DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1933 str. 54 <-- 54 --> PDF |
kojem bi bila poverena istraživanja u pogledu dendrogegografije na području jedne direkcije. Posle našeg nacionalnog oslobođenja prvi je pisao, koliko mi je poznato, o važnosti istraživanja prirodnog areala šumskog drveća, odnosno dao jedan ovakav opis istraživanja u pogledu prirodnog rasprostranjenja jele u Zagrebačkoj Gori i njenih staništa, gosp. Ing. Milan Strineka (Šumarski list broj 8, god. 1929.). Gosp. Strineka ističe u tom članku odmah na početku, kako se mogu razni zaključci u nauci o uzgoju šuma provesti na temelju iztraživanja prirodnog areala raznog drveća. Dendrogeografija je dakle povezana sa naukom o uzgoju šuma. Uzmimo n. pr. da imamo obaviti seču mešovite bukove, jelove i smrekove sastojine. U tom slučaju moramo imati u vidu i šumsko-uzgojne i financijalne momente, dakle moramo voditi računa o tome, da prilikom seče pomognemo onu vrstu drveća, koja je vrednija, ispitujući naravski mogućnost uspevanja iste vrsti. Koliko se već u tom pogledu grešilo u šumarskoj praksi, svima nam je dobro poznato. Uzgajanjem čistih smrekovih i jelovih sastojina i uništavajući pri tome, prema mišljenju većine stručnjaka, manje vrednu bukovinu, postiglo se, da su razne kalamitete i bolesti prouzrokovale propast mnogobrojnih čistih smrekovih i jelovih sastojina. Ista pogreška učinjena je i pri gospodarenju u našim slavonskim hrastovim šumama. Poznato je, da su razni stručnjaci, šumari i prirodoslovci, ispitivali u terenu uzroke propadanju tih hrastovih šuma. Navedeni stručnjaci dali su različita mišljenja o uzrocima propadanja tih sastojina. Tako su neki šumarski stručnjaci došli do uverenja, da se loše gospodarilo sa tim šumama držeći financijalni momenat u vidu, dok su se šumsko-uzgojni momenti više manje zanemarivali. Ja bih rekao, da je to bilo više zbog nedovoljno istraženih prirodnih sila, o kojima je ovisan život sastojina. Gosp, ing. Vajda u svojem članku »Dendrogeografijska istraživanja« (Šumarski list od septembra 1931.) obraduje, teoretski, način istraživanja o prirodnom arealu šumskog drveća i kaže sasma ispravno, da se dendrogeografija ne sastoji samo u tome, da se ispita samo prirodno rasprostranjenje neke vrsti drveća, nego da treba ispitati i edafske i biotske, a i lokalne klimatske prilike. Od kakovog je upliva delovanje lokalnih klimatskih prilika s obzirom na pridolazak i uspevanje nekih vrsti drveća, prikazao nam je g. Dr. Miletić u svom članku »Upliv nadmorske visine na apsolutni broj stabala bukve »(Šumarski list, broj 3 1932.), gde kaže, da su mnogi istraživači karakteru lokalnih klimatskih prilika pripisivali, da na gornjoj granici šumske vegetacije !(u znatnim nadmorskim visinama) pridolaze nekad listače, a nekad četinjače. Kako međutim uticaj lokalnih klimatskih prilika na vertikalno rasprostranjenje šumske vegetacije još nije dovoljno ispitan, poziva gosp. Dr. Miletić stručnjake, koji bi mogli sabrati potrebne podatke, da to učine, kako bi se ovo pitanje đo kraja znanstveno rasvetlilo. Gosp. Dr. Baien u svojoj knjizi »O proredama« (strana 212, zadnji odlomak) kaže: »Svako stanište ima svojih osebina, koje utječu na razvoj sastojina. Reakcija sastojine na stanište krije u sebi još mnogo tajna, koje ćemo moći iz bližega upoznati istom onda, kad detaljno upoznamo stanišne faktore na jednoj strani, a na drugoj strani biološke osebine sastojine i njezinih elemenata.« Iz navedenih izjava razabire se jasno, od kolike su aktuelnosti dendrogeografska iztraživanja u vezi sa ispitivanjem stanišnih i bioloških osebina sastojina. Hoćemo li dakle našu prvu i najveću šumarsku zadaću, naime valjano uzgajanje poverenih nam šuma, provesti na solidnoj bazi opsežnih istraživanja i utvrđenrn znanstvenih rezultata, trebamo najprvo da ispitamo temelje nauke o uzgoju šuma, naime dendrogeografska pitanja, i to zajedno sa svim onim faktorima, koji uplivaju na sam razvoj dotične vrsti drveća odnosno koji su uzrokom, da na stanovitom staništu uspeva baš ta ili ona vrst drveća. 552 |