DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1933 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Pojedinačno istraživanje u gornjem pravcu ne može dovesti ni do kakvih rezultata, jer je čoveku pojedincu nemoguće tako opširan i ogroman posao fizički svladati. To se da postići samo organizacijom rada od više ljudi. Kako sam veC naveo, u tu bi svrhu trebao da se osnuje jedan posebni obligatni odsek u okviru jedne direkcije. U tom odseku bili bi svi šefovi šumskih uprava i činovnici dodeljeni taksaciouom odelenju pri Direkciji. Sam bi posao vodio taksator dotične Direkcije. Kad bi se taj odsek organizovao, prva bi zadaća taksatora bila, da odredi, da se ima kod svake područne šumske uprave osnovati zbirka bilina, koje pridolaze na teritoriju dotične uprave, a pod kontrolom taksatora ili jednog vrsnog šumara, dobrog botaničara, prideljonog direkciji. Na taj bi se način u nekoliko godina omogućilo svakome šefu uprave, da temeljito upozna floru svoje šumske uprave. Ispitivanje edafskih faktora, dakle upoznavanje kemijskih i fizičkih svojstava tla, pretpostavlja temeljito poznavanje tloznanstva. Direkcija bi dakle imala da pribavi svim šumskim upravama potrebne knjige, koje bi došle u obzir kao pomagala za predstudij u svrhu analiziranja tla. Za upoznavanje klimatskih faktora trebalo bi da se uspostavi više manjih meteoroloških stanica. Troškovi oko postavljanja ovakovih stanica su minimalni. Vodjenje samih stanica, smeštenih na zgodnim mestima, poverilo bi se sposobnijem lugarskom osoblju, pa ne bi prema tome vodenje stanica ništa stajalo. To bi dakle bile predradnje. Vanjske radove oko istraživanja obavljali bi prema napred razloženome šefovi šumskih uprava, a pod nadzorom taksatora direkcije šuma. Nakon što bi najme svaka uprava bila u posedu zbirke biljka za svoje područje te pošto bi svaki šef uprave prostudirao geološku podlogu i staništa područnih sastojina, bilo bi naravna posljedica, da se njima povere vanjski dendrogeografski radovi. Kako je osim toga šefovima uprava najbolje poznat teren njihovih uprava, to bi i sa tog gledišta ovakova razdioba rada najbolje odgovarala. Sam vanjski posao, shodno organiziran prema napred utvrđenim principima, mogao bi se za područje jedne direkcije šuma svršiti u najkraćem vremenu, a zapravo i bez ikakovih troškova, jer bi se radovi većim dijelom, mogli obavljati usput sa drugim službenim poslovima, kao n. pr. zajedno sa obilaženjem i kontroliranjem srezova. Koliku bi duševnu zadovoljštinu iz proučavanja flore, te iz analiza fizičkih i kemijskih svojstava tla crpili sami šumari stručnjaci-, ne treba posebno naglašavati. Monotoni vanjski poslovi, kao n. pr. oni oko pregledavanja srezova, bili bi paralizovani gornjim stručnim radovima, dostojnim mladih ambicioznih ljudi. Taksacioni odseci kod direkcija našli bi također zahvalnog rada, koji bi se mogao obavljati i bez naročitih financijalnih izdataka. Razume se, da bi za uspešno izvođenje rečenih istraživanja trebalo da bude osoblje stalno, da se ne premešta svaki čas. Stalnost osoblja danas je prilično zagarantovana, pa neće ni sa te strane biti nikakovih ili vrlo malenih poteškoća. Kad bi se vanjski radovi oko dotičnih iztraživanja svršili,, sabrani bi se materijal znanstveno obradio i publikovao. Koliko bi ovakova jedna stručna publikacija podigla ugled naše struke. Ona bi mogla poslužiti kao jedno naučno delo, koje bi čitali svi prijatelji prirode; knjiga bi mogla poslužiti i turistima, koji se zanimaju za razna prirodna pitanja i istraživanja, pa bi bila jedna lepa reklama za turizam i privlačenje turista u naše planine. Ing. J. Batić (Kosinj). ... |