora posvetiti veća pažnja i više žrtava. Tako isto povećavaju se i troškovi
seče drva, što se izražava u ceni drva, koju ugljari hoće i "mora
da plate.


Često će biti slučaj da obrt za određivanje seča, dakle i etata, nema
za sadašnjost prvenstveno značenje. On ima da služi kao regulator
gazdovanja tek u bližoj ili daljoj budućnosti. To će biti slučaj kod nenormalnih
šuma. Obrt tada ima da služi samo kao putokaz za postignuće
normalnog stanja. Sadašnje seče pak imaju da se vrše u drugim rokovima.
Obično će biti slučaj da je šuma nenormalna, da je ili suviše mlada
ili dorasla za seču. Drugim recima, u šumi će postojati samo jedan dobni
stupanj, samo jedna starost, ili će starost pojedinih delova malo jedna od
druge odstupati. U takvom slučaju mora se odrediti posebno vreme za
iskorišćavanje postojeće drvne mase ili posebno vreme mira i čekanja
do seče. Tu mogu biti tri slučaja. Ili će šuma biti toliko mlada da isključuje
ma kakvu seču, ili će biti potpuno dorasla, te je brza seča neophodna
s obzirom na razloge iznete kod procenjivanja obrta, ili je najzad
srednjodobna.


U prvom slučaju, ako se šuma uopšte bude uređivala ,ne ostaje ništa
drugo, nego da se čeka da šuma odraste do prve iole moguće seče. što
znači da čeka, dok ne pređe u treći slučaj. U drugom slučaju mora se
odrediti jedno vreme za iskorišćavanje cele drvne mase. S obzirom na
ona tri napred izneta razloga to bi vreme imalo da bude što kraće, u
skajnjem slučaju i jedna godina. Protivno dejstvme težnja da se propisima
privrednog plana uvede potrajnost prihoda i rada u šumi. Najzad od uticaja
je i veličina šume i sve one činjenice, koje su u vezi sa time (mogućnost
unovčavanja drvne mase. dobavljanje radnika za seču i prenos,
dobavljanje ugljara). Druga je krajnost, da to vreme za seču cele drvne
mase bude tačno toliko, kolik je i obrt. Stvarno vreme biće negde između


507